Na Sudnjem danu jedino će ljudska djela imati vrijednost i samo će za njih ljudi biti pitani. Tada će vrijednost imetka, ljepote i porijekla iščeznuti, a ostat će jedino ljudska djela, kao istinsko čovjekovo bogatstvo, koja će ga voditi ka vječnom odredištu. Kur'an i sunnet ukazuju na neprocjenjivu važnost ljudskih djela:"Onaj ko bude uradio koliko trun dobra - vidjet će ga, a onaj ko bude uradio i koliko trun zla - vidjet će ga." (Prijevod značenja Ez-Zilzal, 7-8.) Prenosi se od Ebu Zerra, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao: "Nipošto ne potcjenjuj ništa od dobrih djela, makar i da radosna lica sretneš svoga brata." (Muslim 2626 – 144.) Sehl bin Sa'd prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: "Bojte se potcjenjivanja grijeha." (Ahmed. Hadis sahih, Sahihu Džami'a,2686 Albani) Adijj bin Hatim, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Bojte se Vatre, pa makar sa pola hurme." (Buhari, 1417) Imam El-Dževzi u svojoj knjizi "El-Muntezam" prenosi da je jedan od dobrih ljudi umro, te ga je neko nakon određenog vremena sanjao kako ga neko pita: "O ti, činio si ta i ta dobra djela, šta je Allah učinio s tobom?" Taj dobri čovjek je rekao: "Allah je meni učinio dobro, inšallah. Međutim, zadržan sam kod Dženneta." Nepoznata osoba ponovo ga upita: "Šta te je zadržalo kod Dženneta?" Reče: "Zadržala me je jedna igla koju sam posudio i nisam je vratio sve do svoje smrti!" Također, on u istoj knjizi prenosi da je jedan dobri čovjek rekao: "Umro je jedan od mojih šejhova, te sam ga sanjao nakon godinu dana. Upitao sam ga: 'Šta je Allah učinio s tobom, na koje te je stepene uzdigao?', a šejh je rekao: 'Sada sam završio s polaganjem računa za jedno svoje loše djelo.' Upitao sam ga: 'Koje je to loše djelo? Koje je to tako veliko loše djelo kada si za njega polagao račun cijelu godinu dana?', a šejh odgovori: 'Tako mi Allaha, jednom sam išao putem, te sam naišao na snop sijena natovaren na jednog magarca, čiji je vlasnik ušao u dućan radi neke potrebe. Krišom sam uzeo jednu slamčicu kako bi njome čačkao zube, tako da sam cijelu godinu pitan zašto sam je bespravno uzeo?!" U svakom dobrom djelu, a tako i u lošem, ma koliko izgledalo malo, skriveno je ili presuđujuće ono što će čovjeka odvesti u vječno odredište, Džennet ili Džehennem. Stoga nikakvo djelo ne treba potcijeniti. Ebu Hurejre, radijallhu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Uistinu sam vidio jednog čovjeka kako šeta po Džennetu zbog jednog drveta koje je posjekao i uklonio sa puta jer je smetalo prolaznicima." (Muslim, 1914-129)Od njega se također prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Čovjek izgovori riječ dragu Allahu ne obraćajući na nju pažnju, a Allah će ga zbog nje uzdići na visoke stepene; drugi izgovori riječ koja rasrdi Allaha, ne obraćajući pažnju na nju, a zbog nje će biti bačen u Džehennem." (Buhari, 6478) Brojni su hadisi u kojima se podstiče na činjenje dobrih i čuvanju od loših djela. Međutim, činjenje dobrih djela uvjetovano je mogućnošću, dok je zabrana činjenja loših djela striktna i obavezna. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ono što sam vam zabranio, klonite ga se, a ono što sam vam naredio, činite koliko ste u mogućnosti." (Muslim, 1337- 130) U tumačenju ovoga hadisa, imam En-Nevevi rekao je da se pod "ono što sam vam zabranio, klonite ga se" podrazumijeva potpuno ostavljanje grijeha koji su u osnovi haram, a ne mekruh. Imam Ibn Dakik, tumačeći riječi "ono što sam vam naredio, činite koliko ste u mogućnosti", kaže da je ovo vrlo važan islamski temelj i univerzalan govor Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji obuhvata brojne propise, kao naprimjer u slučaju obavljanja namaza, kada čovjek nije u stanju da izvrši neke ruknove ili šartove namaza, učinit će ono što je u stanju. (Šerh Muslim, Nevevi kod spomenutoga hadisa) Vrlo je važno svoj boravak na ovome svijetu okončati dobrim djelom. Imajući u vidu da niko od nas ne zna kada će mu rastanak od ovoga svijeta doći, na svakom vjerniku je da bude ustrajan u činjenju dobrih djela i da loše djelo obavezno poprati dobrim, kako bi sebi osigurao dobru završnicu. Ebu Zerr Džundub bin Džunade, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Boj se Allaha gdje god se nalazio, obavezno loše djelo poprati dobrim koje će ga izbrisati i lijepo se ponašaj prema ljudima." (Ebu Davud, Tirmizi, hadis sahih, Sahihu Džami'a, 97, Albani) Prenosi se od Džabira, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Svaki će čovjek biti proživljen u stanju u kome je i preselio (umro)." (Muslim, 2878- 83) Hakim prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Čije posljednje riječi budu 'nema boga osim Allaha', ući će u Džennet." (Hakim, hadis sahih, Sahihu Džami'a, 6479, Albani)Ebu Burda bin Ebi Musa prenosi da je Ebu Musa el-Eš'ari, radijallahu anhu, na samrti rekao: "O, sinovi moji! Spominjite vlasnika somuna!