Knjiga koja je ovozemaljskom životu udahnula život
Suštinska istina o blagodatima kojima je čovjek obasut izrečena je u Kur’anu. Uzvišeni Gospodar dao nam je mnogobrojne blagodati, od kojih većinu ne znamo, nismo znali prije niti ćemo ikad saznati za njih.
Uzvišeni kaže: “Ako vi budete brojali Allahove blagodati, nećete ih nabrojati” (En-Nahl, 18). Allah nas u ovom ajetu obavještava o nemogućnosti prebrojavanja svih blagodati kojima je obasuo čovjeka. Nemoguće ih je prebrojati iz dva razloga. Prvi je razlog taj da ih je veoma mnogo, a drugi je to što ih mi sve i ne znamo. Sama činjenica da ne znaš sve te blagodati je blagodat. To ćeš shvatiti onda kada uporediš Allahove blagodati sa blagodatima za koje ti je posrednik bio čovjek. Takve blagodati u većini slučajeva dođu na “naplatu”, ako nikako drugačije, onda prigovorom posrednika. Ova činjenica trebala bi podići našu svijest o milosti Milostivog prema nama i polučiti povećanim zahvaljivanjem Njemu.
Osvrt na knjigu Čudesna Knjiga – radost srca mog
Dr. Safet Kuduzović, Čudesna knjiga – radost srca mog, Sarajevo, 2019. godine, broj strana 300.
Zanimljivosti - broj 64
Muslimanka koja je usavršila astrolab
U sirijskom gradu Halebu, u vrijeme Abbasija, u desetom vijeku, živjela je genijalna muslimanka pod imenom Merjem el-Astrolabi. Bila je stručnjak za matematiku i rješavanje komplikovanih nejednačina, što joj je pomoglo da projektuje astrolab. Radila je u centru za astronomiju u palati vladara Sejfu-Devle od 944. do 967. (gregor. god.), gdje je radila na usavršavanju svog projekta.
Merjemin otac bio je astronom u Halebu i radio je na projektovanju i proizvodnji astonomskih aparata i pomagala. Njegova kćerka Merjem radila je na pronalaženju i konstruisanju astrolaba i zbog toga je u historiji i poznata kao Merjem Astrolabijka.
Prvi astrolab proizveden je još u Aleksandriji oko 320. godine prije nove ere, ali taj astrolab nije bio usavršen i dovoljno dobar. Zasluge za njegovo usavršavanje i razvoj pripadaju muslimanima i to ovoj ženi Merjem, koja je jedna od prvih žena naučnika u muslimanskom društvu.
Najvjerodostojnija šiitska knjiga
Širenju šiizma u našoj domovini svakako je doprinijela i neobaviještenost muslimana o osnovama šiitskog vjerovanja i njihovim najvjerodostojnijim knjigama. Osam je glavnih knjiga na koje se šiije dvanaestoimamije oslanjaju kada su u pitanju predaje od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i njihovih imama. Ove knjige šiitska ulema naziva ''Osam sveobuhvatnih''. Mi ćemo se ukratko osvrnuti na njihovu prvu i najvjerodostojniju knjigu. Muhammed b. Jakub el-Kulejni (329. h.g.), u periodu od dvadeset godina, napisao je knjigu poznatu pod nazivom ''El-Kafi'' (Dovoljan).