Početna

4. februar – Svjetski dan borbe protiv raka

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokrenula je kampanju skupa sa Međunarodnom unijom za borbu protiv raka sa ciljem da se preduzmu efikasnije mjere u borbi protiv raka, podizanjem svijesti o malignim oboljenjima, promocijama mogućih načina prevencije, dijagnosticiranja i liječenja, kao i povećanjem kvaliteta života oboljelih. Simbolično obilježavanje ovog dana podržava prije svega pozitivan i aktivan pristup u borbi protiv raka.

Svake godine kod 12,7 miliona ljudi u svijetu dijagnosticira se rak, a 7,6 miliona ljudi umire zbog nekog od oblika ove bolesti.

Do 2030. godine očekuje se da će taj broj porasti na 26 miliona dijagnoza i 17 miliona smrtnih ishoda.

Svjetska zdravstvena organizacija saopćila je povodom 4. februara kako naučni dokazi pokazuju da se 30–40 % smrti od svih vrsta raka može spriječiti, a jedna trećina se može izliječiti kroz ranu dijagnozu i adekvatno liječenje, a čak u skoro 30% slučajeva izbjeći, ukoliko se promijeni način života.

Cilj Svjetskog dana borbe protiv raka jest spašavanje više miliona ljudskih života podizanjem svijesti i obrazovanjem o ovom oboljenju, te vršenje pritiska na vlade i pojedince širom svijeta da pokrenu akciju za borbu protiv ovih bolesti.

Rak je na samom vrhu ljestvice uzroka smrti u cijelom svijetu te je iznimno važno njegovo rano dijagnosticiranje i prevencija. Rak je epidemija modernog doba i pogađa sve generacije. Zato treba učiniti sve što možemo kroz preventivne preglede, brigu o sebi i kroz zdrav način života da ove bolesti bude što manje, pridržavanjem jednostavnih savjeta:

● prestanite da pušite,
● hranite se pravilno, raznovrsno,
● budite fizički aktivni,
● vodite računa o tjelesnoj težini,
● izbjegavajte pretjerano izlaganje suncu,
● sa kancerogenim materijama rukujte prema uputstvu,
● smanjite profesionalnu izloženost kancerogenim materijama korištenjem zaštitne opreme,
● izbjegavajte izlaganje stresu koliko možete,
● redovno kontrolišite zdravlje kod svog doktora.

 

Redovno kontrolišite svoje zdravlje
● Ako ste muškarac starosti 35 godina i više, obavite sistematski pregled jednom u dvije godine.
● Ako ste muškarac starosti 50 godina i više, uradite test na skriveno krvarenje u stolici jednom godišnje.
● Ako ste žena starosti između 25 i 69 godina, posjetite ginekologa najmanje jednom godišnje.
● Ako ste žena starosti 30 godina i više, uradite klinički pregled dojki jednom godišnje.
● Ako ste žena starosti 45 godina i više, uradite mamografski pregled jednom u dvije godine.
● Ako ste žena starosti 50 godina i više, uradite test na skriveno krvarenje u stolici jednom godišnje.
● Pratite svoju kožu i za svaku promjenu na vrijeme se obratite ljekaru.

I na kraju upamtite, prevencija i rano otkrivanje su najuspešnije oružje u borbi protiv raka.

 

(Izvor: World Health Organisation – WHO)

Tekst 4. februar – Svjetski dan borbe protiv raka je objavljen u broju 76, 24. januar 2017. - 26. rebiul-ahir 1438. AH, Permalink

Povezano

Naše zdravlje Broj 134

Kraj ljeta, “food noise” i kalorijski deficit

Ljeto nam je bilo dugo i toplo. Vrelina i sparina bile su dio svakodnevnice. Snalazili smo se i nadmudrivali toplinu svaki dan. Unatoč mišljenju da se ljeti jede manje kalorična hrana i da se lakše skidaju kilogrami, ipak mnogi su dobili i koji kilogram više. To je stoga što mnogi od nas, ako ne i velika većina, sjede u udobnom hladu domova vještački dobivenom i toplina spolja nema utjecaja na naš metabolizam i način ishrane. Štaviše, mnogi posežu za hranom i više nego inače. Ako se tome doda koji sladoled, desert, manjak kretanja zbog toplinskih udara, imamo fin recept za dobijanje na kilaži. Mnogi su priznali da su u takvim prilikama zapravo malo više razmišljali o hrani i stalno bili u potrazi za novim zalogajem i gastro zadovoljstvom. Ako spadate u ovu grupu, onda ste iskusili svojevrstan fenomen koji se naziva “food noise”.

Naše zdravlje Broj 133

Ljeto i život uz ekstremne temperature

Stiglo nam je ljeto i zvanično, kalendarski. I tako neki dan čitam tekst o opasnostima koje ekstremne vrućine predstavljaju za djecu ostavljenu u automobilima. I zaista mi pada na pamet pitanje kako ijedan normalan čovjek može ostaviti svoje dijete u autu na "samo dvije minute", a napolju je ljetna vrelina i situacija se u automobilu može dovesti do usijanja. Prvo te famozne "dvije minute". Pa je li to ikom od nas treća obećana? Šta ako život izgubiš? A drugo, te "dvije minute" često znaju dovesti do toga da se dijete naprosto zaboravi u autu i izgubi život u strašnim mukama i okolnostima. Stoga, ako vidite dijete u autu, a roditelja ili drugu odgovornu osobu nema, makar popalio svu signalizaciju, zovite policiju i ne dvoumite se ni trena. Takve osobe zaslužuju i kaznu i ukor.