sudnji dan

Nuajm el-Mudžmiri prenosi od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Zaista će moj ummet doći na Sudnji dan svijetlih lica i blistavih tragova (na rukama i nogama) od abdesta. Zato, ko od vas može da produži svoj sjaj (tj. da upotpuni i lijepo obavi abdest), neka to učini." (Buhari, 136; Muslim, 246)

Čovjek na dunjaluku neprestano sije: sije riječima, sije izborima, sije ustrajnošću ili nemarom, sije u tišini svojih namjera prije nego što to iko vidi u njegovim djelima. I zato Kur'an, kada govori o "harsu", o usjevu i njivi, kao da nam kaže da život nije slučajan hod, nego obrađivanje, zalijevanje, trpljenje i čekanje žetve. Razlika među ljudima nije u tome da li se trude, svi se trude, nego u tome za šta se troše, na šta se troši srce, na šta se troši vrijeme, na šta se troši snaga. Istinski velikani nisu oni koji su samo mnogo postigli, nego oni koji su znali gdje je prava žetva, pa su dunjalučki put nosili kao polje rada, a ahiret kao cilj koji svemu daje smisao, težinu i smjer. Uzvišeni Allah, kaže: "Onome ko bude želio nagradu na onome svijetu -- umnogostručit ćemo mu je, a onome ko bude želio nagradu na ovome svijetu -- dat ćemo mu je, ali mu na onome svijetu nema udjela." (Eš-Šura, 20)

Vjerovanje u Sudnji dan jedan je od temelja islamskog vjerovanja. Ko bude vjerovao u Sudnji dan, vjernik je, a ko u njega ne bude vjerovao, ne može biti vjernik. Vjerovanje u Sudnji dan predstavlja vjerovanje u sve ono što nas je obavijestio Uzvišeni Allah u Svojoj Knjizi i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu, u što spadaju događaji poslije smrti, ispitivanje dvojice meleka, patnja ili uživanje u kaburu, proživljenje nakon smrti, sakupljanje na jednom mjestu radi obračuna, izlaganje knjiga u kojma su zabilježena ljudska djela, obračun, vaganje djela, Havd, sirat ćuprija, Džennet, Džehennem, i sve što je Allah pripremio za njihove stanovnike.” (Dr. Muhammed Neim, El-Imanu erkanuhu, hakikatuhu ve nevakiduhu, str. 111)

Uzvišeni: “Čestiti su oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet.” (El-Bekara, 177)

Plemeniti Kur’an pridaje veliku i posebnu pažnju Sudnjem danu: različitim dokazima potvrđuje njegovo sigurno dešavanje, spominje predstojeće događanje na njemu, odgovara njegovim negatorima i opovrgava njihove pokušaje ubacivanja sumnji u njegovo dešavanje.

Uzvišeni Allah rekao je: “A šta će biti onoga Dana, u koji nema nikakve sumnje, kada ih sakupimo i kada svako dobije ono što je zaslužio, kada im neće biti učinjeno nažao?” (Alu Imran, 25). Uzvišeni Allah naredio je Svome Poslaniku, sallalahu alejhi ve sellem, da se zakune da je Sudnji dan istina: “Nevjernici tvrde da neće biti oživljeni. Reci: ‘Hoćete, Gospodara mi moga, sigurno ćete biti oživljeni, pa o onome šta ste radili, doista, biti obaviješteni!’ – a to je Allahu lahko” (Et-Tegabun, 7).

Oni koji su bili bogobojazni na dunjaluku, na Sudnjem danu uživat će u plodovima svoje bogobojaznosti i dobit će brojne počasti na koje se ukazuje u Kur’anu i sunnetu.

