Početna

Prvi Bošnjak koji je doktorirao u Medini

Svako znanje koristi čovjeku, ali najvažnije je znanje o Uzvišenom Allahu. Traženje šerijatskog znanja jedno je od Allahu najdražih djela. Tokom stjecanja znanja čovjek ulaže mnogo truda i rada. Ovo je nekada trnovit put, ali donosi mnogobrojne i dugoročne plodove. Vijekovima poslije to koristi ljudima.

Za one koji tragaju za znanjem i izučavaju Njegovu plemenitu vjeru, Uzvišeni Allah pripremio je obilatu nagradu i visoke stepene u Džennetu. Na to upućuju mnogi tekstovi iz Kur’ana i sunneta. Uzvišeni Allah kaže u Svojoj plemenitoj Knjizi: “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!’” (Ez-Zumer, 9)

Jedan od takvih primjera je hafiz Rusmir Čoković. On je prvi Bošnjak koji je 13. februara 2020. godine doktorirao na prestižnom Univerzitetu u Medini, a rad je odbranio sa ocjenom odličan na Fakultetu hadisa i islamskih nauka, na odsjeku Razumijevanje sunneta. Tema doktorske disertacije glasi “Valorizacija djela Fethul-Bari bi šerhil-Buhari (jedan dio), hafiza Ibn Hadžera el-Askalanija, rahimehullah”.

Zanimljiva je činjenica da je njegova supruga hafiza Hanka Vlahovljak prva Bošnjakinja koja je diplomirala u Medini na Univerzitetu “Taiba”.

Biografija hafiza Čokovića

Interesantna je hafizova životna priča. Hafiz je putovao po svijetu, tragajući za znanjem, a Allah ga je počastio da ode u Medinu, grad Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te da predstavi Bosnu i Hercegovinu u najljepšem svjetlu.

Rusmir Čoković rođen je 1980. godine u Bijelom Polju. Osnovnu školu završio je u Berlinu, a gimnaziju u Sarajevu. Tokom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama jedan period, kao stipendista je usavršio engleski jezik. Po povratku u Sarajevo upisuje Stomatološki fakultet. Prvu godinu završava sa prosjekom ocjena preko devet. Tada prekida studij stomatologije i odlazi prvo u Damask na studij, a poslije godinu dana primljen je na Univerzitet u Medini.

Diplomirao je 2009. godine na Fakultetu hadisa pri Islamskom univerzitetu u Medini, nakon čega je na istom fakultetu upisao postdiplomski studij. Magistarski rad odbranio je 2014. godine na Fakultetu hadisa časnog na Islamskom univerzitetu u Medini Munevveri. Hafiz Rusmir Čoković tek je treći postdiplomac iz Bosne i Hercegovine koji je magistrirao na Islamskom univerzitetu u Medini.

Pred većim brojem svojih kolega i prijatelja, hafiz je odbranio magistarski rad, koji je napisao na oko 400 stranica sa blizu 3.000 fusnota i sa preko 400 korištenih izvora, na temu: “Naučno istraživanje i valorizacija nekoliko poglavlja poznatog djela Iršadu-sari li šerhi Sahihil-Buhari, Šihabuddina Ahmeda b. Muhammeda el-Hatiba el-Kastallanija, rahimehullahu teala”. Iršadus-sari inače je komentar Buharijevog Sahiha.

Na ovom univerzitetu upisao je doktorat, čime je zaokružio svoj akademski put. Oženjen je i otac dvoje djece. Trenutno živi i radi u Tuzli. Pored svih uspjeha koje je ostvario tokom života, hafiz tečno govori engleski, njemački i arapski jezik.

Posebna čestitka hafizu

Na dan kada je hafiz doktorirao, njegova supruga napisala je emotivnu čestitku kao uspomenu, te je istakla neke njegove skrivene vrline. Hafiz nije samo njen suprug, već i odgajatelj, učitelj i osoba koja brine o budućnosti svoje porodice. On je svoju suprugu odgajao kako bi, lakše, zajedno izveli dvoje djece koje im je Svevišnji Allah u emanet stavio.

