Savremene teme

Odgoj je kontinuiran proces koji počinje izborom supružnika, ali i vlastitom kvalitetom vođenja života, pa sve do trenutka kada djeca, a tada već omladinci, trebaju sami da koračaju u svijet. Briga o mentalnom zdravlju djeteta je briga o njegovom odgoju. Jasan je islamski stav da su roditelji dužni materijalno obezbijediti svoju djecu, a to je poprilično jasno i muslimanima, jasan je također i stav islama da djeca moraju dobiti kvalitetan i zdrav odgoj, ali je to malo manje jasno muslimanima. Roditelje ne želimo puno kuditi, jer u ovakvim okolnostima oni svakako žele dobro svojoj djeci, ali izgleda da biraju pogrešne metode. Trude se svim silama da svojoj djeci obezbijede da imaju lijep i bezbjedan život, da im omoguće sve ono što oni nisu imali, ali u vidu moraju imati i probleme koji dolaze s takvim načinom života. Ono što ćemo u nastavku teksta pisati nisu nikakva nova istraživanja, niti su neki eliksiri koji će vam omogućiti bajkovit život, već je riječ o tome da jednostavno morate razgovarati sa svojim djetetom, paziti na njegova osjećanja, pomoći mu u njegovom odrastanju i razvoju. Roditelji mogu pročitati tekstova i knjiga koliko god žele o pedagogiji i odgoju djece, ali ako konkretno ne krenu u rješavanje problema, to će otići u zaborav.

Čovjek je biće rada, fizičkog i intelektualnog. Svakodnevne obaveze kroz taj njegov rad mogu utjecati i na njegovo mentalno zdravlje. Ako bude odgovorno obavljao svoj posao, poštovao predviđene rokove, ne zatrpavao se poslom i ostavljao da se obavi u posljednji čas, onda su njegove mogućnosti smanjenja stresa veće. Isti je slučaj i sa studentima i njihovim školskim obavezama, kao i sa svim ostalim poslovima, zanimanjima u čovjekovom životu. Ako se čovjek ne navikne da revnosno obavlja svoje dužnosti, onda može doživjeti mentalnu bolest nazvanu stres.

To je bolest koja je posljedica određene stvari, npr. nagomilanog posla ili nagomilanog gradiva. A do tog nedovršenog posla/gradiva došlo je zbog toga što osoba nije sebi rasporedila vrijeme, nije imala dovoljnu svijest o tome da može doći period kada će zažaliti što nije redovno izvršavala svoje zadatke. Ovo je možda najfrekventniji oblik kada se spomene stres, ali on može biti i posljedica određenih radnji koje nisu u našoj moći, npr. živjeti pored komšije koji će svaku noć puštati glasnu muziku ili živjeti u ratnom okruženju, gladan, izmoren, bez perspektive.

Izostanak brige o mentalnom zdravlju ima za posljedicu pojavu mentalnih oboljenja. Jedna od tih bolesti jeste depresija, koja se danas javlja kod velikog broja ljudi. Posljedice ovog oboljenja mogu biti katastrofalne, a nastaju nakon neaktivizma, lijenosti, nedostatka volje i motivacije i slično. Depresije se najbrže možemo riješiti ako joj se ne prepustimo, tj. ako proaktivno djelujemo i ako u našem mentalnom sklopu ne dopustimo mislima da nas "zakuju za krevet". Jedna od specifičnosti ove bolesti jeste što ona u velikoj mjeri zavisi od onoga šta mislimo ili, bolje reći, od onoga što sebi umislimo, što kasnije ima implikaciju na naše kako mentalno tako i u dobrom slučaju na fizičko zdravlje. Depresija se može pobijediti usredotočenim mislima, zdravim razmišljanjem, pronalaženjem motivacije na razne načine, neprepuštanjem depresiji i slično.

Stopa razvoda brakova značajno se razlikuje širom svijeta i zavisi od različitih faktora, a neki od njih su: kultura, religija, ekonomsko okruženje, društvene promjene, a i zakoni imaju važnu ulogu u određivanju tih stopa. Naprimjer, neke zemlje, poput Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, imaju visoke stope razvoda, dok su zemlje poput Indije i Japana poznate po nižim stopama razvoda.

