Početna

Savjeti za bajram-namaz

Dragi brate, lijepo je da se okupaš na dan Bajrama i da obučeš najljepšu odjeću. Od sunneta je da, prije nego što kreneš na bajram-namaz, pojedeš nekoliko datula i da taj broj bude neparan. U hadisu Enesa, radijallahu anhu, kaže se: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne bi izašao iz kuće na dan Bajrama sve dok ne bi pojeo nekoliko datula.” (Buhari) U drugoj verziji hadisa navodi se: “I pojeo bi neparan broj datula.” Sunnet je na bajram-namaz otići jednim putem, a vratiti se drugim. Džabir, radijallahu anhu, pripovijeda: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u danu Bajrama mijenjao bi put.” (Buhari) Također, sunnet je da na bajram-namaz odeš pješke i da se vratiš pješke, osim ako imaš opravdanje, jer “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, otišao bi na bajram-namaz pješke i vratio bi se pješke.” (Ibn Madža, Albani ga je ocijenio dobrim) Sunnet je da donosiš tekbire u noći uoči Bajrama, zbog riječi Uzvišenog Allaha: “...da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete.” (El-Bekara, 185) Tekbiri se mogu donositi na način da se govori: Allahu ekber, Allahu ekber, la illahe illallahu vallahu ekber, Allahu ekber ve lillahil hamd.

Sva hvala pripada samo Allahu, salavat i selam neka su na Allahovog vjerovjesnika Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana.

Mjesec ramazan završava se klanjanjem bajram-namaza kojim se upotpunjava slavljenje i veličanje Uzvišenog Allaha.

Klanjanje bajram-namaza obaveza je svakog punoljetnog muškarca. Mnogo je dokaza koji ukazuju na njegovu obaveznost, a jedan od njih jesu i riječi Ummu Atijje, radijallahu anha, koja kaže: “Naređivano nam je da izađemo na dan Bajrama, tako da bi izašle djevojke iz svojih soba, pa čak i one koje bi imale menstruaciju. Žene bi stajale iza muškaraca i donosile bi tekbire zajedno s njima, i dovile bi zajedno s njima, nadajući se bereketu tog dana i oprostu grijeha.” (Buhari)

U drugoj verziji navodi se da je Ummu Atijja, radijallahu anha, rekla: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je da na Ramazanski i Kurbanski bajram izađu sve žene: i starije i mlađe djevojke, kao i žene koje su u menstrualnom ciklusu. Što se tiče žena u menstrualnom ciklusu, one su prisustvovale skupu muslimana i njihovoj dovi, a sklanjale su se sa musalle (mjesta gdje se klanja).” (Muslim)

Stoga, kada je ženama bilo naređivano da tog dana izađu na bajram-namaz, dakle, ženama kojima u osnovi namaz u džematu nije naređen, onda se zasigurno ova naredba izlaska na bajram-namaz strožije odnosi na punoljetne muškarce.

Zato, pripremi se da klanjaš bajram-namaz i nemoj da kasniš na njega, već, ako postoji mogućnosti, na bajram-namaz povedi i svoju užu porodicu (ženu, majku, braću i sestre i druge iz svoje porodice).

Dragi brate, lijepo je da se okupaš na dan Bajrama i da obučeš najljepšu odjeću. Od sunneta je da, prije nego što kreneš na bajram-namaz, pojedeš nekoliko datula i da taj broj bude neparan. U hadisu Enesa, radijallahu anhu, kaže se: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne bi izašao iz kuće na dan Bajrama sve dok ne bi pojeo nekoliko datula.” (Buhari) U drugoj verziji hadisa navodi se: “I pojeo bi neparan broj datula.”

Sunnet je na bajram-namaz otići jednim putem, a vratiti se drugim. Džabir, radijallahu anhu, pripovijeda: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u danu Bajrama mijenjao bi put.” (Buhari)

Također, sunnet je da na bajram-namaz odeš pješke i da se vratiš pješke, osim ako imaš opravdanje, jer “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, otišao bi na bajram-namaz pješke i vratio bi se pješke.” (Ibn Madža, Albani ga je ocijenio dobrim)

Sunnet je da donosiš tekbire u noći uoči Bajrama, zbog riječi Uzvišenog Allaha: “...da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete.” (El-Bekara, 185)

Tekbiri se mogu donositi na način da se govori: Allahu ekber, Allahu ekber, la illahe illallahu vallahu ekber, Allahu ekber ve lillahil hamd.

Tekbiri se donose prilikom odlaska na bajram-namaz i nastavljaju se izgovarati sve dok ne počne bajramska hutba.

Kada se ode na bajram-namaz, ne treba klanjati nikakav dobrovoljni namaz ni prije, a ni poslije bajram-namaza, zato što bi “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na dan Bajrama klanjao dva rekata i nije klanjao ništa ni prije njih, a ni poslije njih”. (Buhari)

Sunnet je da imam na bajramskoj hutbi podstiče ljude da udjeljuju sadaku, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na svojoj bajramskoj hutbi rekao: “Dajite sadaku, dajite sadaku, dajite sadaku!” (Muslim)

Zabranjeno je rasipanje u hrani i piću, kako u danima Bajrama, tako i u drugim danima, kao što kaže Uzvišeni Allah: “O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoćete namaz da obavite! I jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju.” (El-A‘raf, 31)

Muzika i muzički instrumenti zabranjeni su kako na dan Bajrama tako i u ostalim danima, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “U mom ummetu pojavit će se ljudi koji će dozvoljavati izvanbračni spolni odnos, svilu, alkohol i muzičke instrumente.” (Buhari) Nema smetnje da se pjevaju pjesme lijepog i čednog sadržaja, ali bez muzičke pratnje.

