Iran – prva zemlja u svijetu sa većinskim muslimanskom stanovništvom koja je zabranila nošenje hidžaba
Malo je poznato da je Iran prva zemlja u svijetu sa većinskim muslimanskim stanovništvom koja je uvela zabranu nošenja hidžaba. Zakon je izglasan u mjesecu decembru davne 1935. godine, a stupio je na snagu već početkom naredne godine.
Iako je usvajanje spornog zakona kojim se sankcionira nošenje hidžaba u javnom prostoru inicirano od tadašnjeg iranskog vladara Reze-šaha Pahlavija (1878–1944. godine), prvi znakovi uklanjanja hidžaba viđeni su nešto ranije na dvoru kadžarskog kralja Nasrudina-šaha (1948–1896. godine).
Primjena zakona počela je od ženskih članova porodice ministara i drugih visokih državnih službenika, koji su bili pozvani da na službene svečanosti dođu u pratnji svojih otkrivenih supruga. Niži u rangu državni službenici čije bi supruge bile viđene sa hidžabom dobijali su prijetnje otkazom. Zatim se nastavilo dalje s provođenjem novog zakona, te je pokrivenim ženama bio zabranjen pristup svim institucijama, čak i bioskopima, a na vozačima javnog prijevoza ostala je odluka da li primiti putnicu sa hidžabom. Potom je Irankama zabranjeno nošenje hidžaba u cjelokupnom javnom prostoru, te je policiji naređeno da ženama koje ne poštuju zakon silom skidaju mahrame sa glava.
Dok su se nizali slučajevi batinanja iranskih žena koje bi se drznule oglušiti o zabranu pokrivanja, istovremeno se iz Evrope počeo vršiti uvoz velikih količina raznovrsnih šešira.
Nasilni pokušaj Reze-šaha, koji je na Ataturka gledao kao na svog ideološkog oca i idola, da vesternizira Iran, završio se neslavno i smatra se da je značajno doprinio kasnijem izbijanju revolucije s kojom je s vlasti svrgnut njegov sin Muhamed Reza i trajno okončana vlast dinastije Pahlavi.
Prva dokumentovana antirasistička deklaracija
Da li ste znali da prva dokumentovana antirasistička deklaracija datira iz 632. godine?! Tada je poslanik Muhammed, alejhis-selam, na kraju svog jedinog obavljenog hadža, 10. hidžretske godine, iskoristio prisustvo hiljada muslimana pristiglih iz raznih krajeva Arabije, da uputi niz poruka od ključne važnosti za budućnost čovječanstva. Jedna od njih jeste i o jednakosti među ljudima, ističući da razlika među njima može biti samo u njihovom pristupu dobru i zlu. “O ljudi, vaš Gospodar je jedan, vaš otac je jedan. Nema prednosti Arap nad nearapom, niti nearap nad Arapom, niti crveni nad crnim, niti crni nad crvenim, osim po bogobojaznosti.” (Ahmed, hadis je sahih)
Tajne poslaničkog sunneta: Ohladite hranu!
Jedan od napuštenih i zaboravljenih sunneta jeste sunnet hlađenja hrane i vrelog napitka prije nego što se konzumiraju, i to iz zdravstvenih koristi. Ovo su naučnici nedavno otkrili.
Istraživanja objavljena u časopisu The Lancet Oncology otkrila su da pijenje vrelog čaja može izazvati rak jednjaka, iako je glavni uzrok ovog opakog karcinoma konzumiranje cigareta i alkohola zajedno.
Stoga, vruća hrana i piće ozbiljno utječu na zdravlje ljudi, a ova je studija jedan mali dio od mnoštva naučnih studija koje potvrđuju da je hlađenje hrane prije konzumiranja dobro, ali ne na stepenu smrzavanja ili blizu toga, već je poželjno jesti i piti hranu umjerene temperature.