Kulturološki faktori igraju važnu ulogu u prihvatanju ili odbacivanju razvoda u određenim društvima. Vjerski utjecaji mogu često imati snažno djelovanje na percepciju braka i razvoda. Ekonomski faktori također imaju ulogu, jer visoka ekonomska nejednakost i finansijski problemi mogu povećati stres u braku i voditi do većeg broja razvoda. Društvene promjene, kao što su promjena uloga spolova, obrazovni nivoi žena i mijenjanje vrijednosti također mogu utjecati na stope razvoda. Naprimjer, veća neovisnost žena može dovesti do većeg broja razvoda jer imaju veću slobodu da napuste nesretne brakove. Zakoni o braku i razvodu također imaju velik utjecaj. Neki zakoni olakšavaju razvod, dok drugi postavljaju stroge zahtjeve ili ograničenja koja mogu utjecati na odluku o razvodu.

Kada god govorim ili pišem na ovu temu, nikako se načuditi ne mogu muslimanskom ummetu kako olako pada u zamke, koju mu Zapad vješto postavlja, a koje vode ka rasulu i propasti. Naravno, treba napraviti razliku između tehnološkog i naučnog napretka i moralnog odgoja pojedinca i zajednice. Baš u tome se ponekad neki izgube i srljaju iz jedne krajnosti u drugu. Na mnogo mjesta pripadnicima muslimanskog ummeta jasno je naznačeno da osnova uspjeha leži u islamu i njegovim smjernicama i načelima.

Kako smo prethodno govorili o mentalnom zdravlju, a potom i o mentalnoj higijeni, nastavljamo dalje tim tokom i dolazimo do mentalnih bolesti, tj. načina kako ih spriječiti. Kada se mentalno zdravlje naruši, kada se ne koriste preventivne mjere i mentalna higijena, dolazi do narušavanja mentalnog zdravlja i teških posljedica. Sve više je onih koji su mentalno oboljeli. I ovdje treba dodati bitnu napomenu da pogoršano mentalno zdravlje ne znači i da je osoba mentalno neuračunljiva, da je retardirana ili osoba s posebnim potrebama. Kada se čovjek nađe u takvom psihološkom stanju koje je značajno narušeno, potrebno je da se adekvatno riješi problem, da se razgovara i da se teži sprečavanju ovakve vrste oboljenja. Prihvatanje problema je pola rješenja. Ako osoba konstatno odbija pomoć i podršku u razvoju svog mentalnog zdravlja, ili negira mentalno stanje, posljedice mogu biti katastrofalne. Nije sramota, dapače veoma je razumno i prihvatljivo da se čovjek brine o svom mentalnom zdravlju.

Određeni pojmovi najbolje se mogu spoznati navođenjem primjera koji su usko vezani za čovjeka, a posebno onih koji su svakodnevni. Svima je i više nego očigledno i poznato da se održavanjem fizičke higijene čuva zdravlje, da se osjeća prijatan miris, a time i pristup prema okolici. To je sasvim normalna stvar koja je prirodno urođena kod svakog čovjeka. Isti je slučaj i sa mentalnom higijenom, s tim da je ona na neki način apstraktna. Ljudi ne vode računa o mentalnoj higijeni jer njene posljedice nisu odmah vidljive. Kada uprljate svoje tijelo, to odmah vidite, kada se duži vremenski period ne kupate, ne čistite, to drugi ljudi itekako osjete. Ali, kada dugo vremna ne čitate, ne slušate korisne stvari, ne družite se sa kvalitetnim osobama, to ne možemo da primijetimo odmah. Neki to nikad ne primijete, a neki, ipak, dođu "tobe". Ovu temu smo započeli u prethodnom broju, a u ovom broju značajno ćemo je proširiti. Također, nećemo se držati striktno nekog već ustaljenog metodološkog orijentira već ćemo pisati slobodnim jezikom.

Objesio se mladić, djevojka sebi oduzela život, digao ruku na sebe -- naslovi su koje svakodnevno čitamo u novinskim člancima, na društvenim mrežama, portalima... Sve su učestaliji slučajevi samoubistva kao zadnjeg čina depresije, mentalne nestabilnosti, životnog besmisla i sl. U Bosni i Hercegovini povećana je koncentracija samoubistava, a posebno brinu informacije koje nam otkrivaju da je riječ o veoma mladim osobama. Osobe se prije odluče na oduzimanje vlastitog života nego na to da se izbore sa problemima i poteškoćama koji su nezaobilazni faktor života. Nema osobe da nema problema ili iskušenja, samo se ljudi razlikuju po tome kako će te probleme podnijeti i koliko su mentalno jaki da im se suprotstave.

