Adil Džubejr, saudijski ministar vanjskih poslova, izjavio je kako je ova inicijativa dio “nastojanja Saudijske Arabije da zaštiti svoje i interese svojih susjeda, s ciljem da se osigura stabilnost u regiji... Što god je koordinacija zemalja u regiji bolja, to je negativni strani utjecaj manji.”
Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati smatraju Afrički rog “desnim krilom” svoje nacionalne sigurnosti i plaše se da bi njihovi regionalni neprijatelji i takmaci mogli ostvariti utjecaj na tom području.
Regija Crvenog mora obuhvata i moreuz Babul-Mendeb kroz koji dnevno prolazi 3,2 miliona barela nafte u Evropu, SAD i Aziju. Moreuz je posljednjih godina bio meta modernih gusara, kao i terorista šiijskog pokreta Husi u Jemenu.
Saudijska Arabija na području Crvenog mora planira ulaganje u različite ekonomske projekte, ukupne vrijednosti 500 milijardi dolara, u pokušaju da svoju ekonomiju razvija daleko od naftne proizvodnje.
(Izvor: arabicpost.com)
Snage afganistanske vlade povukle se iz distrikta na zapadu zemlje prepuštajući ga talibanima
Sredinom decembra afganistanske snage povukle su se iz distrikta Shebkoh, u pokrajini Farah na granici sa Iranom. Distrikt je nekoliko mjeseci bio pod talibanskom opsadom. Vladine snage su se povukle nakon što vlada nije uspjela osigurati pojačanje. Lokalni službenik rekao je Reutersu da su se vladine snage povukle prema unaprijed utvrđenom planu izvlačeći naoružanje i streljivo.
Američki vojni savjetnici redovno vrše pritisak na afganistanske oficire da vrše koncentraciju svojih snaga i da izbjegavaju zadržavanje na izloženim položajima koje je teško braniti.
Slabo naseljena pokrajina Farah poprište je intenzivne borbe od početka godine. Afganistanske snage pretrpjele su velike gubitke, uključujući i pogibiju nekoliko desetaka dobro naoružanih elitnih specijalnih snaga u toj zemlji.
Distrikt Shebkoh je ruta za narkotike koji se krijumčare iz pokrajine Helmand preko pokrajine Farah za Iran, odakle se krijumčare dalje.
Sjedinjene Američke Države tvrde da Iran želi da ostvari svoj utjecaj u zapadnom Afganistanu, a afganistanska vlada optužuje Teheran da pruža pomoć talibanima opskrbljujući ih novcem, modernim naoružanjem i eksplozivom. Iran negira optužbe.
(Izvor: Reuters)
Izrael planira izgradnju nove četvrti za ambasade u okupiranom Jerusalemu
Izraelski mediji objavili su da izraelska vlada ima plan za izgradnju “Četvrti za ambasade” u okupiranom Jerusalemu, u koju planiraju smjestiti ambasade stranih zemalja koje odluče da svoje ambasade iz Tel Aviva premjeste u Jerusalem.
Kanal 7 navodi da je inicijativu za to iznio ministar izgradnje i naseljavanja Yoav Galant, pojašnjavajući da bi se nova četvrt trebala izgraditi u jugoistočnom dijelu Jerusalema na površini od oko 100 duluma zemlje. Prema informacijama koje je objavio ovaj izraelski televizijski kanal, projektom se želi osigurati prostor za što veći broj ambasada, stoga je planirano da u jednoj zgradi bude smješteno više ambasada. Također je predviđeno da se u istom području izgrade objekti za stanovanje diplomata i osoblja ambasada.
Izraelski mediji prenose da je Galant rekao: “Ovo je vrlo važan projekat i ja sam ubijeđen da će diplomati brojnih zemalja premjestiti sjedišta svojih ambasada u Jerusalem. Trenutno pravimo planove za nekoliko mogućih lokacija za ambasade zemalja od kojih očekujemo da će sjedišta svojih diplomatskih predstavništava premjestiti u Jerusalem. Mi moramo međunarodnoj zajednici poručiti da je premještanje ambasada u Jerusalem ispravna odluka koju treba izvršiti što prije.” Nakon što su u maju ove godine Sjedinjene Države premjestile sjedište svoje ambasade u Jerusalem, okupacione vlasti pokušavaju uvjeriti druge zemlje da svoje ambasade iz Tel Aviva premjeste u Jerusalem.
