Iz tog razloga svako ugrožavanje sigurnosti Hormuškog moreuza predstavlja ugrožavanje svjetskog naftnog tržišta.
Tokom 2018. godine kroz ovaj moreuz dnevno je prolazilo oko 22,5 miliona barela nafte.
U. S. Energy Information Administration opisuje Hormuški moreuz kao najvažniji moreuz na svijetu za naftnu industriju.
Imajući na umu zaoštravanje odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, Hormuški moreuz može biti tačka eskalacije i pritiska, s obzirom na to da svako obustavljanje ili otežavanje prolaza tankera kroz ovaj uski moreuz može uzrokovati veliku štetu na svjetskom tržištu nafte.
Upravo zbog toga iranski zvaničnici, svaki put kada se pojave tenzije u njihovim odnosima sa Sjedinjenim Državama ili njenim regionalnim saveznicima, prijete zatvaranjem moreuza, iako je u interesu svih da se kroz moreuz odvija nesmetan transport nafte.
Iranski zvaničnici zaprijetili su 2008. godine da će blokirati moreuz ukoliko Iran bude napadnut. Također, kada su Sjedinjene Američke Države i Evropska unija 2012. godine nametnule Iranu sankcije koje se tiču prodaje iranske nafte, iranski režim je zaprijetio blokiranjem moreuza.
(Izvor: CNN Arabic)
Turska spremna kupiti američki antiraketni sistem Patrot nakon kupovine ruskog sistema S-400
Ankara je poručila Sjedinjenim Državama da je, nakon što Rusija isporuči Turskoj svoj antiraketni sistem S-400, spremna da kupi američki Patriot “ukoliko Sjedinjene Države iznesu dobru ponudu, kao što su učinili Rusi”, objavio je turski predsjednik nakon bajram-namaza, ispred novoizgrađene džamije Camlica u Istanbulu.
Tom prilikom, Erdogan je naveo da “ne može biti govora o tome da se Turska povlači iz posla s Moskvom. Imamo dogovor i posvećeni smo njegovom ispunjavanju”.
Turska najava da ne odustaje od kupovine ruskog S-400 dolazi u vrijeme napetosti i diplomatskih sukoba između SAD-a i Turske.
Ovo pitanje je jedno u nizu mnogih oko kojih se dvije zemlje spore već duže vrijeme tokom kojeg su Sjedinjene Države donijele odluku da Turskoj blokiraju isporuku modernih borbenih aviona F-35, u čijoj je proizvodnji djelimično učestvovala i Turska.
Navodno je 22. maja američka strana postavila Turskoj ultimatum da u roku od dvije sedmice poništi ugovor o kupovini ruskog sistema ili će SAD poništiti ugovor o prodaji aviona F-35 Turskoj.
(Izvor: MEMO)
Saudijska Arabija razvija svoj raketni sistem uz pomoć kineske tehnologije
Prema obavještajnim podacima koje je dobila američka vlada, Saudijska Arabija je znatno uznapredovala u razvoju svog programa proizvodnje balističkih raketa i to uz pomoć Kine.
Obavještajni podaci govore da je Saudijska Arabija znatno proširila svoju infrastrukturu i tehnologiju u ovom domenu, kroz nedavnu kupovinu od Kine.
Američke obavještajne službe smatraju da saudijski napredak na polju razvoja raketnog sistema predstavlja jedan korak naprijed ka potencijalnim saudijskim naporima da se jednog dana domognu nuklearne bojeve glave.
U intervjuu u emisiji “60 minuta” prošle godine, princ prijestolonasljednik Muhammed ibn Selman jasno je rekao da će Saudijska Arabija, ako Iran dobije nuklearno oružje, raditi na tome da postigne isto. On je tada rekao: “Bez sumnje, ako Iran razvije atomsku bombu, mi ćemo slijediti taj put što prije bude moguće.”