Koliko su ratne vještine bitne, koliko je rat preokupacija ljudske vrste dovoljno nam kazuje primjer Arapa za vrijeme Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, života i primjer državljana Jugoslavije (jer je naša domovina bila u tom sastavu, to nam je veoma bitno). Jedan dio Arapa od rođenja bi provodio vrijeme u pustinjskim predjelima, na seoskom zraku, uvježbavajući se i spremajući se da budu ratnici, a stanovnici Jugoslavije imali su obavezu služenja vojnog roka. Samo su obrazovanje i vojni rok bili obavezni. To nam govori da su znanje koje je potrebno da država napreduje i vojna sposobnost da se država odbrani krucijalni za funkcionisanje jedne države. Mnoge države, iako navode da žele samo mir, ulažu ogromne novce u budžet vojske i naoružanja.

U kontekstu ljudskih prava neminovna su pitanja vezana za politiku i političko djelovanje. To je najizraženiji oblik vladavine nad ljudima i stoga ima poseban značaj za ovu oblast islamskog prava. U ovom kontekstu veoma je važno ukazati na pozicioniranje politike u islamskom diskursu, tj. oblike vladavine, pitanja vezana za islamskog vođu i njegovo upravljanje i na ostala pitanja, poput principa pozivanja na činjenje dobra i odvraćanja od zla, institucije inspektorata (hisbe) i slično tome. U političkom kontekstu nezaobilazna su i određena aktuelna pitanja današnjice na koja ćemo se osvrnuti unutar rasprava o temeljnim pitanjima političkog djelovanja.

Stvaranjem Adema, alejhis-selam, vlastitom rukom Uzvišeni Allah ukazao je počast za Njemu posebno biće -- čovjeka. Taj čovjek je svoja prava dobio samim stvaranjem. Prihvativši odgovornost upravljanja nad mjestom gdje radi test (dunjaluk), a gdje će dobiti rezultate u jednoj drugoj dimenziji (Sudnji dan), on je prihvatio da može dobiti nagradu (Džennet) ili kaznu (Džehennem). Taj test sastoji se, između ostalog, i od poštivanja dostojanstva i prava onih s kojima se živi na ovom svijetu. Literatura koja se koristi za izradu tog testa poslana je sa nebesa preko meleka Džibrila, alejhis-selam, pečatnom poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem. To je Kur'an i sunnet, koji su osnovni izvori informacija o ljudskim pravima. U nastavku ćemo izdvojiti određene crtice o ljudskim pravima sa aspekta njihove izvornosti, posebno se bazirajući na dva spomenuta izvora: Kur'an i sunnet.

Ako islam gledamo kao predanost Allahu i robovanje samo Njemu od stvaranja prvog čovjeka, onda možemo konstatirati da su uspostavljena ljudska prava stvaranjem prvog čovjeka. Ako islam gledamo kao zadnju pojavnu i prihvatljivu verziju obožavanja Allaha, tj. šerijata s kojim je došao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, onda možemo doći do istog zaključka. Predmet našeg izlaganja jeste prikaz onoga što je vezano za islam. Od samog početka ljudska prava su integralni dio poslanice i poslanstva Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Međutim, izučavanje ljudskih prava kao zasebne naučne discipline relativno je novijeg datuma. Propisi o ljudskim pravima stari su koliko i čovječanstvo, odnosno propisi s kojima je došao poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem. Fikhska djela detaljno razrađuju propise o ljudskim pravima. Savremena nauka o ljudskim pravima to sakuplja, objedinjava i formira u jednu zasebnu cjelinu. Zato kažemo da je zasebna nauka o ljudskim pravima mlada, a da su propisi već postojali, ali zabilježeni u različitim oblastima specifičnim za klasični period islama.

Islam je vjera, ali i sistem života. Privredni sistem u islamu sastavni je dio sveobuhvatnog sistema života, utječe i potpada pod utjecaj drugih sastavnih jedinica sistema, koji je uređen preciziranim fikhskim propisima. U takvom sistemu moralna načela su temelj i glavni pokretač.