Gvatemala je najavila da će slijediti primjer SAD-a, ali to dosad nije realizirano. Novi predsjednik Brazila također je najavljivao takav korak, ali ubrzo je njegov entuzijazam splasnuo, pa je izjavio kako to pitanje još treba proučiti. Australija ima problema kako da provede tu odluku, nakon što je Indonezija zaprijetila da će, ukoliko se to desi, revidirati kompletan sistem bilateralnih odnosa i strateških veza sa Australijom, usljed čega je australijska vlada odluku o premještanju ambasade stavila na čekanje.
(Izvor: palinfo.com)
Amerika upozorava Saudijsku Arabiju da ne kupuje oružje od Kine i Rusije
Senat SAD-a objavio je kako će saudijska kupovina oružja od Kine i Rusije naštetiti odnosima između Saudijske Arabije i Sjedinjenih Američkih Država, upozorivši Saudijsku Arabiju da se ne odlučuje za takav korak.
Ovo upozorenje navedeno je u rezoluciji Senata kojom se princ prijestolonasljednik smatra odgovornim za ubistvo novinara u saudijskom konzulatu u Istanbulu. U dokumentu se navodi sljedeće: “Ovom odlukom upozorava se da povećanje utroška vlade Saudijske Arabije na kupovinu vojne opreme od Ruske Federacije i NR Kine predstavlja izazov koji ugrožava jedinstvo i čvrste odnose, koji traju već dugo, između Sjedinjenih Američkih Država i Saudijske Arabije.”
Američki Senat smatra da bi ta vrsta saudijske trgovine mogla “predstavljati osjetnu opasnost za nacionalnu sigurnost i ekonomiju obje zemlje”.
Ranije je Saudijska Arabija u više navrata izražavala zainteresiranost za rusko naoružanje, naročito za ruski antiraketni sistem S-400. Međutim, Sjedinjene Države tome se snažno protive i nastoje spriječiti.
Tokom prošlogodišnje posjete saudijskog kralja Rusiji sklopljen je ugovor po kojem Saudijska Arabija od Rusije kupuje nekoliko sistema naoružanja, od kojih je i antiraketni sistem S-400. Vrijednost ugovora nije objavljena za javnost.
(Izvor: thenewkhalij.news)
Iranski general u memoarima otkrio kako je započela iranska intervencija u Siriji
Iranski general Husein Hemedani u svojim memoarima otkrio je djelimično okolnosti koje se tiču početka iranske vojne intervencije u sirijskom ratu 2012. godine. U to vrijeme Asadov režim pod kontrolom je držao svega 25% teritorija. Kasim Sulejmani, komandant korpusa Kuds Iranske revolucionarne garde, započeo je operaciju spašavanja Asadovog režima.
Memoari, također, otkrivaju da je vrhovni vođa Irana Hamenei imenovao Hasana Nasrallaha, vođu Hezbollaha, za rukovodioca “sirijskog slučaja”. Nasrallah je sa Hemedanijem koordinirao detalje plana spašavanja Asadovog režima. Plan koji je Nasrallah izložio bazirao se na tome da se šiijske snage prvo pobrinu da spase režim, a potom da Asada i njegov režim stave pod svoju kontrolu tako da izvršava ono što traže od njega.
Hemedani priznaje da je, uprkos svemu, režim gotovo bio srušen u martu 2013. godine, kada su opozicione snage prodrle u dijelove Damaska i došle nadomak predsjedničkih dvora. Prema memoarima iranskog generala, Asad je u tom trenutku mislio da je nepovratno izgubio vlast te je tražio zemlju koja bi ga prihvatila.
Memoare generala Hemedanija pod nazivom Poruke riba, objavila je izdavačka djelatnost Iranske revolucionarne garde, a televizijski kanal Al Jazeera objavio je dijelove sadržaja u jednoj od svojih emisija. Jedno cijelo poglavlje u memoarima posvećeno je iranskoj vojnoj intervenciji u Siriji.
(Izvor: eldorar.com)
