Unatoč tome, postoji jedna kategorija ljudskog roda za koju je med potencijalno poguban. Radi se o novorođenčadi, dojenčadi i djeci do jedne godine starosti.
Istina, med se donedavno koristio u dječijoj prehrani i medicini kao izvor ugljikohidrata kako bi beba brže dobila na kilaži, no to više nije slučaj. U skladu sa preporukama Američkog društva pedijatara (AAP), bebama do godine dana života ne smije se davati nepasterizirani med zbog opasnosti od botulizma, kao ni prerađena industrijska hrana gdje je med jedan od sastojaka.
Botulizam je rijetka ali teška bolest uzrokovana nervnim toksinom koji proizvode bakterije reda Clostridium botulinum. Dojenački crijevni botulizam, vrsta trovanja hranom, razvija se ukoliko su spore prisutne u crijevima djeteta.
Do dojenačkog botulizma dolazi kada dijete proguta Clostridium botulinum bakteriju, koja se može naći u prljavštini i prašini, a koja može onečistiti med. Clostridium botulinum bakterija jedna je od najotrovnijih supstanci poznatih čovjeku.
Premda je vrlo rijedak, s manje od stotinu slučajeva oboljelih godišnje, može izazvati paralizu i završiti smrtnim ishodom te ga treba izbjegavati u prehrani za bebe starosti do godine dana.
Spore botulizma nalaze se svuda u prirodi, posebno u prašini i prljavštini i neispravno konzerviranoj hrani. Odraslim ljudima i starijoj djeci ne može naškoditi ta mala količina toksina iz meda, ali kod beba može izazvati botulizam, jer bebin nerazvijeni probavni sistem omogućava sporama botulizma iz meda da rastu, razmnožavaju se u crijevima i proizvode toksin i onemogućavaju bebi da diše, plače, guta. Probavni sistem starije djece i odraslih osoba onemogućava razvoj spora i samim tim i nastanak botulizma.
Prvi simptom koji ukazuje na dojenački botulizam jeste zatvor. Beba oboljela od botulizma je letargična, teško i otežano sisa i guta, ima slabiji mišićni tonus i tiho plače. Ovi znakovi mogu ukazivati na to da je riječ o paralizi mišića koju su izazvali toksini blokirajući protok živčanih impulsa. Ako se ne otkrije na vrijeme i ne liječi, paraliza će zahvatiti čitav dišni sistem i onemogućiti disanje. Ova bolest je vrlo rijetka danas, prvenstveno zahvaljujući informiranosti i oprezu roditelja, ali i sve boljim i čišćim tehnikama obrade hrane.
Kako biste bili potpuno sigurni da svoje dijete ne izlažete opasnosti, preporuka je da se med izbjegava u bebinoj prehrani sve do prve godine života.
Dojenački botulizam je izlječiv ako se otkrije na vrijeme, a liječi se isključivo u bolnici na jedinicama intenzivne njege. Ukoliko beba preživi prve dane botulizma, može proći i nekoliko mjeseci dok se simptomi povuku. Nakon toga, oporavak je obično potpun. Ljekar može pobliže nadgledati bebu prvih nekoliko mjeseci nakon nestanka simptoma. Nadgledat će bebinu sposobnost da ispravno diše i kontrolu mišića.
Savjet roditeljima je da, unatoč mnogima koji im govore suprotno i ubjeđuju ih, nikada ne daju med djetetu koje ima manje od godinu dana, niti u boci, niti na bradavici, niti na bilo koji drugi način.
(Korištena literatura: Midura TF, Arnon SS. Infant botulism: Identification of Clostridium botulinum and its toxin in faeces; Oguma K, Yokota K, Hayashi S, et
