Početna

Ciljevi u životu muslimana

Pripremio: Abdulvaris Ribo, prof.

Čitanje 6 minuta

Ovaj svijet ne postoji uzalud i čovjekov život na njemu nije besmislen. Svaki musliman dobro zna ko mu je Stvoritelj i zbog čega je stvoren i nastanjen na dunjaluku. Stvoren je, kako kaže Uzvišeni, "da Njemu robuje", odnosno da Mu ibadet čini. Robovanje Allahu podrazumijeva potpunu pokornost i predanost Njemu, Njegovom zakonu i propisima koje je uspostavio i objavio. Prema tome, najveći i krajnji cilj svakog muslimana jeste dostići stepen istinskog robovanja i pokornosti svome Stvoritelju i Gospodaru. Tačno je da postoje i naši ovodunjalučki, sekundarni ciljevi, ali biti istinski Allahov rob najvažniji je cilj svakog iskrenog i predanog vjernika muslimana. Nijedan musliman ne bi trebao živjeti bez jasnih, preciznih i po prioritetima određenih ciljeva.

Najveći cilj u životu

Svrha zbog koje je čovjek i stvoren jeste robovanje i potpuna pokornost Stvoritelju u skladu sa Njegovim zakonima, uputama i propisima. Prema tome, njegov najveći cilj, kojem bi trebao težiti i stremiti, jeste stupanj ubudijjeta -- istinskog i potpunog robovanja Allahu. Sve u našem životu treba biti potčinjeno ovome cilju i sve što posjedujemo i činimo trebalo bi biti u službi ovog uzvišenog cilja. Uzvišeni Allah kaže: "A džine i ljude stvorio sam samo zato da Mi robuju." (Ez-Zarijat, 44)

Da bismo ostvarili ovaj uzvišeni cilj zbog kojeg smo i stvoreni, naš Gospodar propisao nam je određene obaveze, djela i postupke koji nam pomažu da ispunimo taj cilj. Prije svega Gospodar nam naređuje namaz, post i da izvršavamo ostale temeljne islamske dužnosti. Naređuje nam i dobročinstvo prema roditeljima, čednost i neporočnost, naređuje nam i da ljude pozivamo u vjeru i da budemo neovisni o stvorenjima. Sve ovo možemo svrstati u srednje ciljeve koji su u službi velikom cilju o kojem govorimo. U suštini, ovdje se radi o djelima i postupcima kojima mi ispoljavamo i izražavamo svoju pokornost Allahu, a radi se o djelima koja Uzvišeni Allah voli i kojima je zadovoljan da ih činimo i mi preko njih ostvarujemo taj stupanj ubudijjeta -- robovanja i pokornosti.

I na kraju postoje i djela koja su u službi ovih srednjih ciljeva i koja nam pomažu da ih ostvarimo i izvršimo. Tako, naprimjer, čednost ćemo ostvariti brakom, neovisnost o ljudima postići ćemo školovanjem, halal radom i zaradom, a dobročinstvo prema roditeljima postići ćemo svojom brigom i pažnjom prema njima dok su živi, te dovom i dobročinstvom prema njima nakon njihove smrti.

Jedan musliman ne bi smio živjeti bez jasnih, preciznih i po prioritetima poredanih ciljeva u životu.

Urediti svoju vjeru, dunjaluk i ahiret

Još za vrijeme svoga života svaki musliman trebao bi imati zadatak da uredi prije svega svoju vjeru, svoj dunjaluk i u konačnici i svoj ahiret.

Kako urediti svoju vjeru i šta to znači? Urediti vjeru znači urediti i popraviti svoje srce i urediti i popraviti svoje tjelesne organe i udove. Srce se popravlja na dva načina. Popravlja se, prije svega, čišćenjem od svake opake bolesti srca i osobine koja ga kvari i uzrokuje bolest, poput zavisti, mržnje, bolesne ljubomore, samoljublja, oholosti i svih drugih bolesti srca. Nakon toga slijedi ukrašavanje srca, odnosno, njegovo ispunjavanje ljubavlju prema Allahu, Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, prema dobrim djelima, a naročito djelima srca kao što su iskrenost prema Allahu i prema ljudima, istinski oslonac i pouzdanje u Allaha, nada u Njegovu milost, strahopoštovanje i poniznost prema Njemu.

Urediti i učiniti ispravnim svoje organe tijela, poput jezika, očiju, ušiju, ruku i nogu, postići ćemo tako što ćemo im zabraniti da čine ono što je Allah zabranio, a navesti ih i natjerati da čine ono što nam je Allah naredio. Ako uspijemo urediti svoje srce i urediti ili učiniti ispravnim svoje organe, onda smo na taj način uredili i svoju vjeru.

Urediti svoj dunjaluk

Dunjaluk ili ovaj svijet je mjesto na kojem živimo određeno vrijeme. Naš ovodunjalučki život nije bez svrhe i bez cilja. On je za čovjeka ispit, iskušenje i prilika da zaradi i postigne vječnu sreću na drugome svijetu -- ahiretu. Međutim, da bismo taj dunjalučki život živjeli kako treba, u skladu i harmoniji, moramo urediti njegove osnove koje su neophodne za uređen i skladan život. Zato ćemo dunjalučki život urediti ako uredimo pet sastavnih dijelova svog života.

Vjera. Ispravan, uređen i osmišljen dunjalučki život nemoguć je bez ispravnosti i uređenosti naše vjere, koja daje ljepotu i smisao našem životu.

