Prije svega, koliko spavate? Možda šest sati ili čak i manje? Ukoliko je tako, trebali biste odvojiti više vremena za san. Prije svega, važno je u koje vrijeme idete na počinak. Jer, tehnički vi možete spavati pola dana ili cijeli dan, ali to nema vrijednost kvalitetnog sna i koristi za organizam. Prije svega govorim o melatoninu, često nazivanim hormon sna koji luči epifiza, a ima centralnu ulogu u ciklusu spavanje-buđenje ili stručno rečeno cirkumkardijalnim ritmom.
Melatonim se naziva i hormon mraka jer mu sintezu potiče tama, a snižava svjetlost. Smatra se da kvalitetan san odnosno njegov najvažniji dio jeste u periodu od 22 h do 02 h. Tada je ključno da spavamo i to u mraku. Naravno, to je sve teže postići u našem savremenom načinu života gdje nam je svjetlost stalno prisutna u stanovima, a to može dovesti i dovodi do ometanja normalne sinteze ovog hormona.
Spavanje našem organizmu služi kao svojevrstan eliksir za popravku. Kao restart sistem za sve sitne greške, ali i kao regeneracija i oporavak organizma u slučaju teških stanja i bolesti.
Nemojte potcjenjivati utjecaj sna i uskraćivati sami sebi opciju za oporavak i regeneraciju.
Moderne studije pokazuju da san u pravo, gore navedeno vrijeme, uz ispravnu sintezu melatonina, pokazuje antiupalna svojstva, jača imunitet, ima antikancerogenu aktivnost, štiti kardiovaskularni sistem, čini organizam vitalnim i usporava procese starenja, djeluje neuroprotektivno, znatno snižava rizik od dijabetesa i pretilosti.
Poremećaji spavanja koji su u domenu neuropsihijatrijske i endokrinološke dijagnostike, jako su opasni po zdravlje ljudi. Često buđenje, prerano buđenje, neispavanost, sve to vodi ka dnevnom umoru, osjećaju ošamućenosti i ima za posljedicu dekoncentraciju. Naravno, mnogi od nas rade u smjenama, zamijene dan za noć. Tad se preporučuje uzeti suplemente melatonina i ostaviti dane kad smo slobodni da se prirodno budimo bez alarma i time omogućimo tijelu da se odmori.
I neka vrsta hrane pomaže da se unese melatonin. Prije svega, jaja, riba, orašasti plodovi, žitarice poput kukuruza i tamne riže, grožđe, jagode, višnje, cvekla i paradajz. Također, biljke poput kantariona i hladno prešana ulja izvor su melatonina.
Veoma važna činjenica jeste da nedostatak sna utječe na povećanje nivoa beta amiloida, jedne vrste proteina u mozgu, koji se povezuje sa nastankom Alzheimerove bolesti. Molekule ovog proteina imaju tendenciju da stvaraju plak koji je karakterističan za kliničku sliku Alzheimera. Studije su pokazale da nivo ovog proteina raste za čak 5% nakon svega jedne neprospavane noći. Kod oboljelih od ove neurodegenerativne bolesti procenat beta amiloida je 43% veći nego kod zdravih jedinki.
Također osobe koje slabo spavaju imaju preko 68% povećan rizik da će imati određene kognitivne probleme uključujući i Alzheimera, za razliku od onih koji imaju dobar san.
Otprilike 2013. otkriven je limfatički sistem mozga (glimfatički sistem). Utvrđeno je da se u ovom sistemu tok fluida povećava noću tokom sna i da se prostori između ćelija mozga povećavaju za 60%, što djeluje na takav način da omogućava bolji protok fluida. Ovaj fluid kupi toksične i nepotrebne tvari uključujući i spomenuti beta amiloid. Ako želimo to kazati na jeziku obična čovjeka, ovaj novootkriveni sistem zapravo nam ispere mozak.
I zato su, cijenjeni čitatelji, san i odmor, noćni i dnevni ciklusi koje smo spomenuli od ključnog značaja za zdrav mozak i nervni sistem.
(Korištena litertura: K. Sprecher et al., (2015), Amyloid Burden In Associated With Self Reported Sleep In Non Demented Late Middle Ages Adiults. Neurobiology of Aging; Šljivić M. et al., (2010), Melatonin u hrani i dodacima prehrani, Zbornik radova Hranom do zdravlja)