U nastavku dio hafizine čestitke:

“Danas je dobio zvanje prvog doktora nauka iz BiH na Islamskom univerzitetu u Medini, pa molim Allaha da ga dunjalučka zvanja pomognu da dostigne i ahiretska priznanja.

Za nas lično to neće promijeniti mnogo, a niti za mene, jer je on odavno zavrijedio svaki vid poštovanja s moje strane, ali vjerujem da za ummet hoće.

Zato želim da javno iskažem sreću sa svima, da je moj učitelj i uzor zatvorio i ovu etapu života.
Mi ćemo i dalje ostati samo mi, bez prefiksa ispred imena.

Allahumme barik lehu ve lena.

Želim da se ljudi naviknu da je normalno s mjerom i bez stalnog smaranja odati priznanje nekom svom dok smo oboje živi, jer se kod nas Balkanaca to toleriše samo kad jedno od nas umre. Tad svi halale.

A mi bismo voljeli umrijeti skupa, pa ako tako i bude, šteta da nema ko napisati.

Želim poručiti svim ženama da skupa sa svojim muževima mogu mnogo. Skupa s njima mogu lakše uspjeti na dunjaluku, a i na ahiretu, samo ako dopuste da im on bude ono što Allah želi od njih da budu.

I ako sebi pomognu da njemu budu ono što Allah želi od njih da im budu. Nije problem imati i probleme, problem je misliti da ih je problem imati. Da, nisam pogriješila u pisanju?

Muž i žena igraju za isti tim, nego nekad to zaborave, pa se zato dese problemi kod mladih ljudi.

Ostalo će se sve samo složiti.”

Tekst Prvi Bošnjak koji je doktorirao u Medini je objavljen u broju 95, 13. mart 2020. - 18. redžeb 1441. AH, Permalink

Pročitaj sljedeći

Ružan san

Povezano

Ummet danas Broj 129

Dvije godine genocida u Gazi u brojkama

Nakon pune dvije godine i nekoliko dana genocida u Gazi koji se uživo provodi pred očima cijelog svijeta stavljen je zarez na ovo poglavlje palestinske sage o otporu protiv izraelske okupacije koja traje više od 80 godina, dok svi mi skrušenim srcima i iskrenim molitvama Svevišnjem dove upućujemo da ovaj krhki mir potraje i da ishodi pregovora budu što bolji po Palestince.

U ovim okolnostima pišemo ovaj tekst koji je skromni pokušaj da se prenesu na naš jezik u brojkama razmjere počinjenog razaranja i rezultati genocidnog rata, iako svim srcem znamo da žrtve nisu puke brojke, i da je svaka duša jedan cijeli univerzum: "Zbog toga smo Mi propisali sinovima Israilovim: ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne čini -- kao da je sve ljude poubijao" (El-Maida, 32). Ove brojke prenosimo u nastojanju da se opiše trenutna situaciju u Gazi koja je, po svemu sudeći, najgora u historiji savremenog ratovanja, iako znamo da ljudski um pred ovako velikim ciframa staje i gubi moć procesuiranja i doživljavanja.

Da'va Broj 129
Izdvojeno

Kada ummet ponovo otvori vrata znanju, dočekat će ugled i prosperitet

Znanje je u islamu i ibadet i infrastruktura civilizacije. Kur'anski imperativ: "Uči!" otvara prostor odgovornog razuma, a sunnet vezuje znanje za mjeru, etiku i korist zajednici. Naučno gledano, znanje je alat provjere i napretka: ono oslobađa od praznovjerja, gradi institucije, disciplinira misao i uređuje život. Zato je traganje za znanjem istodobno duhovni put i društveni projekat.

O značaju znanja mnogo se pisalo, ali jedan od najinspirativnijih tekstova o znanju napisao je veliki andaluški učenjak Ibn Hazm (994--1064), fakih zahirijske škole, teolog, filozof, etičar i historičar. U djelu "Liječenje duša" (Mudavat an-nufus va tahdib al-ahlak) zabilježio je zgusnute i britke fragmente o znanju, razumu i vrlini. Naredni podnaslovi ustvari su njegovi fragmenti.

El-Asr

Islamski informativni časopis — edukativni sadržaj na principima Kur'ana i Sunneta.

© 2026 El-Asr. Sva prava zadržana.