Unutar privrednog sistema, preciznije za dobivanje kvalitetne proizvodnje u njemu, rad je neizostavni element. Stoga, islamski pristup tržištu rada, tačnije cjelokupni islamski sistem, pridavao je poseban značaj zaštiti prava radnika, naglašavao neophodnost usavršavanja i upotpunjavanja vlastitog posla, te stavljanja radnika u poziciju odlučivanja.

U ovom broju počinjemo ciklus tekstova o ljudskim pravima i odlučili smo da prvi tekst bude posvećen dr. Muameru Zukorliću, rahmetullahi alejhi, koji je nedavno preselio na ahiret. Akademik Zukorlić jedan je od svijetlih primjera kako se bori za ljudska prava i slobodu.

Također, ovo je rad koji se odnosi na neke najznačajnije segmente djelovanja muftije Zukorlića što može i da bude plod subjektivnih opažanja. U sadržaju ispod podnaslova istakli smo neka razmišljanja i promatranja muftije, negdje smo ga doslovno citirali, negdje parafrazirali, a negdje smo na tragu njegovog nauka donijeli sopstvene zaključke. Za cjelovitiju sliku potrebno je više tinte i hartije. Također, dodavali smo i neke sopstvene uvode i zaključke koji se oslanjaju na misao muftije Zukorlića.

Vakuf je imenica arapskog porijekla koja je izvedena iz glagola vekafe – jekifu što znači zaustaviti se. Vakuf predstavlja ostavljanje određenog dijela imetka u dobrotvorne svrhe zarad Božijeg zadovoljstva. Imam Ebu Hanifa definirao je vakuf kao “izuzimanje imovine iz prometa od strane vakifa i usmjeravanje njenog prihoda za dobročine namjene”. (Senad Ćeman, Vakufi i fondacije)

Mnogo je ajeta i hadisa Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji podstiču na davanje imetka u ime Allaha. Kao podsticaj u pravcu ovakvog djelovanja navodi se ajet: “Nećete postići dobročinstvo sve dok ne budete dijelili od onoga što vam je drago. A šta god da dijelite, Allah to dobro zna” (Alu Imran, 92). Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada čovjek umre, prestaju mu teći sevapi, osim u tri slučaja: od trajne sadake, od znanja koje je ostavio pa se njime koriste ljudi, i od hairli djeteta koje za njega upućuje dovu.” (Muslim, br. 1631)

Predmet istraživanja ekologije jesu međusobni odnosi živih bića unutar prirode, kao i utjecaj živih bića na prirodu i obrnuto. Jasno definiran status čovjekovog bivstvovanja na Zemlji, prihvatanja odgovornosti i dobivanja privilegije korištenja prirodnih resursa očitovani su kroz brojne ajete i hadise. U ovom tekstu predstavit ćemo četrdeset hadisa koji govore o ekološkim pitanjima. Prvi hadis odnosi se na najvažniji element u čovjekovom životu – iman, odnosno vjerovanje u Uzvišenog Allaha. I kao jedan od ogranaka vjerovanja u Allaha spomenuto je uklanjanje prepreka s puta, što znači da mi svoje vjerovanje u Allaha potvrđujemo i održavanjem čiste naše okoline. Naredna četiri hadisa, također govore o dimenzijama uklanjanja neprijatnosti s puta, zatim smo naveli četiri hadisa (od šestog do devetog) koja govore o prirodi, vodi, okolišu i njihovom zajedničkom korištenju. Deseti i jedanaesti hadis govore o sađenju sadnica. Naredna četiri hadisa govore o zagađivanju i pretjeranom iskorištavanju prirodnih dobara. Šesnaesti i sedamnaesti hadis govore o obrađivanju zemljišta. Naredna tri hadisa govore o posebnom statusu Meke i Medine, što predstavlja odličan koncept za osnivanje nacionalnih parkova i zaštitu biodiverziteta.