Neće se ni bojati ni tugovati na Danu najvećeg straha

Uzvišeni Allah kaže: “Zaista, za Allahove štićenike nema straha i oni ni za čim ne treba da tuguju, oni koji budu vjerovali i koji se budu Allaha bojali, za njih su dobre vijesti i na ovom i na drugom svijetu – Allahove riječi niko ne može izmijeniti – to je, zaista, uspjeh veliki” (Junus, 62–64 ); “O robovi Moji, za vas danas straha neće biti, niti ćete tugovati! A onima koji su u ajete Naše vjerovali i koji su muslimani bili” (Ez-Zuhruf, 68); “A oni kojima smo još prije lijepu nagradu obećali, oni će od njega daleko biti. Huku njegovu neće čuti, i vječno će u onom što im budu duše željele uživati; neće ih brinuti najveći užas, nego će ih meleki dočekati: ‘Evo, ovo je Dan vaš koji vam je obećan!’” (El-Enbija, 101–102)

Ove će počasti postići oni koji su na dunjaluku strahovali od Sudnjeg dana i koji su se pripremali za njega: “Mi se Gospodara našeg bojimo, na Dan kada će lica smrknuta i namrgođena biti’” (El-Insan, 10), pa ih je Uzvišeni Allah nagradio takvim stanjem na ahiretu koje im dolikuje, i spasit će ih zla i straha toga Dana. Uzvišeni Allah kaže: “Njih će Allah strahote tog Dana sačuvati i blistavost i radost im darovati, i Džennetom i svilom ih za ono što su trpjeli nagraditi.” (El-Insan, 11–12)

Nema sumnje da su riječ tevhida – Allahove jednoće i postupanje u skladu sa principima tevhida – osnova za ovu sigurnost. Uzvišeni Allah kaže: “A kako bih se ja bojao onih koje s Njim izjednačujete, kada se vi ne bojite što Allahu druge ravnim smatrate, iako vam On za to nije nikakav dokaz dao? I znate li vi ko će, mi ili vi, biti siguran? Samo oni koj i vjeruju i vjerovanje svoje sa zulumom ne miješaju bit će uistinu sigurni: oni su upućeni.” (El-En’am, 81–82)

Lijepa završnica na dunjaluku i ahiretu pripada samo Allahovim bogobojaznim robovima i to je jedno od velikih kur’anskih pravila.

Da bismo istinski shvatili ovo pravilo, moramo se prisjetiti značenja takvaluka – bogobojaznosti, jer upravo nosiocima te plemenite osobine pripada obećana završnica.

Mnogo je definicija takvaluka, a jedna od njih najslikovitije dočarava istinsko značenje takvaluka u životu mu’mina. Pojašnjavajući značenje takvaluka, jedan od ispravnih prethodnika rekao je: “Da li si išao stazom koju sa svih strana obavija različito trnje? Da li ćeš čuvati svoju odjeću od trnja? Upravo tako istinski mu’min čuva odjeću svog islama i imana od bodlji raznih grijeha i nepokornosti.”

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka govori dobro ili neka šuti! Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka bude pažljiv prema svom komšiji! Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka počasti svoga gosta!” (Buhari i Muslim)

Prenosilac hadisa

Ebu Hurejra Abdurrahman b. Sahr ed-Devsi poznat je po svom nadimku Ebu Hurejra koji mu je otac nadio u džahilijetu. Islamski se učenjaci u pogledu njegovog imena razilaze na oko trideset mišljenja. Hafiz Ibn Abdulberr kaže: “Mišljenje na kojem se smiruje duša jeste da mu je ime Abdurrahman b. Sahr.” Ovo mišljenje zastupali su i Muhammed b. Ishak, Hakim i Nevevi. Ebu Hurejra je ashab koji je prenio najveći broj hadisa od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Spominje se da je Bekijja b. Mahled u svome Musnedu zabilježio 5.374 hadisa od Ebu Hurejre, radijallahu anhu. Niko od ashaba ne prenosi ni približno broju hadisa koje on prenosi. Imam Buhari rekao je: “Od njega je hadis prenosilo 800 ljudi ili više.” Umro je u Medini 59. godine po Hidžri u 78. godini života i ukopan je na mezarju Bekija, Allah bio zadovoljan njime. (Vidjeti: Ibn Abdulberr, El-Istiab; Ibn Hadžer, Tehzibut-tehzib)

Muslimanka koja je usavršila astrolab

U sirijskom gradu Halebu, u vrijeme Abbasija, u desetom vijeku, živjela je genijalna muslimanka pod imenom Merjem el-Astrolabi. Bila je stručnjak za matematiku i rješavanje komplikovanih nejednačina, što joj je pomoglo da projektuje astrolab. Radila je u centru za astronomiju u palati vladara Sejfu-Devle od 944. do 967. (gregor. god.), gdje je radila na usavršavanju svog projekta.

