Oko 180.000 palestinske djece vratit će se u oštećene škole
Više od 1,2 miliona palestinske djece na okupiranim teritorijama vratilo se u svoje škole, u novoj školskoj godini koja je počela 15. augusta. U Pojasu Gaze gotovo 180.000 palestinske djece vratit će se u škole koje su još uvijek oštećene nakon izraelske vojne ofanzive u maju, u kojoj je poginulo 255 ljudi, uključujući 67 djece, a najmanje 41.000 domova potpuno ili djelimično uništeno.
Pandemija i dalje loše utječe na Gazu, dok Izrael blokira dopremanje medicinske opreme i higijenskih potrepština. Također, hiljade djece u Gazi pate od posttraumatskog stresnog poremećaja; svaki put kad čuju bespilotnu ili drugu izraelsku letjelicu očekuju da će uslijediti bombe. Prema Uredu UN-a za koordinaciju humanitarnih pitanja (UNOCHA), "od početka 2021. godine prijavljeno je da je ubijeno ukupno 79 palestinske djece, dok je 1.269 ozlijeđeno". Jedanaest ubijenih živjelo je na okupiranoj Zapadnoj obali i u Jerusalemu, gdje je devetnaest dječaka i pet djevojčica ranjeno u napadima ilegalnih doseljenika. Nadalje, Izrael u zatvoru drži 170 djece u dobi od 12 do 17 godina, izvijestio je Military Court Watch.
To je bio broj krajem juna, a Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih pitanja istakao je da je to povećanje od šest posto u odnosu na prethodni mjesec, dok se jedan broj djece nalazi u administrativnom pritvoru, bez optužbe i suđenja.
Realnost je da je Izrael država aparthejda koja se s prezirom odnosi prema međunarodnim zakonima i konvencijama, a svijet joj dopušta da to čini na štetu ljudi u okupiranoj Palestini, uključujući i djecu.
(Izvor: MEMO)
Počinje li novo doba u tursko-emiratskim odnosima?
Bilo je potrebno nekoliko mjeseci tajnih pregovora, brojnih telefonskih poziva visokog profila i mnogih simboličkih gesta da se savjetnik za nacionalnu sigurnost UAE Tahnun b. Zajed prošlog augusta pojavi pred kamerama u Ankari sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom.
U posljednjih pet godina Ankara je krivila UAE za finansiranje državnog udara 2016. godine i potkopavanje turskih interesa u nekoliko regija, uključujući Libiju. Napetost između Ankare i Abu Dabija porasla je od arapskog proljeća, pri čemu je Turska podržavala nove demokratije, dok je Abu Dabi ovu promjenu vidio kao prijetnju regionalnoj stabilnosti.
Visoki turski dužnosnik rekao je za Middle East Eye da je sastanak između Erdoana i Tahnuna b. Zajeda interno pozdravljen kao "početak nove ere i da je duh vremena potaknuo dvije zemlje da rade na rješavanju razlika".
Tahnun b. Zajed je dužnosnik broj jedan UAE-a u pogledu nacionalnih obavještajnih službi, osjetljivih pitanja vanjske politike i netransparentnih poslovnih odnosa u zemlji. On je također polubrat predsjednika države, šeika Halife b. Zajeda, te brat prijestolonasljednika Abu Dabija Muhammeda b. Zajeda.
"U narednom razdoblju planirali smo održati neke sastanke s Muhammedom b. Zajedom, a nakon današnjeg sastanka, mislim da će biti održan, ako Bog da", rekao je Erdoan, dodajući da je sastanak dogovoren nakon razgovora između obavještajnih službi dvije zemlje.
"Pridajemo važnost glavnim akterima u regiji koji vode izravne razgovore i pregovaraju i zajedno rješavaju svoje probleme, te se nadamo da će se neki problemi u regiji riješiti tokom ovih sastanaka", izjavio je turski predsjednik napomenuvši da Turska i UAE pripadaju istoj kulturi i vjerovanju.
Turski dužnosnici vjeruju da se Abu Dabi osjeća sve više napušten od Bijele kuće u odnosu prema onome što UAE vidi kao iransku prijetnju. Drugi turski dužnosnik rekao je: "Oni se ne mogu sami suprotstaviti Teheranu. Vrlo su zabrinuti zbog povlačenja SAD-a iz regije i počeli su preispitivati svoje stavove."
U novije vrijeme odnosi UAE-a sa najbližim saveznikom Saudijskom Arabijom su nestabilni jer se dvije strane natječu u privlačenju stranih ulaganja i ne slažu se oko toga što učiniti u Jemenu. U julu je Rijad zabranio putovanja u UAE zbog porasta slučajeva korona virusa, što su potezi koje su turski dužnosnici ocijenili politički motiviranima.
(Izvor: thenewkhalij.news)
Grčka dovršava izgradnju granične ograde s Turskom kako bi spriječila priliv afganistanskih migranata
Događaji u Afganistanu podigli su strah Evropske unije od ponavljanja izbjegličke krize 2015. godine kada je gotovo milion ljudi sa Bliskog istoka i drugih regija, bježeći od rata i siromaštva, prebjeglo iz Turske u Grčku, pokušavajući odatle otputovati na sjever u bogatije zemlje.
Grčka je u toj krizi bila na prvoj liniji, pa je grčka vlada sada rekla da su njezine granične snage u pripravnosti kako bi osigurale da Grčka više nikada ne bude kapija prema Evropi.
Nakon što je 20. augusta ove godine s ministrom odbrane i zapovjednikom oružanih snaga posjetio regiju Evros, ministar zaštite građana Michalis Chrysodis rekao je da je afganistanska kriza stvorila "mogućnosti za priliv migranata", ali i da će grčke granice ostati sigurne i zaštićene te da Grčka očekuje potencijalni negativni utjecaj novonastale krize.
Grčki ministar kazao je kako je posljednjih dana dovršeno proširenje postojeće ograde od 12,5 kilometara, kao i visokotehnološki automatizirani elektronički sistem nadzora.
Ured premijera Kyriakosa Mitsotakisa rekao je da je telefonskim putem razgovarao sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom o situaciji u Afganistanu. Erdogan je pozvao na pružanje pomoći Afganistanu i Iranu, koji je glavni put Afganistanaca do Turske, inače će novi val migranata biti neizbježan.
(Izvor: Asharq Al-Awsat)
