Početna

Sunnet o davanju prednosti desnoj strani

Aiša, radijallahu anha, rekla je: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, volio je davati prednost desnoj strani prilikom obuvanja, češljanja, čišćenja, i u drugim stvarima." (Buhari, 168; Muslim, 268)

Komentar hadisa

Autor djela Umdetul-ahkam Hafiz Abdulgani el-Makdisi, Allah mu se smilovao, naveo je predaju Aiše, radijallahu anha, u poglavlju o abdestu jer se odnosi na pitanje čistoće, bilo da se radi o abdestu ili o gusulu. U ovoj predaji opisan je način na koji je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postupao, ali nisu doslovno citirane Poslanikove riječi.

Pod čistoćom u ovom hadisu podrazumijevaju se tri vrste čistoće: abdest, gusul i tejemum. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prakticirao je da i prilikom uzimanja abdesta i gusula i tejemuma počne prvo od desnih dijelova tijela, i ovo se odnosi na dijelove tijela koji imaju svoj par, poput ruku i nogu, a ne odnosi se na dijelove tijela koji nemaju svoj par, poput lica i glave. Islamski učenjaci posebno su naznačili da se ovo ne odnosi na ispiranje nosa, jer to nije bila praksa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te bi taj postupak predstavljao otežanje na mjestu na kojem to nije predviđeno.

I prilikom kupanja prvo će se oprati desna strana tijela, kako je potvrđeno i riječima Aiše, radijallahu anha, kada je opisala način na koji se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kupao: "Počeo bi s desnom stranom glave polijevajući vodu na nju." (Buhari, 258; Muslim, 318)

Postavlja se pitanje: ukoliko bi osoba prilikom uzimanja abdesta oprala prvo lijevu ruku ili lijevu nogu, da li je njen abdest ispravan? Prema konsenzusu islamskih učenjaka, njen abdest je ispravan, međutim, nema potpunu nagradu jer je izostavila ona što je bolje, a to je u ovom slučaju sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Pored čistoće, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, davao je prednost i volio je počinjati od desne strane prilikom oblačenja obuće. I ovo ukazuje na to da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nosio obuću. Zanimljivo je spomenuti da je časni ashab Abdullah b. Mesud, radijallahu anhu, imao nadimak Sahibul-nalejn odnosno onaj koji nosi Poslanikovu obuću (Buhari, 3761; Muslim, 824), jer bi Abdullah, kada bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, htio da izađe, donio njegovu obuću i stavio je ispred njega. Ovaj hadis ukazuje na to da bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prvo obukao obuću na desnu, a onda na lijevu nogu.

Na to da bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prvo obuvao obuću na desnu, a onda na lijevu nogu, i da bi prvo skinuo obuću s lijeve noge ukazuje se u drugom hadisu koji bilježi Buhari, 5855.

Važno je napomenuti da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da osoba hoda u jednoj cipeli, a da je druga noga bosa: "Neka niko od vas ne hoda u jednoj papuči, nego neka ih obje izuje ili neka ih obje obuje" (Buhari, 5856). U nekim predajama navodi se da šejtan nosi obuću na samo jednoj nozi. (Šerh muškilel-asar, 1358; sa ispravnim lancem prenosilaca) I ova predaja ukazuje na pravednost islama čak i kada je u pitanju obuvanje obuće: zabranjuje se nepravedno postupanje i prema samom sebi. Jedan od takvih primjera jeste i zabrana sjedenja na način da jedan dio tijela bide izložen suncu, a drugi u hladu, i to se tretira vidom nepravde. Isto tako, zabranjeno je da osoba obrije jedan dio glave, a da drugi dio ostavi.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, davao je prednost desnoj strani i prilikom češljanja kose. U ovom hadisu vidimo brigu islama o stvarima koje za neke predstavljaju nebitne stvari u životu. Međutim, islam pridaje pažnju i najmanjim stvarima, pa kako je onda tek sa stvarima koja su mnogo bitnije od češljanja! Poslanik, sallallahu alejhi ve slelem, posebnu je pažnju pridavao svom izgledu i higijeni. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Allah je lijep, i voli ljepotu." (Muslim, 91)

Ovdje je neophodno ukazati na drugu stranu ovog postupka, a to je da nije dozvoljeno pretjerivanje i pridavanje previše pažnje takvim postupcima. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je da se osoba češlja svaki dan. (Nesai, 238; sa ispravnim lancem prenosilaca) Hadise koji govore o tome da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pridavao pažnju izgledu i hadise u kojima se zabranjuje češljanje svaki dan najlakše je pomiriti na način da kažemo da se briga o izgledu odnosi na ono što je uobičajeno bez pretjerivanja i prevelike pažnje.

Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavio hadž, nakon što je bacio kamenčiće na džemretima i prinio žtvu, otišao je do brijača i okrenuo mu je svoju desnu stranu glave da mu obrije kosu (Buhari, 171; Muslim, 1305). Ovaj hadis ukazuje na to da je lijepo i od sunneta prilikom šišanja skratiti prvo kosu sa desne strane glave. Ovdje je mjerodavna desna strana osobe koja se šiša, a ne desna strana osobe koja šiša.

Također, od sunneta je davanje prednosti desnoj strani u svemu onome što je plemenito u svakodnevnici. Ovdje je važno napomenuti da će se, ukoliko se u društvu nalazi gost koji je učenjak, hafiz ili starija osoba, s posluživanjem početi od njih, nakon čega se nastavlja redom s onima koji se nalaze s desne strane. Razlog za to jeste što navedene osobe, u ovom slučaju, imaju veće pravo u skladu sa sunnetom i najprije će se ispoštovati njihova prava, a potom prava onih s desne strane. A Allah najbolje zna.

Tekst Sunnet o davanju prednosti desnoj strani je objavljen u broju 131, 9. mart 2026. - 20. ramazan 1447. AH, Permalink

Pročitaj sljedeći

U okovima straha

Povezano

Fikh Broj 132

Svjetlost na Sudnjem danu

Nuajm el-Mudžmiri prenosi od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Zaista će moj ummet doći na Sudnji dan svijetlih lica i blistavih tragova (na rukama i nogama) od abdesta. Zato, ko od vas može da produži svoj sjaj (tj. da upotpuni i lijepo obavi abdest), neka to učini." (Buhari, 136; Muslim, 246)

Fikh Broj 131

Fikh razilaženja

Vjerovatno smo svi čuli za izraz fikh razilaženja ili adabi razilaženja, ali ono što nam najčešće pada na pamet kada čujemo tu riječ jeste da je to dio općeg bontona i neka fakultativna stvar, nešto dodatno, a ne osnovna potreba u našem životu, posebno na vjerskom planu. Vjernik, zapravo, trebao bi obratiti pažnju na to da su razilaženje i njegovi propisi -- osnovno, suštinsko, šerijatsko pitanje.

El-Asr

Islamski informativni časopis — edukativni sadržaj na principima Kur'ana i Sunneta.

© 2026 El-Asr. Sva prava zadržana.