Zaštita čovjekovog života jedna je od osnovnih intencija šerijata koju treba zaštiti sa svih aspekata. Međutim, čovjekov život, kao i njegovo zdravlje, već odavno su narušeni, urušavanjem njegovog mjesta boravka (planete Zemlje), njegovog izvora prehranjivanja – biljnog i životinjskog svijeta i mentalnim vrbovanjem da što više konzumira različite proizvode. Smatram da se u govoru o halalu i haramu, šerijatskim propisima u vidu obaveza i sankcija, pitanje prirode i zaštite biljnog i životinjskog svijeta treba uvrstiti uz ostale propise. Osnovna, egzistencijalna potreba svakog čovjeka jeste hrana. Nažalost, neke zajednice, plemena i do dan-danas suočavaju se sa nestašicom hranjivih materija, dok se na drugim mjestima baci toliko hrane da bi se te zajednice moglo komotno prehraniti. Nepravilno korištenje biljnog i životinjskog svijeta dovodi do neravnomjerne raspodjele hrane na nivou čovječanstva, do trošenja drugih prirodnih resursa (naročito vode) kako bi se proizvela neka sekundarna vrsta hrane, do upotrebe biljnih i životinjskih dijelova kako bi se napravila neka vrsta hrane, odjeće, obuće ili kozmetike koji nisu uopće potrebni, do miješanja hemikalija u izvornu biljku radi poboljšanja njenog izgleda i slično. Još nismo svjesni kakve nas sve posljedice čekaju sa enormnim eksploatiranjem i uništavanjem biljnog i životinjskog svijeta.

Čovjek je sa određenom svrhom poslan da živi na planeti Zemlji, koja je uređena po Božijem određenju, pogodna za život, a njeni ukrasi dopušteni za korištenje. Allah je na Zemlji stvorio savršene uvjete za život. Sunce je dovoljno udaljeno od Zemlje da se ona ne sledi i na dovoljnoj je udaljenosti da se na Zemlji sve ne sprži. Planine su savršeno postavljene kako bi održavale ravnotežu, rijeke prostrane kako bi zadovoljile potrebe stanovništva i sve ostalo što plovi u ovom savršeno stvorenom kosmosu. Na Zemlji se nalaze tri životne sredine: kopnena, vodena i zračna. Na kopnu čovjek živi i obavlja svoje svakodnevne aktivnosti, hrani se plodovima koje ubire iz zemlje, vodom se napaja, zalijeva usjeve, kreće se i lovi morske plodove, a zrak udiše i preko njega prevaljuje velike udaljenosti.

Ekološki tefsir, najjednostavnije rečeno, podrazumijeva komentiranje onih ajeta koji direktno ili indirektno govore o ekologiji, prirodi i svemu onome što je za nju vezano. Ukratko ćemo usporediti neke od klasičnih i savremenih komentatora Kur’ana koji se dotiču ove tematike. Bez tradicionalne podloge tumačenja Kur’ana, koja je prvotno sadržana u njemu samom (metoda kojom jedan ajet tumači drugi), hadisa Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, mišljenja ashaba, tabiina i velikih mufesira, poput Taberija, Ibn Kesira, Kurtubija i drugih, veoma je rizično tumačiti Kur’an. Oni su osnova na koju se vraćaju svi ozbiljni komentatori Kur’ana. Pod savremenom hermeneutikom Kur’ana podrazumijevamo period od nekoliko zadnjih stoljeća, a kao jedan vid orijentira možemo uzeti početak industralizacije koji se desio u osamnaestom stoljeću i napravio veliki zaokret u daljnjem mišljenju i promišljanju cijelog svijeta. Glavna odrednica zbog kojih se ovi tefsiri razlikuju su društveno-historijske okolnosti. U tradicionalnom dobu vladala je teocentrična slika svijeta (u čitavom svijetu, ne samo kod muslimana), dok su savremeni mufesiri pod izazovom modernosti i postmodernosti primorani da odgovaraju na planetarne izazove, među kojim su najvažnija bioetička pitanja.

U prethodnom broju časopisa objavljen je tekst “Uvod u ekologiju sa aspekta islama” u kojem je obrađena definicija, značaj i razvoj ekologije. Ovim tekstom povezat ćemo ekološku misao sa islamskim vjerovanjem (tevhidom). Prva i temeljna postavka sa kojom počinjemo jeste da je Uzvišeni Allah jedino dostojan obožavanja i da je On sve stvorio. Gospodar je stvorio čovjeka i savršeno uređeni kosmos koji Mu je neprekidno u pokornosti. Za razliku od univerzuma, čovjeku je data sloboda volje, a samim tim i odgovornost za učinjena djela. Allah mu je potčinio sve što je na nebesima i Zemlji i dao mu zadaću – da samo Njega obožava i da ne krši prirodne zakone koje je Uzvišeni postavio u univerzumu. Ako ih zbog svoje pohlepe bude prekoračivao i činio grijehe, poremet će taj sklad i izazvati Allahovu kaznu.