Iako je Saudijska Arabija među najvećim kupcima američkog oružja, njoj je zabranjena nabavka balističkih projektila iz SAD-a, prema propisima utvrđenim međunarodnim paktom iz 1987. godine, a koji se tiču nadzora raketne tehnologije, s ciljem sprečavanja prodaje raketa sposobnih za nošenje oružja za masovno uništenje.
Ipak, Saudijci su dosljedno tragali za tehnologijom koja im je potrebna da bi išli ukorak s iranskom raketnom sposobnosti, te su s vremena na vrijeme tražili pomoć iz drugih zemalja, uključujući Kinu, koja nije potpisnica pakta.
(Izvor: CNN)
Husi u dosadašnjem ratu ispalili preko 218 balističkih raketa na Saudijsku Arabiju
Tokom četiri godine rata šiijska teroristička organizacija Husi u Jemenu došla je u posjed raketnih sistema koje su uspjeli modificirati i poboljšati, te je to postalo njihovo strateško naoružanje koje koriste za ciljanje aerodroma i luka u zaljevskim zemljama. Prema službenim podacima saudijsko-emirastake vojne koalicije, Husi su do sada ispalili 218 balističkih projektila na Saudijsku Arabiju.
Prvi napad Husa balističkim raketama na ovu zemlju zabilježen je 2015. Bila je to raketa Scud-C. Iste godine ova teroristička grupa povezana sa iranskim režimom objavila je da je proizvela poboljšanu verziju SAM-2 (S-75), balističke rakete dometa do 250 km.
Tokom 2016. godine Husi su ispaljivali rakete SS-21 Scorab, a sljedeće 2017. godine počeli su koristiti verzije rakete S-75 proizvedene lokalno i nazvane Qaher M-2, čiji je domet do 400 km.
Husi su početkom 2016. godine otkrili da posjeduju i balističke rakete Burkan-1, dometa 800 km. Ovom raketom su raketirali aerodrom u Džeddi. Također posjeduju balističke rakete Burkan-2H, dometa do 830 km i ovom raketom su pogodili naftnu rafineriju u Jenbuu i Međunarodni aerodrom “Kralj Halid” 2017. godine, a prošle godine su lansirali sedam raketa ovog tipa na ciljeve u Rijadu i okolini.
Također prošle godine, Husi su lansirali osam balističkih raketa tipa Badr-1 na vojnu Bazu u Džazanu, a raketama Zilzal gađali su ciljeve u Nedžranu.
(Izvor: Al Jazeera)
Trump Heights je naziv doseljeničkog naselja koje Izrael planira graditi na okupiranoj Golanskoj visoravni
Izraelska vlada odobrila je 16. juna plan izgradnje novog stambenog područja koje će nositi naziv Trump Heights. Međutim, zbog političkih prepreka, početak realizacije projekta vjerovatno će biti odgođen.
Cilj projekta Trump Heights je jače povezivanje sa američkim predsjednikom koji je, unatoč protivljenju ostatka svijeta, priznao izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni, koja ima strateški značaj u regiji.
U naselju Beruchim, dvanaest kilometara od linije razgraničenja sa Sirijom, izraelski premijer Benjamin Netanjahu, podigao je tablu s natpisom Trump Heights i time označio početak realizacije projekta izgradnje nove naseljeničke kolonije. Tom prilikom izraelski je premijer kazao da je Trump veliki prijatelj Izraela.
Američki predsjednik se putem Twittera zahvalio izraelskom premijeru i Izraelu na “velikoj časti”.
Ovaj korak se, također, tumači i kao odraz zahvalnosti Trumpu za nesebično djelovanje u korist Izraela u izraelsko-palestinskom konfliktu.
Izrael je Golansku visoravan okupirao 1967. godine, a kasnije je izraelska vlada donijela zakon o njenoj aneksiji, kojim je to područje proglašeno izraelskim teritorijem, ali sve svjetske sile, s izuzetkom Sjedinjenih Američkih Država odnedavno, ne priznaju tu aneksiju.
(Izvor: Arabicpost)
