Početna

Dvije godine genocida u Gazi u brojkama

Pripremio: Muaz Smajlović

Čitanje 6 minuta

Nakon pune dvije godine i nekoliko dana genocida u Gazi koji se uživo provodi pred očima cijelog svijeta stavljen je zarez na ovo poglavlje palestinske sage o otporu protiv izraelske okupacije koja traje više od 80 godina, dok svi mi skrušenim srcima i iskrenim molitvama Svevišnjem dove upućujemo da ovaj krhki mir potraje i da ishodi pregovora budu što bolji po Palestince.

U ovim okolnostima pišemo ovaj tekst koji je skromni pokušaj da se prenesu na naš jezik u brojkama razmjere počinjenog razaranja i rezultati genocidnog rata, iako svim srcem znamo da žrtve nisu puke brojke, i da je svaka duša jedan cijeli univerzum: "Zbog toga smo Mi propisali sinovima Israilovim: ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne čini -- kao da je sve ljude poubijao" (El-Maida, 32). Ove brojke prenosimo u nastojanju da se opiše trenutna situaciju u Gazi koja je, po svemu sudeći, najgora u historiji savremenog ratovanja, iako znamo da ljudski um pred ovako velikim ciframa staje i gubi moć procesuiranja i doživljavanja.

U ovom ratu izraelski okupator je sistematski bombardovao, ubijao i nastojao sve sravniti sa zemljom. Tako je, kao što direktor službenog Informativnog centra u Gazi Ismail es-Sevabita navodi, broj šehida, mučko ubijanih, čija su tijela dovezena u bolnice dostigao je: 66.148, dok je broj ranjenih 168.716, a broj nestalih 9.500 osoba, među kojima zasigurno postoji veliki broj poginulih čija se tijela još uvijek nalaze pod ruševinama. Uporedo s tim su okupacione snage od početka rata nezakonski otele i lišile slobode 6.691 Palestinca. Uz to Es-Sevabita ističe da su brojke još uvijek "svježe" i potrebno je vremena da se ustanovi obim gubitaka u svim segmentima. U vezi s ovim je Ured visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) objavio izvještaj nakon prvih 6 mjeseci rata gdje se navodi da su 70% žrtava bile djeca ili žene.

Masovno razaranje i uništavanje koje je počinio izraelski okupator procjenjuje se u vrijednosti od 70 milijardi američkih dolara, jer je Pojas Gaze ovaj put doživio neviđeno razaranje koje je sistematski pretvorilo u pepeo 15 vitalnih sistema svakodnevnog života stanovnika Gaze. Poređenja radi, uvaženi čitaoče, kada bi BiH izdvajala 10% bruto domaćeg proizvoda svake godine, bilo bi joj potrebno 28 godina da prikupi taj novac.

Izraelski okupator je sistematski i nezapamćenim intenzitetom sravnjivao sve što se nalazi u Gazi, tako da je skoro cijeli Pojas Gaze postao mjesto koje nije uvjetno za ljudski život. Uništavanje je obuhvatilo nekoliko vitalnih infrastrukturnih sistema: zdravstveni, obrazovni, stambeni, vjerski, industrijski, trgovinski, upravni, poljoprivredni, medijski, hotelijerski, komunikacijsko-internetski, prijevozno-transportni, energetski, uslužni i dr. Po službenim palestinskim izvorima, stambeni sektor pretrpio je ponajviše štete razaranjem koje se procjenjuje u visini od 28 milijardi američkih dolara. Nakon što su okupacione snage u potpunosti uništile više od 210 hiljada stambenih jedinica, 110 hiljada jedinica učinile su neuvjetnim za život, a 180 hiljada jedinica djelimično uništile. Poređenja radi, uvaženi čitaoče, trenutno se u gradu Sarajevu po službenim statistikama nalazi 49.917 stambenih jedinica. Dakle, uništena su četiri Sarajeva!

Što se tiče zdravstvenog sistema, šteta se procjenjuje u visini 5 milijardi dolara, što je rezultat ciljanog granatiranja bolnica i medicinskih centara, te likvidacije medicinskog kadra. Zdravstveni sistem pretrpio je štetu u visini 3,5 milijardi američkih dolara okvirno, jer su uništeni univerziteti i škole, a na stotine prosvjetnih radnika, univerzitetskih profesora i studenata je ubijeno. Prva procjena štete u industrijskom sektoru je u visini 4 milijarde američkih dolara, dok je trgovinski sektor pretrpio štetu u ukupnoj vrijednosti većoj od 4,3 milijarde američkih dolara usljed uništavanja trgovina i tržnica, a poljoprivredni sektor pretrpio je štetu od 2,8 milijardi okvirno zbog ciljanog bombardovanja zemljišta, poljoprivrednih dobara i ribljih farmi.