Imetak. Imetak ćemo urediti ako ga budemo stjecali na halal -- dozvoljen način, ako budemo izvršavali naše imovinske dužnosti, kao što je zekat i materijalna skrb o onima o kojima smo dužni skrbiti i, također, ako imetak budemo trošili u ono što je halal -- dozvoljeno.

Porodica. Porodicu ćemo urediti ako članove svoje porodice naučimo i odgojimo da žive u skladu sa islamskim propisima i moralnim načelima. To je najvažnija obaveza roditelja i odgajatelja -- sačuvati porodicu od zablude i stranputice i tako je sačuvati od Vatre.

Zdravlje. Zdravlje je velika Allahova blagodat prema čovjeku i ono se mora čuvati, kako fizičko, tako i tjelesno zdravlje. Islam naređuje i preporučuje sve ono što doprinosi boljem i kvalitetnijem zdravlju, a zabranjuje sve ono što šteti našem zdravlju, bilo tjelesnom ili mentalnom.

Društvo i zajednica u kojoj živimo. Društvo ili zajednicu u kojoj živimo s drugim ljudima uredit ćemo tako što ćemo se truditi da izgradimo društvo vjere, pravde, morala i čestitosti, kroz uspostavljanje reda, promoviranje istine, pozivanje na činjenje dobra i odvraćanje od zla.

Urediti svoj ahiret

Ahiret ili drugi svijet je mjesto našega povratka i vječnog boravišta i života. Ako želimo urediti svoj ahiret, potrebno je da prije toga uredimo našu vjeru i naš ovodunjalučki život. Prije svega trebamo voditi brigu o temeljnim i glavnim islamskim dužnostima, kao što su namaz, post, zekat i hadž. Nakon toga treba da se posvetimo i onim djelima koja nam donose dugoročnu korist i na ovome i na onome svijetu. Tu prije svega mislimo na dobra djela za koja je predviđena i obećana višestruka nagrada, poput duha-namaza, zikra, tesbiha, sadake, noćnog namaza, umre, održavanja rodbinskih veza i drugih sličnih djela. Također, svoj ahiret uredit ćemo i djelima za koja će nam teći nagrada i nakon naše smrti, poput trajne sadake, korisnog znanja koje ostavimo iza sebe, vakufa, džamija, škola i odgojenog i čestitog djeteta koje će za nas doviti i činiti dobro nakon naše smrti.

Sve ovo o čemu smo govorili naš poslanik i Allahov miljenik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, obuhvatio je jednom sadržajnom dovom u kojoj se od Allaha traži svako dobro, i dobro vjere, i dobro dunjaluka, i dobro ahireta: Allahumme aslih li dini ellezi huve ismetu emri, ve aslih li dunjaje elleti fiha meaši, ve aslih li ahireti elleti ilejha meadi, vedž'alil-hajate li zijadeten fi kulli hajrin vel-mevte rahaten li min kulli šerr! -- Allahu moj, popravi mi moju vjeru koja je moja najvažnija stvar, i popravi mi moj dunjaluk na kojem živim, i popravi mi moj ahiret na koji se vraćam. Učini moj život prilikom da što više svakog dobra uradim i učini moju smrt da se njome od svakog zla odmorim! (Muslim)

Tekst Ciljevi u životu muslimana je objavljen u broju 111, 18. novembar 2022. - 24. rebiul-ahir 1444. AH, Permalink

Povezano

Akida Broj 132

Ljubav, nada i strah -- pokretačka snaga vjernika

Sva hvala i zahvala pripada Allahu, Gospodaru svih svjetova. Neka su salavat i selam na Allahovog najodabranijeg roba Muhammeda, na njegovu časnu porodicu i sve njegove plemenite ashabe i ashabijke.

Ljubav prema Allahu, nada u Njegovu milost i strah od Njegove kazne položaji su i stanice na kojima se mora zaustaviti i u kojima mora boraviti srce onoga koji putuje ka Allahu, kako bi se upotpunio njegov hod ka Stvoritelju i Dobročinitelju. Čuveni tabiin Tavus b. Kejsan, rahimehullah, rekao je: "Voli Allaha tako da ti ništa ne bude draže od Njega, boj Ga se tako da ti ništa ne ulijeva veći strah od Njega i nadaj se Njegovoj milosti tako da ti ništa ne ulijeva veću nadu od Njega." (Ibn Redžeb, Medžmuur-resail, 3/385--386)

Akida Broj 132

Preispitivanje savjesti i stanja duše

Putnici -- pobožnjaci na svome putu do Uzvišenog Gospodara, ma koliko njihovi putevi i iskustvo bili različiti, jednoglasni su u mišljenju da prohtjevi, odnosno nefs -- čovjekova duša ometa srce da stigne do svoga Gospodara.

U tom pogledu, dvije su vrste ljudi: jedna, čija je duša njima zagospodarila i prisilila ih da njenim prohtjevima budu pokorni i poslušni, pa su propali, i druga koja je svojom dušom zagospodarila i prisilila je da bude pokorna i poslušna njihovim naredbama. Zato onaj ko uspije savladati svoj nefs, uspio je i pobijedio, a onaj ko dopusti da ga savlada njegov nefs, izgubio je i propao.

El-Asr

Islamski informativni časopis — edukativni sadržaj na principima Kur'ana i Sunneta.

© 2026 El-Asr. Sva prava zadržana.