Potrebno je napomenuti da Ramazanski bajram traje samo jedan dan, dok Kurbanski bajram traje četiri dana. U hadisu Enesa b. Malika, radijallahu anhu, navodi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, po dolasku u Medinu zatekao stanovnike Medine kako se vesele tokom svojih predislamskih praznika, pa je rekao: “Allah vam ih je zamijenio sa dva bolja blagdana: Ramazanskim i Kurbanskim bajramom.” (Ebu Davud, Albani ga je ocijenio vjerodostojnim)

U hadisu Ukbe b. Amira, radijallahu anhu, navodi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Dan mršenja (tj. Ramazanski bajram) i dan kada se kolju kurbani i dani tešrika (još tri dana nakon prvog dana Kurbanskog bajrama), to su blagdani za sljedbenike islama.” (Ahmed, Albani ga je ocijenio vjerodostojnim)

U ovim hadisima jasno se pojašnjava da Ramazanski bajram traje samo jedan dan, dok Kurbanski bajram traje četiri dana.

Neka je sva hvala Uzvišenom Allahu, s čijom blagodati završavaju se sva dobra djela! Neka je salavat i selam na Njegovog roba i poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, na njegovu porodicu, supruge, potomke, sve ashabe i sve one koji ga dosljedno slijede do Sudnjega dana.

Tekst Savjeti za bajram-namaz je objavljen u broju 67, 6. juli 2015. - 19. ramazan 1436. AH, Permalink

Povezano

Ahlak Broj 84

Adabi savjetovanja

Da je savjetovanje davno izašlo iz okvira adaba i postizanja istinske želje i cilja samim savjetovanjem, najbolje nam pokazuje “savjetovanje” po društvenim mrežama, u vidu statusa i sl., gdje ima svega, a najmanje iskrenog, istinskog i bratskog savjetovanja, koje bi trebalo da ima za cilj da onaj kome se savjet upućuje bude bolji, ako radi nešto pogrešno, da ispravi, ili ako ima neke propuste, da ih popravi. U ovom tekstu govorimo o principima savjetovanja kada se savjet upućuje osobi imenom i prezimenom, jer opće savjetovanje s ciljem edukacije i širenja dobra među ljudima nije isto kao i individualno savjetovanje koje ima svoj povod i razlog.

Savjetovanje – praksa svih vjerovjesnika

Svi poslanici i vjerovjesnici savjetovali su svoje bližnje i svoje narode kojima su bili poslani. U Svojoj časnoj Knjizi Allah, dželle šanuhu, govoreći o Nuhu, alejhis-selam, kaže: “… poslanice Gospodara svoga vam dostavljam i savjete vam upućujem…” (El-A’raf, 62) Govoreći o Hudu, alejhis-selam, Allah, dželle šanuhu, rekao je: “Dostavljam vam poslanice Gospodara svoga i ja sam vam iskreni savjetnik.” (El-A’raf, 68). Ovi ajeti govore o vrijednosti i važnosti samog savjetovanja među muslimanima. Abdullah b. Mubarek upitan je koje je djelo najvrednije, pa je odgovorio: “Savjetovanje radi Allaha, dželle šanuhu.”

Islamski učenjaci savjetovanje su smatrali obavezom, a razišli su se u pogledu toga da li je savjetovanje individualna obaveza svakog muslimana ili je kolektivna obaveza jednog određenog dijela muslimana.

Ahlak Broj 61
Izdvojeno

Običaji muslimana na dan Bajrama

Muslimani imaju dva praznika – Ramazanski i Kurbanski bajram, kako je to jasno naznačio Poslanik u svom hadisu. Bajram je dan radosti i veselja na što ukazuju i primjer kada je Ebu Bekr, radijallahu anhu, Na dan Bajrama posjetio svoju kćerku Aišu, radijallahu anha, i kod nje zatekao dvije sluškinje koje su pjevale. Čuvši to, Ebu Bekr ukori Aišu i upita: “Zar pjesma u kući Allahovog Poslanika?!” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sjedeći licem okrenut na drugu stranu, rekao je: “Pusti ih, Ebu Bekre! Svaki narod ima svoj blagdan, a ovo je naš blagdan – bajram.” (Buhari i Muslim) Rekao je Ibn Abidejn: “Ovaj praznik nazvan je Bajram (ar. e‘id, što znači povratak) zbog stvari koje se ponovo vraćaju u normalno stanje, kao što je, naprimjer, mogućnost jedenja tokom dana ili nečega drugog što je bilo zabranjeno u ramazanu.” (Hašijetu Ibnu Abidejn)

El-Asr

Islamski informativni časopis — edukativni sadržaj na principima Kur'ana i Sunneta.

© 2026 El-Asr. Sva prava zadržana.