Es-Sevabita, također, ističe da je vjerska infrastruktura bila izložena sveopćoj devastaciji, tako što je u potpunosti srušeno 611 džamija, 214 džamija djelimično, kao i 3 crkve, procjenivši da šteta iznosi 900 miliona američkih dolara okvirno. Također, Es-Sevabit procjenjuje da šteta u energetskom sektoru iznosi oko 1,4 milijarde američkih dolara, u uslužnom oko 6 milijardi dolara, nakon što su uništena sjedišta općina i infrastruktura vodovoda i kanalizacije. Isto je naveo da se šteta u sektoru komunikacije i interneta procjenjuje na oko 3 milijardi američkih dolara, dok u prijevozno-komunikacijskom oko 2,8 milijardi američkih dolara, a da je medijski sektor pretrpio štetu od oko 800 miliona američkih dolara nakon potpunog uništenja sjedišta i opreme medijskih kuća.

U istom kontekstu je izvršni direktor Mreže nevladinih palestinskih organizacija u Gazi, Emdžed eš-Ševva, izjavio da uništavanje koje je Pojas Gaze pretrpio od početka genocidnog rata "prevazilazi obim svake ljudske tragedije", naglasivši da je uništavanje zahvatilo 98% infrastrukture, objekata, kuća i javnih ustanova, ili u potpunosti ili djelimično na način koji ne dozvoljava ponovnu obnovu. Eš-Ševva ističe da u Gazi sada nije potrebna djelimična obnova, kao što je bio slučaj u prethodnim ratovima, nego je potrebna potpuna i sveobuhvatna reizgradnja koja će uključiti sve vitalne sektore od infrastrukturnih projekata i stambenih jedinica do osnovnih životnih sistema, poput snadbijevanja vodom i strujom, omogućavanja obrazovanja i komunikacije. Obim razaranja, po njegovim riječima, neviđen je u modrenoj historiji, čak su cijeli dijelovi gradova izbrisani s lica zemlje, poput istočnog dijela Khan Younisa i sjevernog dijela Gaze.

Shodno trenutnim procjenama, 10% stanovnika Gaze je ubijeno, izgubljeno ili ranjeno. Pored toga, ovom dijelu Palestine prijeti veliki pad prirodnog naraštaja stanovništva, kao i razne bolesti usljed gladovanja i rasprostranjenih zaraznih bolesti, što i dalje prijeti životima stotina hiljada ljudi, naročito djeci. "Cijela generacija ljudi izložena je usporenom genocidu, ne isključivo masovnim ubijanjem, nego također sprečavanjem pristizanja hrane, lijekova i uspostavljanjem obrazovanja, te iznimno surovim psihičkim posljedicama i konstantnim traumama usljed iznovnog gubitka voljenih i čestog raseljavanja."

Na kraju, ne preostaje nam osim da istaknemo -- kao što se navodi na kraju izvještaja Centara za konflikte i humanističke studije o genocidu u Gazi -- da tragedija u Gazi nije polje regionalne borbe, nego je ogledalo duboke svjetske krize gdje se ratovi prepliću s ekonomijom, politikom i poimanjem čovjeka u jedan vrtlog, s ciljem preoblikovanja dominacije; a da je pravo pitanje -- da li će se ovo okončati izvođenjem krivaca pred lice pravde, kako se ne bi urušili osnovni postulati trenutnog svjetskog poretka, međunarodnog prava i poimanja ljudskih odnosa?

Tekst Dvije godine genocida u Gazi u brojkama je objavljen u broju 129, 17. novembar 2025. - 26. džumadel-ula 1447. AH, Permalink

Povezano

Da'va Broj 134

Pravo slabih

Izraz “slab” često se koristi za osobe čije je materijalno ili fizičko stanje slabo. Žene, siročad, bolesni, starije osobe, siromašni, potlačeni, djeca općenito, a posebno djevojčice, udovice i siromašni spadaju među slabe. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oporučio je brigu o pravima slabih. Naredio nam je da im pomažemo, brinemo se o njihovim potrebama i da se zauzimamo za njih. Narod koji se ne zauzme za slabe i ne ispunjava njihova prava, nije dostojan pomoći Svemogućeg Allaha i Njegovog čišćenja od grijeha.

Da'va Broj 129
Izdvojeno

Kada ummet ponovo otvori vrata znanju, dočekat će ugled i prosperitet

Znanje je u islamu i ibadet i infrastruktura civilizacije. Kur'anski imperativ: "Uči!" otvara prostor odgovornog razuma, a sunnet vezuje znanje za mjeru, etiku i korist zajednici. Naučno gledano, znanje je alat provjere i napretka: ono oslobađa od praznovjerja, gradi institucije, disciplinira misao i uređuje život. Zato je traganje za znanjem istodobno duhovni put i društveni projekat.

O značaju znanja mnogo se pisalo, ali jedan od najinspirativnijih tekstova o znanju napisao je veliki andaluški učenjak Ibn Hazm (994--1064), fakih zahirijske škole, teolog, filozof, etičar i historičar. U djelu "Liječenje duša" (Mudavat an-nufus va tahdib al-ahlak) zabilježio je zgusnute i britke fragmente o znanju, razumu i vrlini. Naredni podnaslovi ustvari su njegovi fragmenti.