Početna

Prednosti smanjenog unosa hrane

Mjesec ramazana je iza nas. Bilo bi idealno da model života kakvim smo živjeli u ramazanu, kako duhovno i ibadetski tako i u pogledu ispravnog unosa hrane, nastavimo. Više smo puta ukazali na činjenicu da pretilost nije samo estetski problem, to je bolest, i kao takva se treba i posmatrati i liječiti. Ali, ne postoje čarobne dijete niti napici kojima ćete skinuti višak kilograma. To su kratkoročna rješenja, a život ide na duge staze. Potrebno je promijeniti način prehrane, zbog svog zdravlja, kvalitete života koji živimo. Posebno bitna stavka o unosu hrane dolazi onda kad se čovjek razboli. Da bismo organizmu dopustili da se liječi i da lijekovi optimalno djeluju, trebamo unositi što manje kaloričnu hranu, tešku, masnu. Mi praktično trebamo biti u fazi gladovanja. Za vrijeme ramazana pročitala sam divan status uvaženog Kenana Bijelića i prenijet ću ga ovdje: "Post na vodi bez hrane je autofagija, a post bez hrane i vode je autofagija na steroidima! Autofagija označava pojam samočišćenja i samoliječenja organizma. Dr. Berg." Divna pouka i preporuka dolaze iz ove izjave. Dopustimo svom organizmu da se sam očisti i liječi. Bolest je posljedica poremećaja ravnoteže u organizmu, što za posljedicu ima gubitak apetita. Preporuka je ne siliti bolesnika na uzimanje hrane, nego sačekati prirodan tok oporavka i da se apetit pojavi sam. Ibn Kajjim kaže da tijelo bolesnika odbija hranu jer se odupire bolesti i stoga  je zabranjeno prisiljavati bolesnika na unos hrane usljed gubitka apetita. Iako smo započeli tekst pričom o gojaznosti kao o ne samo estetskom problemu (što ipak nije zanemarljivo), i iako mnogi sistemi u našem organizmu stradaju usljed povećane težine (zglobovi, kosti, kardiovaskularni sistem, pojava dijabetesa, ugrušaka) ipak ono što, vjerujem, svakoga najviše zastraši jeste gubitak zdravog razuma i pameti. Možda grubo zvuči opis, i izvinjavam se, ali suštinski to je krajnji ishod pojedinih neurodegenerativnih bolesti. Pametan i ograničen unos hrane, uz određene suplemente može značajno utjecati na zdravlje mozga i nervnog sistema. Najnovija istraživanja sugeriraju da bi suzdržavanje od hrane kakvo predstavlja, recimo, povremeni post moglo pružiti alternativni način za mozak da dobije energiju i zaštiti se od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti i raznih vrsta demencije. Takva vrsta posta, u koju spada i naš ramazanski poboljšava razmišljanje, budnost i doprinosi kvalitetnijem dugoročnom pamćenju. Post može potaknuti ketozu, stanje u kojem tijelo počinje sagorijevati masnoće umjesto ugljikohidrata, što može pružiti alternativni izvor energije za mozak. Naučni dokazi sugeriraju da ketoza ima pozitivni efekat kao strategija borbe s Alzheimerovom bolešću i demencijama. Ograničavanje unosa hrane na određeno vrijeme tokom dana usklađuje prehrambene navike s cirkadijarnim ritmom tijela (ritam budnosti i spavanja), što pozitivno utječe na rad svih sistema uključujući mozak. Post poboljšava funkciju mitohondrija (energetska centrala svake pojedinačne ćelije), što je ključno za opće zdravlje mozga, smanjenjem oksidacijskog stresa i poboljšanjem metabolizma. Post ima utjecaj na komunikaciju između crijeva i mozga, što utječe na raspoloženje, pamćenje, opće mentalno stanje i zdravlje. Stoga, potrudimo se održati naše zdravlje smanjenim unosom hrane i praznih kalorija, postimo kad god smo u prilici jer nagrade su mnogostruke i uvijek u našu korist. Uključimo tjelovježbu kao sastavni dio naših života, neka to postane naša kultura življenja. Potrudimo se postati zdravi i fit i prema tome prepoznatljivi. Ne nosimo uza sebe velike trbusine poput želatinoznih masa. Takvo tijelo nije nam dato u emanet. Takvim ga sami pravimo. Promijenimo naše navike i polako postanimo promjena kakvu želimo da vidimo i gledamo. Zaista samo mi sami sebi stojimo na putu i pravimo prepreke. Volja je ključna, a najteže i najvažnije je pobijediti samog sebe. Pa, potrudimo se i pobijedimo sebe! Za svoje zdravlje, svoju budućnost, svoju djecu kojoj smo potrebni u životima, zdravi i živi. I svoju djecu, nove generacije koje dolaze, učimo novim i boljim vrijednostima u pogledu zdravlja i kulture življenja.

Tekst Prednosti smanjenog unosa hrane je objavljen u broju 120, 24. maj 2024. - 16. zul-ka'de 1445. AH, Permalink

Pročitaj sljedeći

Propisi abdesta

Povezano

Naše zdravlje Broj 132

Mikroplastika -- makroproblem današnjice

Kada se prije nekih pola vijeka počelo malo glasnije pričati o opasnostima koje plastika nosi, ni slutili nismo kakav zaista ćemo problem imati. Opasnosti se prije svega odnose na ljudsko zdravlje, ali zatim i na sav ostali živi svijet na planeti. Prvotni problem bio je visok poluživot raspada plastične ambalaže i otpada. Plastika je u ljudske živote ušla kao olakšica u vidu posuđa, boca, kesa, kontejnera i spremnika raznih vrsta.

Naše zdravlje Broj 131

Bajram uz proljeće

Ovaj broj dolazi nam kao postramazanski, što bi ujedno značilo i bajramski, ali ove godine i proljetni. Naime, nekako ublizu nam stižu i Ramazanski bajram, a i proljeće, pa bismo se mogli nekako već tradicionalno malo osvrnuti na proljetno čišćenje organizma (ali i ono postblagdansko). Ne radi se samo o manjem unosu kalorija ili povećanom unosu voća, povrća, cjelovitih žitarica i orašastih plodova. Želim malo ukazati na to koliko je pojam zdrave i planirane prehrane važan terapijski u medicini. Možda ste mnogo puta naišli u internet bespuću na članke o osobama koje su imale tumore, rak ili neku neizlječivu bolest degenerativnog tipa i tvrde kako su se izliječili prehranom, tačnije njezinom promjenom. To je suštinski mač sa dvije oštrice.

El-Asr

Islamski informativni časopis — edukativni sadržaj na principima Kur'ana i Sunneta.

© 2026 El-Asr. Sva prava zadržana.