Broj 95

Zarazne bolesti i epidemije i u savremenom svijetu nemilice odnose ljudske živote. Mnogi su uzroci takvog satanja, ali sasvim je sigurno da prljavština i nehigijena imaju veliku ulogu u tome i otuda je neophodno ukazati na stav islama u pogledu čistoće i higijene kao najvažnijih faktora preventive.

U prethodnom broju dali smo historijski osvrt samih početaka hidžame. U ovom i narednom broju ulazimo u srž tematike, tako da će ovi članci, ako Bog da, činiti svrsishodnu cjelinu i objasniti zašto je hidžama kraljica detoksa tijela, te zašto je trebamo raditi svi, pritom slijedeći sunnet našeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.

Uzvišeni Allah kaže: “Mi smo te poslali svim ljudima da radosne vijesti donosiš i da opominješ, ali većina ljudi ne zna” (Sebe, 28); “Reci: ‘O ljudi, ja sam svima vama Allahov poslanik…’” (El-A’raf, 158).

Većina ljudi kojima se podari neka blagodat misli da je to ustvari zasluga i odlikovanje, dok u suštini nije tako. Velika je razlika između podarene blagodati (ni’meta) i dodatne blagodati i odlikovanja (fadla). Možemo kazati da je svaka odlika blagodat, ali da nije svaka blagodat ujedno i odlikovanje.

Islamski učenjaci kažu da je počast u ljudskom domenu sve ono što dadne drugom, a što prelazi njegove potrebe. Zato se kaže: “počastio ga je”, a u pravu Uzvišenog Allaha, to je ono što On daruje onim robovima koje On izabere, poput blagodati poslanstva i vjerovjesništva ili vjerovanja i upute. (Atijja Salim, Tefsir sure Hudžurat)

U općim blagodatima učestvuju i vjernik i nevjernik, dok odlikovanje pripada samo vjernicima. Zbog toga je Allah kazao: “Svaka vaša blagodat (ni’met) je od Allaha” (En-Nahl, 53), jer blagodati poput života, zdravlja, porodice, ukusne hrane i prijatnog pića izraz su Allahove milosti prema stvorenjima općenito, a za našeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kazao je: “Velika je Allahova blagodat (fadl) prema tebi” (En-Nisa, 113), jer je odlikovan onim čime nije niko od Allahovih stvorenja, poput Miradža, i blagodatima koje su imali samo rijetki poslanici, poput direktnog razgovora sa Allahom i prisnog prijateljstva s Njim.

“I ne tjeraj od sebe one koji se ujutro i navečer Gospodaru svome mole želeći naklonost Njegovu – ti nećeš za njih odgovarati, a ni oni neće odgovarati za tebe, jer bi, ako bi ih otjerao, nasilnik bio.” (El-En’am, 52)

Ovaj ajet sličan je ajetu u suri Abese u kojem Uzvišeni Allah kori Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “On se namrštio i okrenuo, zato što je slijepac njemu prišao. A šta ti znaš – možda on želi da se očisti, ili pouči pa da mu pouka bude od koristi. Onoga koji je bogat, ti njega savjetuješ, a ti nisi kriv ako on neće da vjeruje; a onoga koji ti žureći prilazi i strah osjeća, ti se na njega ne osvrćeš. Ne čini tako!” (Abese, 1–11)

Kao i u prethodnom, tako je i u ovom slučaju Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, imao dobru namjeru: nadao se da će jedan od kurejševićkih velikana primiti islam i da će se približiti njihovim srcima pa je upozoren da je učinio nešto suprotno prečem. Također i povod objave ajeta u suri El-En’am sličnog je karaktera i spomenut je u sljedećim hadisima.

U Turskoj otvorena najveća biblioteka: 4 miliona knjiga

Nova i jedinstvena mega biblioteka otvorena je 20. februara 2020. godine u glavnom gradu Turske Ankari. Ova Narodna biblioteka stoji na površini od 125.000 četvornih metara. Ima mjesta za 5.000 ljudi koji istovremeno mogu uživati ​​u kombinaciji seldžučke, osmanlijske i moderne arhitekture.

Zbirka knjiga je ogromna: četiri miliona, uključujući i mnoge rijetke zbirke i rukopise. Ukupna dužina svih polica za knjige veća je od 200 kilometara. Pored toga, moderna biblioteka, koja je otvorena dvadeset četiri sata dnevno, sadrži 120 miliona digitalnih članaka i izvještaja i 550.000 e-knjiga.

