Bioritam – jet lag

S obzirom na nedavno završene obrede hadždža i dugo putovanje koje su prošli putnici hodočasnici, smatram da je pravo vrijeme progovoriti malo o bioritmu i putovanju kroz vremenske zone. Takve vrste putovanja, dakle putovanja kroz vremenske zone, nisu usklađene sa našim tjelesnim satom te narušavaju normalan ritam budnosti i sna. Osim putnika, sa ovim fenomenom susreću se i svi oni koji rade u smjenama. Dakle, ukoliko ste ikad putovali avionom kroz nekoliko vremenskih zona, velika je vjerovatnoća da ste doživjeli jet lag, poremećaj koji se javlja usljed nesklada između stvarnog vremena (na satu) i vašeg prirodnog ritma između sna i budnosti. Putujete li, recimo, iz Bosne prema Saudijskoj Arabiji, dakle jugoistočno, po dolasku će vas zateći najmanje šest sati manje nego što je u istom trenutku u BiH. Upravo će vas za toliko sati ranije obuzeti pospanost u odnosu na prosječnog lokalnog stanovnika, a za jednako toliko ćete se i ranije probuditi. Radi prenošenja svoga biološkog ritma bit ćete neusklađeni ne samo s prirodnim svjetlom već i sa životnim ritmom tamošnjih stanovnika. Da biste se mogli uklopiti u život sredine u koju ste doputovali, trudit ćete se prilagoditi ritmu koji ondje preovladava. Ali ne zaboravite, jednaka prilagodba bit će vam potrebna i kad se vratite kući. Putuje li se na relaciji sjever – jug, nema učinka jet laga jer ostajemo u istoj vremenskoj zoni, ili u najgorem slučaju mijenjamo zonu za plus-minus jedan sat. Tako, recimo, oni koji su putovali u Južnu Afriku nisu pretrpjeli jet lag, ali su zato mijenjali godišnje doba jer se Južna Afrika nalazi južno od ekvatora. No, krenimo redom i pojasnimo što uopće znači jet lag? Jet lag doslovno znači mlazno zaostajanje, preciznije vremensko zaostajanje uzrokovano putovanjem u avionu. Kad stignemo na birano odredište koje se nalazi u drugoj vremenskoj zoni, naš biološki sat je zaostao u zoni iz koje smo doputovali. Biološki sat je prirodni mehanizam koji diktira brojne funkcije organizma u ritmu od 24 sata, osobito budnost i spavanje, tjelesnu temperaturu, probavu i rad endokrinih žlijezda (žlijezde sa unutarnjim lučenjem). Tegobe izazvane jet lagom su nesanica noću, pospanost danju, glavobolja, gubitak apetita, probavne smetnje, razdražljivost, potištenost... Budući putnici ne trebaju se sad uplašiti, jet lag ne traje dugo, jer se naš biološki sat počinje vrlo brzo prilagođavati, ovisno o vanjskim podražajima, a naročito pod utjecajem izloženosti dnevnom svjetlu, odnosno tami. To prilagođavanje odvija se tijekom nekoliko dana, korak po korak, sve dok se biološki sat ne izjednači sa sunčevim ritmom. Trajanje prilagodbe nije lahko predvidjeti, jer ovisi o trajanju putovanja, prijeđenoj razdaljini i udaljenosti dviju vremenskih zona. Tako ako naprimjer putujete od Sarajeva do Mekke, naći ćete se u većem neskladu između vlastitog i lokalnog sata, nego ako putujete samo do Lisabona, gdje je vremenska razlika samo jedan sat manje nego kod nas. Da biste se što prije prilagodili, preporučuje se izlaganje prirodnom svjetlu, uzimanje obroka i odlazak na počinak u terminima nove vremenske zone. Treba izbjegavati spavanje tijekom dana, ne biste li se dovoljno umorili i lakše usnuli uvečer. Prirodno svjetlo je najbolji sinhronizator unutarnjeg sata, jer javlja organizmu kad treba biti budan, a kad spavati. Svi oni koji često putuju susreću se sa jet lagom. Najvažniji savjet koji im možemo dati jeste da slušaju vlastiti organizam i na osnovu toga započinju prilagodbu vlastitog biološkog sata. Nijedan signal koji nam naš organizam šalje nije upućen slučajno niti nasumice. Zato, dragi čitatelji, slušajte i osluškujte vlastito tijelo. Većinom je svako rješenje u nama samima.
U narednom broju pozabavit ćemo se jet lagom koji svakodnevno većina populacije doživljava. Radi se o napornom radu u smjenama koji je iscrpljujući šok za naš organizam, ali mu se ipak prilagodimo.
(Korištena literatura: Boron W.F., Boulpaep E.L. Medical Physiology, Elsevier Saunders 2005. Silverthotn D.U. Human Physiology An Integrated Approach, Pearson International Edition, 2007.)