Prenosilac hadisa
Ovaj veličanstveni hadis od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi Temim b. Evs b. Haridža b. Sevd b. Džuzejme el-Lahmi el-Filistini, radijallahu anhu. Kako je imao samo kćerku Rukajju, tako je imao i nadimak Ebu Rukajja. Za njega se kaže Ed-Dari jer vodi porijeklo od djeda Darija b. Hanija ili zbog mjesta gdje se nalazio, a to se mjesto zvalo Darejn.
Islam je prihvatio devete godine po Hidžri, zajedno sa svojim bratom Nuajmom, kada su se u skupini od deseterice svojih sunarodnjaka, stanovnika Darejna, vraćali sa Tebuka. Prije primanja islama bio je kršćanin.
Bio je poznat po mnogobrojnom ibadetu, a posebnom noćnom namazu. Jedne večeri prespavao je noćni namaz, pa, u cilju odgoja svoje duše, nijednu noć tokom cijele naredne godine nije spavao, već ih je provodio u noćnom namazu.
Mnogo je učio Kur’an, tako da bi ga cijelog proučio svakih sedam dana, a znalo bi se ponekada desiti da cijeli Kur’an prouči na jednom rekatu.
Pored mnogobrojnog ibadeta, odlikovao se pronicljivošću i dobrim poznavanjem vjerskih propisa.
Jedna od njegovih posebnih odlika jeste ta što Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, od njega prenosi događaj o Džessasi i Dedžalu, koji mu je kazivao Temim, a hadis o tome zabilježen je u Muslimovom Sahihu. (Vidjeti: Muslim, br. 2942)
Sanani, rahimehullahu teala, kaže: “Ovo je posebna odlika Temima, radijallahu anhu. Ubraja se u prenošenje starijih od mlađih, učenijih od manje učenih.” (Vidjeti: Subulus-Selam)
Bez imalo sumnje ovo je velika počast za plemenitog ashaba Temima ed-Darija, da najodabranije stvorenje, predvodnik prvih i zadnjih, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, od njega prenosi hadis i kaže: “Pričao mi je Temim.”
Temim je od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, prenio osamnaest hadisa.
Nakon što su najgori ljudi, nesretnici, ubili Osmana, radijallahu anhu, u Medini, Temim ed-Dari više nije želio živjeti u Medini pa se zaputio ka Bejtul-makdisu, te je četrdesete godine po Hidžri umro u Šamu, u Palestini.
Tema hadisa
Hadis Temima ed-Darija govori o važnosti i vrijednosti iskrenog savjeta u islamu, kao što pojašnjava koga i čemu treba savjetovati.
Kratki komentar hadisa
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u ovom hadisu obavještava nas da nam naša čista i neprikosnovena vjera iskreno savjetuje:
● da priznamo i vjerujemo u Allahovu jednoću i da Ga opisujemo svim svojstvima potpunosti istovremeno Mu negirajući svaku manjkavost;
● da priznamo i vjerujemo da je Kur’an Allahov govor, da je objavljen i da nije stvoren, i da postupamo u skladu sa njegovim jasnim ajetima, a u manje jasne da vjerujemo i vraćamo ih jasnim ajetima;
● da vjerujemo u sve sa čim je došao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kao i da slijedimo ono što nam je naredio i klonimo se onoga što nam je zabranio;
● da savjetujemo muslimanske vođe tako što ćemo ih pomagati u istini, podučavati onome što ne znaju i podsjećati ih na ono što zaborave, svjesno ili nesvjesno;
● i da upućujemo obične muslimane na istinu, da ih čuvamo svakog uznemiravanja, od nas samih ili drugih, da im naređujemo dobro i zabranjujemo zlo, odnosno da im volimo ono što volimo i samima sebi. (Vidjeti: Muhammed Jusri, El-Džamiu fi šerhil-Erbeinen-Nevevijje)
Poruke iz hadisa
● Hadis nam pojašnjava koliko je važno savjetovanje, toliko da Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, savjet naziva vjerom. (Vidjeti: Muhammed b. Salih el-Usejmin, Šerhul-Erbeinen-Nevevijje)
● Shodno tome, savjetovanje je posebnost vjernika i oni stalno moraju voditi računa o tome. Zbog toga je imam Muslim, rahimehullahu teala, ovaj hadis u svome Sahihu uvrstio u poglavlje koje govori o imanu.
● U hadisu se nalazi i pojašnjenje ko je najpreči da se savjetuje i čemu da se savjetuje, odnosno hadis nas podstiče da prilikom savjetovanja običnih ljudi i muslimanskih vođa prednost damo Allahu, Njegovoj Knjizi i Njegovom Poslaniku. (Vidjeti: Abdulmuhsin el-Abbad, Fethul-Kavijjil-Metin)
● Iz hadisa saznajemo za preveliku žudnju ashaba za znanjem, pa ništa što je potrebno ljudima nije ostalo a da oni nisu pitali za to. (Vidjeti: Muhammed b. Salih el-Usejmin, Šerhul-Erbeinen-Nevevijje)
● Vjera se ne može zasnivati samo na riječima, već se mora dokazivati i djelima, kao što vidimo u ovom hadisu da se savjetovanje naziva vjerom. O tome nam i slikovito govori sura El-Asr u kojoj se kaže da će se sigurne propasti na drugom svijetu spasiti samo oni koji budu vjerovali i činili dobra djela i međusobno se savjetovali na istini i strpljenju; pa se u suri djela ubrajaju u vjeru, a od posebnih djela međusobno savjetovanje i potpomaganje na istini i strpljenju.
● Iz hadisa zaključujemo da je zabranjeno varati, jer ukoliko je posavjetovati drugoga od vjere i imana, onda je prevariti – što je suprotno savjetu – dio nevjere. Zbog toga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: “Ko nas vara, nije od nas.” (Muslim)
Pravila iz hadisa
● Pravilo u ophođenju s ljudima: Vjera opstaje na savjetovanju i popravljanju, a ne na sramoćenju i razotkrivanju.
● Pravilo u savjetovanju: Prvo se savjetuje najvažnijem i najprečem, pa onome što po važnosti dolazi odmah poslije toga i tako redom. (Vidjeti: Abdullah el-Furejh, Hulasatul-fevaid vel-kavaid min šerhil-Erbeinen-Nevevijje)