“Ova biblioteka ima veliku zbirku knjiga na 134 različita jezika”, rekao je turski predsjednik Redžep Tajib Erdogan tokom svečanog otvaranja pred mnogim visokim gostima iz cijelog svijeta.

Biblioteka također ima posebnu dvoranu nazvanu Cihannuma Hall (Svjetski atlas). U dvorani je 16 stubova koji predstavljaju turske povijesne države. Na kupoli mega biblioteke nalaze se kur’anski citati o vrijednosti čitanja i učenja.

“Ja sam dječak koji često radi čudne stvari. Moji prijatelji to ponekad smatraju smiješnim, ali meni nije bila namjera da njih nasmijem, jer ja ne razmišljam o onome što ću uraditi. Tako da nekad kod nekog vidim da ima neku smiješnu jaknu, ja mu to odmah kažem a da nisam razmišljao o tome da li će ga to povrijediti ili ne. Ali ja zaista ne želim da se tako ponašam prema drugima.

Ponekad osjećam da je u mojoj glavi haos, posebno kad je puno djece u mojoj blizini. A onda mi je teško da se duže od pet minuta koncentrišem na nešto, tako da počnem da razmišljam o nekim drugim stvarima. Naprimjer, kada sam u školi i profesorica nešto objašnjava, u jednom momentu počnem da mislim na nešto drugo i kad se ‘probudim’, već bude kasno jer je profesorica to već objasnila i onda me to iritira i više ne mogu da pratim nastavu. Također volim da hodam, skačem i trčim ukrug. Jednom sam se popeo na drvo i nisam mogao da siđem s njega.” (Ispovijest četrnaestogodišnjeg dječaka koji ima ADHD)

ADHD je skraćenica za Attention Deficit Hyperactivity Disorder (Deficit pažnje, hiperaktivni poremećaj). Ovo znači da jedna osoba koja ima ADHD ne može svoju pažnju dugo usmjeriti prema zadatku koji joj je zadat. Također, ovo podrazumijeva da ove osobe imaju potrebu da su uvijek u pokretu, odnosno hiperaktivnost. Takve osobe reaguju u trenutku implusivno. Problemi sa pažnjom, hiperaktivnošću i impulsivnošću tri su najvažnija svojstva ADHD-a. (J. D. van der Ploeg, Gedragsproblemen, ontwikkelingen en risico's, 2014)

Iako smo naizgled u gotovo proljetnom vremenu, nemojmo smetnuti s uma da smo kalendarski još u zimi i u skladu s tim u borbi sa virozama raznog tipa uključujući i one stomačne.

U životu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jedan od najtežih trenutaka bio je događaj potvore na Aišu, radijallahu anha. Uzvišeni Allah, opisujući bolesna srca, koja su sebi dozvolila da se bave onim što im nije poznato, kaže: “Zašto, čim ste to čuli, nisu vjernici i vjernice jedni o drugima dobro pomislili i rekli: ‘Ovo je očita potvora!’” (En-Nur, 12)

Kako se vremenski udaljavamo od najbolje generacije, tako se loše osobine sve manje smatraju lošim. Mnogi umisle kako su pronicljivi, pa tako sebi dozvole da o drugima misle onako kako im nalažu njihovi hirovi, pa ćemo tako sresti ljude čiji se životi vrte oko lošeg mišljenja o drugima. Ako neko nešto kaže – on pomisli loše, ako neko šuti – opet pomisli loše, ako ga neko posjeti – pomisli loše, ako ga ne posjeti – pomisli loše, ako ga neko poselami – pomisli loše, ako ga ne poselami – pomisli loše, ako mu se neko nasmije – pomisli loše, ako se ne nasmije – pomisli loše, ako ga neko posavjetuje – pomisli kako želi da ga predstavi lošim, ako mu donese poklon – misli da želi da ga potkupi, ako mu ponudi nešto da proda – posumnja da želi da ga prevari. Takvim je ljudima tegoba u prsima nezaobilazna, jer njihove osobine su ogledalo njihovih duša.

Tadžikistan, službeno Republika Tadžikistan, država je u središnjoj Aziji, bez izlaza na more. Na sjeveru graniči s Kirgistanom, na istoku s Kinom, na jugu s Afganistanom i na zapadu s Uzbekistanom. Tadžikistan je jedna od petnaest država nastalih raspadom Sovjetskog saveza. U ovom tekstu govorit ćemo o demografiji i historiji ove zemlje, kao i o problemima i izazovima s kojim se suočavaju muslimani ove zemlje.