Merjemin otac bio je astronom u Halebu i radio je na projektovanju i proizvodnji astonomskih aparata i pomagala. Njegova kćerka Merjem radila je na pronalaženju i konstruisanju astrolaba i zbog toga je u historiji i poznata kao Merjem Astrolabijka.

Prvi astrolab proizveden je još u Aleksandriji oko 320. godine prije nove ere, ali taj astrolab nije bio usavršen i dovoljno dobar. Zasluge za njegovo usavršavanje i razvoj pripadaju muslimanima i to ovoj ženi Merjem, koja je jedna od prvih žena naučnika u muslimanskom društvu.

“I puhnut će se u rog, pa će oni iz kabura prema Gospodaru svome pohrliti, govoreći: ‘Teško nama! Ko nas iz naših kabura oživi? Eto, ostvaruje se obećanje Svemilosnog, poslanici su istinu govorili!’ Bit će to samo jedan glas i oni će se svi pred Nama obreti.” (Prijevod značenja Jasin, 51-53.) Spomenuto puhanje u sur jeste puhanje za proživljenje. Allahovom dozvolom i Njegovom svemoći, nakon Israfilovog puhanja u sur, svi će ljudi biti proživljeni. Ustajat će iz svojih kabura i neće krenuti ka svojim kućama ili tražiti svoje porodice, svoje poznanike, već će žurno krenuti ka Uzvišenom Allahu, tj. mjestu predviđenom za iskupljanje svih ljudi. U časnom ajetu spomenuto je proživljenje, ustajanje iz kabura jer se većina ljudi ukopava u kabur, tako da će svi biti proživljeni: i oni koji su izgorjeli ili spaljeni, i oni koji su ostali pod vodom, i oni koje su zvijeri rastrgale i sl. Svi će biti proživljeni i svi će žuriti da stanu pred Uzvišenog Allaha.

Draga sestro, sjeti se Dana kada će protiv tebe biti mnogo svjedoka, kada će te udovi i koža osramotiti. Kuda misliš pobjeći i gdje ćeš utočište naći?! Svjedoci od tebe, a protiv tebe! Mjesto na kojem si grijeh počinila svjedočit će protiv tebe, čak i vrijeme u kojem si grijeh počinila bit će svjedok protiv tebe. Prisjeti se sabranog i zapisanog od Meleka pisara koji nisu izostavili ni mali ni veliki grijeh, kada će ti se srce od tuge i jada istopiti, sagorjeti od kajanja i brige. Onda kada će se listovi savijeni razviti, ti si ih zaboravila, ali nije ih zaboravio Onaj koji će račun svesti. Vidjet ćeš sva ta djela kada nastupi Čas kajanja, kada nestanu slasti i ostanu tuga i jad, iščeznu strasti, a ostanu njihove loše posljedice. Prisjeti se Knjige koja će pred tobom biti otvorena, njen teret je za tebe ili protiv tebe. I znaj da su zabilježeni svaka izgovorena riječ, učinjeno svako djelo i svaki tvoj pokret. Zato radi i govori samo ono što će te obradovati na Danu sudnjem, kada sretneš Allaha. Prisjeti se smrti i njenih muka, kabura i njegovih tmina, Vage i njene preciznosti, Sirata i njegove britkosti, skupljanja i njegovih strahota. Kakvo li će tvoje stanje tada biti?! Kakve li će biti tvoje riječi u tim tegobnim trenucima, kada budeš došla noseći grijehe kojima si Allahu prkosila danonoćno, javno i tajno? Kakvog lica ćeš sresti Allaha, kada Njegove naredbe nisi izvršavala, i granice koje je On postavio prelazila? Jesi li odgovor pripremila?