Istraživanja govore da ovisnost o konzumiranju vrele hrane i pića priprema tjelesne ćelije za pojavu raka, posebno u probavnom sistemu. Analizirani su deseci prethodnih istraživanja i pokazalo se da vrela hrana negativno utječe na ljudski organizam i povezana je sa karcinomom jednjaka.
Ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ohladite hranu, jer u vreloj hrani nema berićeta, blagoslova.” (Hakim)
Moramo se zapitati: Kako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, znao da u vreloj hrani nema berićeta, blagoslova? Ovaj hadis svjedoči da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslat od Uzvišenog Allaha.
(Izvor: kaheel7.com dr. Abduldaim el-Kuhejl)
Dr. Jusuf el-Karadavi o muhadisu Nasiruddinu el-Albaniju
Veliki učenjak, hadiski znalac, šejh Muhammed Nasiruddin el-Albani preselio je na bolji svijet 2. oktobra 1999. Čini se da je ovo godina odlaska mnogih učenjaka ummeta, jer su te godine preselili mnogi: šejh Ibn Baz, šejh Ali el-Tantavi, šejh Mustafa el-Zerka, šejh Menna el-Kattan, šejh Atijja Salim, šejh Muhammed el-Medžzub i zadnji među njima šejh Albani, Allah njima bio zadovoljan.
Šejh Muhammed Nasiruddin el-Albani bio je poznati hadiski učenjak, poznat na Istoku i na Zapadu. Bio je to muhadis našeg vremena koje je obilježio svojim trudom i služenjem sunnetu. Napisao je mnoge knjige, a dosta hadiskih zbirki je pregledao i ocijenio (valorizirao) njihove senede – lance prenosilaca.
Dosta njegovih knjiga je štampano, a neke su još uvijek u rukopisu. Dao je veliki doprinos hanbelijskom mezhebu, jer je uvidio da svaki mezheb ima svoju hadisku knjigu i ocjenu tih predanja osim hanbelijskog mezheba, pa je uzeo i obradio hadise i predaje hanbelijskog fikhskog djela Menarus-sebil, pod naslovom Irvaul-galil fi tahri ehadisi menari es-sabil. To je sada obimno djelo u osam tomova zahvaljujući naporima šejha Albanija.
Sa šejhom Albanijem sreo sam se prvi put 1964. godine na hadžu, a od tada smo se susretali više puta. U nekim pitanjima smo se razilazili, a u nekima smo se slagali. On je recenzirao moje dvije knjige Halal i haram u islamu i Problem siromaštva i kako ga islam rješava, na čemu sam mu iskreno zahvalan, jer učenjaci hadisa, kada valoriziraju neku knjigu, čine to zbog njene vrijednosti i što je žele oplemeniti i učiniti korisnijom.
Posebno sam mu zahvalan na činjenici da je prihvatio saradnju sa mnom, jer je on poznati hadiski učenjak, a ja sam se bavio više fikhom. Greške koje se pripisuju šejh Albaniju, a svaki alim griješi, ne mogu umanjiti njegovu veličinu i znanje koje je posjedovao, jer baš kao što se u hadisu kaže: “Kada voda dosegne dvije mjere, ništa je ne može onečistiti.” Isti je primjer i sa učenjacima: njihove greške su oproštene i ne umanjuju vrijednost i veličinu onoga što su naučili, radili i podučavali.
Ja svjedočim i priznajem znanje šejh Albanija, njegovu širinu spoznaje u hadiskim naukama, trud, rad koji je pokazao u čuvanju sunneta Allahovog Poslanika, alejhis-selam, toliko da je postao prvak u hadisu našega doba, što su mu posvjedočili svi upućeni u ove znanosti.
Molim Allaha da mu oprosti grijehe i prijeđe preko njegovih pogrešaka, te da ga nagradi najboljom nagradom kojom nagrađuje ljude od pera i iluma. (Dr. Jusuf el-Karadavi, iz knjige – serijala “Ispraćaj učenjaka”, 28. zapis. Objavljeno u Al-Sharq, 14. juli 2015.)
(Izvor: dialogos.ba)