Nakon zalaska sunca, nastupio bi akšam-namaz i ulicama Medine razlijegao bi se ezan iz džamije Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Ashabi koji već nisu bili u džamiji, izlazili bi iz svojih kuća i odlazili u džamiju Allahovog Poslanika, salllallahu alejhi ve sellem, dok je većina njih namaski poziv iščekivala u džamiji, vodeći se riječima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji im je jednom prilikom kazao: “Hoćete li da vas uputim na ono čime će vam Allah pobrisati grijehe i povećati vaše stepene u Džennetu?” “Svakako da hoćemo, Allahov Poslaniče”, odgovoriše oni, a on tada reče: “Temeljito i potpuno uzimanje abdesta u teškim uvjetima, mnogo koraka do džamije i iščekivanje novog namaza nakon tek obavljenog namaza, to vam je istinski ribat – bdijenje na Allahovom putu! , to vam je istinski ribat – bdijenje na Allahovom putu!” (Muslim)

Svaka zahvala pripada Allahu, Gospodaru svjetova, neka su salavat i selam na Allahovog najodabranijeg roba, Muhammeda, na njegovu časnu porodicu i sve njegove ashabe.

Ovo je drugi tekst koji govori o podsticajima na ostavljanje griješenja, koji nas podstiču da ostavimo ono što je štetno za nas i na ovome i na onome svijetu, a to su grijesi i nepokornost Allahu, i samim time nas usmjerava na ono što je dobro za nas na oba svijeta, a to je činjenje dobra i Allahu ugodnih djela. Podsticaje je spomenuo imam Ibn Kajjim el-Dževzi, rahimehullah, u svom djelu Uddetus-sabirin ve zehiretuš-šakirin (Snaga strpljivih i oprema zahvalnih). U prvom tekstu upoznali smo se sa prva četiri podsticaja, a to su: svijest o veličanstvenosti Allaha, ljubav prema Allahu, doživljavanje Allahovih blagodati i svijest o Allahovoj srdžbi, te ih približili kroz kratke bilješke i pojašnjenja uvaženog šejha Abdurrezzaka el-Bedra, koje je naveo u komentaru spomenutog Ibn Kajjimovog djela.

Biti društveno aktivan i koristan svojoj zajednici ima posebnu draž. Raditi na širenju islamskih vrijednosti, što je bila poslanička misija, čovjeka ispunjava i pruža mu neopisivo zadovoljstvo. Onaj ko zaplovi tim vodama svjestan je da su njima plovili najbolji ljudi – Allahovi poslanici, alejhimus-selam, i zbog toga osjeća zadovoljstvo i ponos što može biti dio jednog takvog projekta. Upuštajući se u društveni aktivizam i društvene tokove koji za sobom ostavljaju veoma dobre rezultate i šire pozitivnu energiju, pojedinac svakim danom postaje sve veći “ovisnik” o takvim aktivnostima. Uz to dolaze razna poznanstva, i to nisu bilo kakva poznanstva, nego su to opet osobe pune optimizma i volje da budu od koristi svojoj zajednici. Ako na to dodamo želju za samousavršavanjem, edukovanjem, školovanjem, izgradnjom karijere i dr., onda imamo osobu koja je sve svoje vrijeme usmjerila na aktivnosti van kruga svoje porodice, pa tako članovi njene porodice postaju veći stranci nego prijatelji, radne i školske kolege.

Vodeći se hadisom, koji prenosi ashab i halifa Osman b. Affan, radijallahu anhu, u kojem kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Najbolji od vas su oni koji uče Kur’an i druge njemu podučavaju” (Buhari), u ovom tekstu ćemo govoriti o metodi podučavanja tedžvida, nastojeći na jednostavan način ponuditi nekoliko korisnih metoda, praktičnih savjeta i zanimljivih iskustava svakom mualimu, roditelju ili starijem bratu i starijoj sestri koji podučavaju nekog nečemu svetom i uzvišenom.