“ Ebu Burda je upitao: ''Ko je vlasnik somuna, oče?“ Rekao je: ''Prije vas je bio čovjek koji je u isposničkoj ćeliji sedamdeset godina robovao Allahu. U grad bi odlazio samo ponekad. Tako mu jednom šejtan uljepša u očima jednu ženu, te provede s njom sedam dana ili noći. Kada shvati šta je učinio, pokaja se i ne bi korak učinio a da ne bi klanjao i na sedždu padao. Kada ga je iznemoglost savladala, noć ga zadesi na uzvišici na kojoj naiđe na dvanaest siromaha te uđe među njih. Jedan monah je svake noći davao tim siromasima po jedan somun, te misleći od pokajnika da je siromah, dade i njemu somun. Zatim siromah koji nije dobio somun ustade i reče: 'Zašto mi ne dade somun?' Monah mu reče: 'Misliš da ti ne želim dati somun? Pitaj da nisam nekome dao dva somuna.' Ostali rekoše monahu: 'Ne.' On zatim reče siromahu koji je ostao bez somuna: 'Tako mi Allaha, večeras ti nemam šta dati!', na što onaj pokajnik dade somun siromahu koji je ostao bez somuna, a sutradan osvanu mrtav.'' Tada Ebu Musa reče: "Izvagano je sedamdeset godina i sedam noći, te prevagnu sedam noći. Izvagano je sedam noći i somun, te prevagnu somun. O sinovi moji, spominjite vlasnika somuna!" (Istinit eser, prenosi ga imam El-Dževzi u knjizi ''El-Bir ves-sila'' i ''Musenef'' Ibn Ebi Šejbe)
Svako djelo ima svoju vrijednost
Čitanje 7 minuta
Ebu Burda bin Ebi Musa prenosi da je Ebu Musa el-Eš'ari, radijallahu anhu, na samrti rekao: "O, sinovi moji! Spominjite vlasnika somuna!“ Ebu Burda je upitao: ''Ko je vlasnik somuna, oče?“ Rekao je: ''Prije vas je bio čovjek koji je u isposničkoj ćeliji sedamdeset godina robovao Allahu. U grad bi odlazio samo ponekad. Tako mu jednom šejtan uljepša u očima jednu ženu, te provede s njom sedam dana ili noći. Kada shvati šta je učinio, pokaja se i ne bi korak učinio a da ne bi klanjao i na sedždu padao. Kada ga je iznemoglost savladala, noć ga zadesi na uzvišici na kojoj naiđe na dvanaest siromaha te uđe među njih. Jedan monah je svake noći davao tim siromasima po jedan somun, te misleći od pokajnika da je siromah, dade i njemu somun. Zatim siromah koji nije dobio somun ustade i reče: 'Zašto mi ne dade somun?' Monah mu reče: 'Misliš da ti ne želim dati somun? Pitaj da nisam nekome dao dva somuna.' Ostali rekoše monahu: 'Ne.' On zatim reče siromahu koji je ostao bez somuna: 'Tako mi Allaha, večeras ti nemam šta dati!', na što onaj pokajnik dade somun siromahu koji je ostao bez somuna, a sutradan osvanu mrtav.'' Tada Ebu Musa reče: "Izvagano je sedamdeset godina i sedam noći, te prevagnu sedam noći. Izvagano je sedam noći i somun, te prevagnu somun. O sinovi moji, spominjite vlasnika somuna!"
Pročitaj sljedeći
Povezano
Adabi hadža i umre
Hadž i umra nisu obično putovanje niti samo niz obreda koje treba izvršiti. To je odlazak Allahu srcem prije nego tijelom. Zato se vjernik za njih ne priprema samo stvarima koje nosi u koferu, nego i onim što nosi u srcu.
Prije polaska lijepo je zastati, preispitati se, pokajati se Allahu, vratiti tuđa prava i očistiti svoj imetak. Sve to čovjeku pomaže da na hadž ili umru ode smirenije, iskrenije i svjesnije. Kada je nijet čist, imetak halal, a srce oslobođeno nepravde prema drugima, tada i sami obredi imaju dublje značenje i veću nadu da budu primljeni kod Allaha.
Vjernički stil života
Životni stil vjernika temelji se na obazrivosti, blagosti i odmjerenosti. Vjernik je obazriv i suzdržan: čuva se nepravde i ne dovodi druge u stanje da Allahu čine dovu protiv njega zbog zuluma. Obazrivost se gradi na blagosti i odmjerenosti -- to su osobine koje Allah voli.
Ibn Amr b. Abdulkajs, radijallahu anhu, kazuje: "Kada smo došli u Medinu, požurili smo sa svojih jahalica Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem. Ešedždž El-Munzir b. Amr sačekao je dok nije došao do svoje torbe, obukao je svoja dva odijela (u drugim rivajetima navodi se da se okupao i obukao novu odjeću) i namirisao se pa je došao Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, a on mu reče: 'Ti imaš dvije osobine koje Allah voli: blagost i odmjerenost.' On upita: 'Allahov Poslaniče, jesam li te osobine postigao ili me je Allah s njima stvorio?', upitao je Ešedždž, a Poslanik reče: 'Allah te je stvorio s tim dvjema osobinama.' Ešedždž reče: 'Hvala Allahu, Koji me je stvorio s tim dvjema osobinama koje vole Allah i Njegov Poslanik.'" (Ebu Davud, 5225)
