Džamija je poznata i po tome što je tokom Drugog svjetskog rata služila kao utočište pripadnicima francuskog pokreta otpora i Jevrejima, koji su tokom nacističke okupacije Francuske dobijali dokumente koji ih identificiraju kao muslimane. Džamija je izgrađena prema tradicionalnom maurskom stilu. U gradnji je učestvovalo 450 sjevernoafričkih majstora, a ukrašena je drvenim rezbarijama i tradicionalnim mozaicima donesenim iz Maroka.
Povodom obilježavanja ove godišnjice, francuski predsjednik Emmanuel Macron obišao je u srijedu (19. 10.) Veliku džamiju, gdje ga je dočekao upravitelj džamije Chems-Eddine Hafiz. Ceremoniji su prisustvovali i ministar unutrašnjih poslova Gerald Darmanin i ministar vojske Sebastien Lecornu.
Macron je otkrio ploču koja označava "priznanje" Francuske žrtvama koje su podnijeli muslimanski vojnici tokom Prvog svjetskog rata i razgledao izložbu o historiji džamije. Nažalost, francuske vlasti decenijama koriste ovu džamiju za produbljivanje animoziteta između Maroka i Alžira. Različite francuske vlade nastojale su marginalizirati ulogu Maroka u izgradnji ove džamije, favorizirajući ulogu Alžira, koristeći se činjenicom da su u njenoj izgradnji učestvovali brojni alžirski majstori. To je naročito izraženo tokom ove godine kada se Francuska u svjetlu energetske krize nastoji približiti Alžiru. Istovremeno, marokanski kralj neće prisustvovati obilježavanju ove značajne godišnjice.
(Izvor:thenationalnews.com)
Katar pokrenuo velika ulaganja u Egipat
Prema informacijama koje je objavio Bloomberg, Katar pregovara s Egiptom o kupovini državnog udjela u kompaniji Vodafone u Egiptu u vrijednosti od 2,5 milijardi dolara.
Državni fond ove zaljevske države, Qatar Investment Authority, planira kupiti 20 posto udjela Telecom Egypta u kompaniji Vodafone i nekoliko drugih neimenovanih kompanija.
Ovaj potez dolazi u vrijeme kada se Egipat bori s posljedicama ruske invazije na Ukrajinu, koja je izuzetno negativno utjecala na turizam u Egiptu jer su državljani ove dvije zaraćene zemlje bili među najbrojnijim posjetiteljima turističkih gradova na Crvenom moru.
Egipatska turistička industrija čini oko petnaest posto BDP-a ove zemlje, koja je već dodatno uzdrmana usljed krize izazvane korona virusom. Valutna kriza, visoki uvozni računi i raširena korupcija također su imali teške posljedice na egipatsku ekonomiju. Kako je egipatska funta slabila, lokalni i strani ulagači napuštali su egipatsko tržište. Egipatska funta izgubila je više od dvadeset posto svoje vrijednosti u odnosu na dolar od marta.
Najava ovog izuzetno značajnog katarskog ulaganja u Egiptu najnoviji je znak da se odnosi između dviju zemalja poboljšavaju nakon raskola pod pritiskom Saudijske Arabije 2017. godine, u kojem su Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein, predvođeni Saudijskom Arabijom, prekinuli odnose s Katarom zbog njegove podrške Muslimanskom bratstvu i navodne podrške terorizmu.
Egipat i Katar obnovili su odnose početkom 2021. pošto su četiri zemlje koje su blokirale Katar pristale da s tom zemljom obnove diplomatske, trgovinske i putničke veze.
U martu ove godine, Doha je najavila da će uložiti pet milijardi dolara u Egipat, a QatarEnergy objavio je da je sklopio sporazum o kupovini četrdeset posto udjela u bloku za eksploataciju plina na mediteranskoj obali Egipta.
(Izvor: Bloomberg.com)
BRICS očekuje pridruženje Egipta, Saudijske Arabije i Turske
Predsjednica Međunarodnog foruma BRICS-a očekuje da će se Turska, Egipat i Saudijska Arabija uskoro pridružiti ovoj ekonomskoj grupi.
Purnima Anand izjavila je da su Kina, Rusija i Indija raspravljale o ovom pitanju na 14. samitu BRICS-a, koji je održan u junu ove godine. "Sve te zemlje pokazale su interes za pridruživanje i pripremaju se za podnošenje zahtjeva za članstvo. "Mislim da je ovo dobar korak, jer se širenje uvijek doživljava pozitivno; to će jasno povećati utjecaj BRICS-a u svijetu", objasnila je Anand.
Ranije je Li Kexin, glavni direktor Odjela za međunarodne ekonomske poslove kineskog ministarstva vanjskih poslova, rekao da nekoliko zemalja "kuca na vrata" BRICS-a, uključujući Indoneziju, Tursku, Saudijsku Arabiju, Egipat i Argentinu.
Forum BRICS politička je organizacija koja je započela pregovore o svom osnivanju 2006. i održala svoj prvi samit 2009. Osnovale su ga zemlje s ekonomijom u nastajanju: Brazil, Rusija, Indija i Kina, koje djeluju pod imenom BRIC. Južna Afrika pridružila se organizaciji 2010. godine, pa je organizacija postala BRICS.
Članice organizacije okarakterizirane su kao zemlje u industrijskom razvoju s velikom ekonomijom i ekonomijom u razvoju. Polovica svjetske populacije živi u ovih pet zemalja, a njihov zajednički bruto domaći proizvod jednak je američkom (13,6 triliona dolara). Njihove ukupne devizne rezerve iznose 4 triliona dolara.
Prema globalnoj bankarskoj grupi Goldman Sachs, očekuje se da će se do 2050. godine ekonomija zemalja BRICS-a natjecati s ekonomijama najbogatijih zemalja svijeta.
Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa, nakon povratka iz službene posjete Rijadu sredinom oktobra, izjavio je lokalnim medijima svoje zemlje da je saudijski prijestolonasljednik Muhammed bin Selman el-Saud izrazio želju da KSA postane dio BRICS-a.
(Izvor: Agencije)
Delegacija Hamasa sastala se s Assadom
Sirijski predsjednik Bešar el-Assad sastao se u srijedu (19. 10. 2022) u Damasku s predstavnicima palestinskih frakcija, uključujući i Hamas. "Obnavljamo naše odnose sa Sirijom uz konsenzus našeg vođstva", rekao je viši čelnik Hamasa Halil el-Hajja na konferenciji za novinare. "Prevladali smo prošlost", rekao je, ocijenivši sastanak s Asadom "historijskim i pozitivnim".
Hajja je opisao sastanak kao "prirodan odgovor na izraelske planove protiv palestinskog pitanja" i rekao je da Sirija podržava stvar i Palestince, a su oni uvjerili predsjednika Assada da su uz ujedinjenu Siriju.
Od 1999. Hamas je koristio Damask kao sjedište za svoje vodstvo u inostranstvu, sve do 2012. kada je ova palestinska skupina prekinula odnose s Assadovim režimom i zatvorila svoje urede u Siriji, nakon izbijanja sirijskog sukoba.
Ovaj sastanak dešava se nakon što je vođstvo Hamasa prošlog mjeseca najavilo da će nastaviti s naporima da normalizira odnose sa sirijskim režimom. Međunarodna unija muslimanskih učenjaka (IUMS) kritizirala je ovaj potez Hamasa i poručila ovoj organizaciji da "odluku koja je u suprotnosti s načelima, vrijednostima i islamskim zakonom treba preispitati, uzimajući u obzir tačke koje su iznijeli muslimanski učenjaci".
(Izvor: Anadolu Agency)