Raznovrsnost i ljepote dunjaluka ne dopuštaju ljudskom oku da bude nemarno prema njima i da okrene glavu od njih, a kad oko zaboravi ono što ne bi smjelo zaboraviti, tad srce, zbog nesmotrenosti očiju, prestaje biti ravnodušno i zapanji ga blještava prolaznost, osljepljujući ga, ponekad i zauvijek. Kako i ne bi, kad je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao: “Zaista je ovaj svijet sladak i privlačan, i Allah vas je postavio kao namjesnike na njemu samo da bi vidio kako ćete postupati. Zato, čuvajte se dunjaluka i čuvajte se žena, jer je prvo iskušenje među Izraelćanima bilo zbog žene.” (Muslim)

Svako znanje koristi čovjeku, ali najvažnije je znanje o Uzvišenom Allahu. Traženje šerijatskog znanja jedno je od Allahu najdražih djela. Tokom stjecanja znanja čovjek ulaže mnogo truda i rada. Ovo je nekada trnovit put, ali donosi mnogobrojne i dugoročne plodove. Vijekovima poslije to koristi ljudima.

Za one koji tragaju za znanjem i izučavaju Njegovu plemenitu vjeru, Uzvišeni Allah pripremio je obilatu nagradu i visoke stepene u Džennetu. Na to upućuju mnogi tekstovi iz Kur’ana i sunneta. Uzvišeni Allah kaže u Svojoj plemenitoj Knjizi: “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!’” (Ez-Zumer, 9)

Dok su se igrali u dnevnoj sobi, Amina i Abdullah začuše majku kako ih doziva. Bilo je vrijeme da pokupe svoje igračke i spreme se za spavanje. Nedugo zatim i Amina i Abdullah bili su u svojim sobama. Amina je sjedila na krevetu. Već je oprala zubiće, uzela abdest, obukla pidžamu i tako spremna za spavanje čekala je babu da joj čita nešto prije spavanja. I tako svake večeri: Amina i Abdullah pripreme se za spavanje, a onda čekaju kojom će ih to zanimljivom pričom roditelji ove noći uspavati.

Nakon što je Uzvišeni Allah u prethodnim ajetima sure El-Mulk pojasnio šta čeka vjernike i nevjernike na Sudnjem danu, u narednom ajetu ukazuje na Svoje sveobuhvatno znanje na kojem se grade Njegovi postupci. Time Uzvišeni Allah pojašnjava zašto jedne kažnjava, a druge nagrađuje, te da je nagrada za dobre i kazna za loše pravedna Allahova presuda.

U prethodnom broju časopisa objavljen je tekst “Uvod u ekologiju sa aspekta islama” u kojem je obrađena definicija, značaj i razvoj ekologije. Ovim tekstom povezat ćemo ekološku misao sa islamskim vjerovanjem (tevhidom). Prva i temeljna postavka sa kojom počinjemo jeste da je Uzvišeni Allah jedino dostojan obožavanja i da je On sve stvorio. Gospodar je stvorio čovjeka i savršeno uređeni kosmos koji Mu je neprekidno u pokornosti. Za razliku od univerzuma, čovjeku je data sloboda volje, a samim tim i odgovornost za učinjena djela. Allah mu je potčinio sve što je na nebesima i Zemlji i dao mu zadaću – da samo Njega obožava i da ne krši prirodne zakone koje je Uzvišeni postavio u univerzumu. Ako ih zbog svoje pohlepe bude prekoračivao i činio grijehe, poremet će taj sklad i izazvati Allahovu kaznu.

Titula šejhul-islama u Osmanlijskoj državi

Služba šejhul-islama postojala je u Osmanskoj državi 498 godina (1424–1922). Ovu dužnost obnašala je ukupno 131 osoba – prosječno oko četiri godine. Budući da su neki na ovoj poziciji bili po dva, tri, pa čak i po četiri puta, šejhul-islam postavljen je 174 puta – prosjek trajanja mandata bio je oko tri godine. Tako je devedeset pet osoba birano samo u jedan navrat, trideset osoba dva puta, pet osoba tri puta, a jedan učenjak (Hadži Mustafa Sunullah-efendija) biran je četiri puta.

Prvi šejhul-islam bio je Mulla Fenari, a zadnji Mehmed Nuri-efendija Medeni. Najduže je službovao Ebu Suud-efendija – dvadeset devet godina (1545–1574), a najkraće Memikzade Mustafa-efendija – trinaest sati (1656. godine).

Dužnost osmanlijskog šejhul-islama obavljala su i dvojica Bošnjaka: Mustafa-efendija Balizade (1656–1657) i Hadži Mehmed Refik-efendija Hadžiabdić (1866–1868).

(Izvor: imam.ba i Islamske informativne novine Preporod)