Broj 116

Termin adolescencija dolazi od latinske riječi adolescere, što znači rasti, tj. rasti ka zrelosti, odnosno adolescencija predstavlja mladalačko doba, a adolescent je mladić. (Vidjeti: Domović, Riječnik stranih riječi, Sani-plus, Zagreb, 1998. g., str. 24)

Djeca su emanet, odgovornost, od Svemogućeg Allaha, Koji djecu daje kome hoće i kad On hoće, a uskraćuje iz Svoje mudrosti onome kome On hoće. Djeca kao odgovornost od Allaha zahtijevaju stalnu brigu i odgoj i obrazovanje koji će biti zasnovani na zdravim temeljima. Otuda bi svaki odgajatelj trebao da nauči kako da ovom emanetu dā njegovo pravo, učeći i koristeći sredstva i načine pomoću kojih će ostvariti svoju obavezu, a sve s ciljem da postigne najbolji rezultat.

U zadnje vrijeme sve su učestalije prirodne nepogode koje pogađaju našu planetu. Poplave, zemljotresi, klizišta, oluje, samo su neke nepogode koje su zadesile razne dijelove Zemlje u skorijem vremenu.

Na pitanje šta možemo savjetovati svojim roditeljima i pedagozima, Alija Izetbegović, rahimehullah, u Preporodu oktobra 1971. godine odgovara: "... Da bi odgajali muslimana, neka odgajaju ljude, i to što kompletnije i potpunije. Neka im više govore o ponosu nego o skromnosti, više o hrabrosti nego o pokornosti, više o pravednosti nego o milosrđu. Neka podižu dostojanstvenu generaciju koja će znati da ne treba tražiti ničije dopuštenje da živi i da bude ono što jeste. Jer zapamtimo: progres islama -- kao i svaki drugi progres uostalom -- neće doći od mirnih i pokornih, nego od hrabrih i buntovnih."

(Alija Izetbegović, rahimehullah)

Allahova milost prema nama je neizmjerna, blagodati kojima nas je obasuo ne mogu se pobrojati. Uzvišeni Allah kaže: "Ako vi budete brojili Allahove blagodati, nećete ih nabrojati; Allah je, uistinu, Onaj Koji oprašta grijehe i milostiv je." (En-Nahl, 18)

Jedna od najvećih Allahovih blagodati prema nama jeste blagodat života i blagodat djece. A, svaku blagodat treba istinski spoznati i priznati da je od Allaha, džellešanuhu, i voditi računa o njoj. Što je blagodat veća, treba više voditi brige o njoj. Ono što je vrijedno i dragocjeno, to se cijeni i čuva. Uzvišeni kaže: "O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje čuvajte od Vatre kojoj su ljudi i kamenje gorivo" (Et-Tahrim, 6); "O ljudi, bojte se Gospodara svoga, Koji vas je stvorio od jedne osobe, od koje je njen par stvorio, a od njih dvoje mnoge muškarce i žene rasijao. Bojte se Allaha, Čijim imenom jedni druge molite, i čuvajte rodbinske veze. Allah vas, doista, nadzire." (En-Nisa, 1)

Afrička država Niger trenutno je u centru svjetske pažnje zbog puča koji se desio i prijetećeg oružanog sukoba velikih razmjera i velikog geopolitičkog utjecaja.

Gubitak Nigera jedan je od najtežih udaraca Francuskoj u Africi

Za razliku od desetaka državnih udara u Zapadnoj Africi, ovaj nije orkestrirala Francuska. Njen vojni vođa nije prijatelj, već vrlo jak neprijatelj Francuske. 

Poput drugih afričkih zemalja i bivših francuskih kolonija, Niger je glavni izvor uranija i ispunjava oko 20 posto francuskih potreba. Nevladine organizacije procjenjuju da se jedna od svake tri žarulje u Francuskoj napaja uranijem iz Nigera, dok 90 posto Nigeraca nema pristup električnoj energiji.

Na mnogim mjestima u Kur'anu i sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ukazuje se na važnost lijepog odnosa i brige prema ljudima, ne samo u pogledu kulture ponašanja, nego i iskazivanja poštovanja.

Muslimani su nekada nosili baklju upute i znanja dok je Zemlja tumarala u tminama neznanja. Muslimani su postavili terazije pravde dok su ostali narodi dizali bič tiranije. Muslimani su oživjeli srca vjerovanjem, razum znanjem i sve ljude slobodom i civilizacijom. Muslimani su izgradili gradove i civilizacije.

Da li su se uzvišeni ideali ljudi ostvarili u bilo kojem društvu osim u muslimanskom? I da li svemir poznaje ljudsku zajednicu, osim naše, koja je izgrađena na plemenitom moralu, istinoljubivosti i davanju prednosti drugima nad sobom? Nijednu stvar nismo radili niti ostavljali, niti bismo ustali niti sjeli, niti otišli niti došli, osim radi Allaha. Ko će pobrojati naša dostignuća u nauci?

Čovjek je biće rada, fizičkog i intelektualnog. Svakodnevne obaveze kroz taj njegov rad mogu utjecati i na njegovo mentalno zdravlje. Ako bude odgovorno obavljao svoj posao, poštovao predviđene rokove, ne zatrpavao se poslom i ostavljao da se obavi u posljednji čas, onda su njegove mogućnosti smanjenja stresa veće. Isti je slučaj i sa studentima i njihovim školskim obavezama, kao i sa svim ostalim poslovima, zanimanjima u čovjekovom životu. Ako se čovjek ne navikne da revnosno obavlja svoje dužnosti, onda može doživjeti mentalnu bolest nazvanu stres.

To je bolest koja je posljedica određene stvari, npr. nagomilanog posla ili nagomilanog gradiva. A do tog nedovršenog posla/gradiva došlo je zbog toga što osoba nije sebi rasporedila vrijeme, nije imala dovoljnu svijest o tome da može doći period kada će zažaliti što nije redovno izvršavala svoje zadatke. Ovo je možda najfrekventniji oblik kada se spomene stres, ali on može biti i posljedica određenih radnji koje nisu u našoj moći, npr. živjeti pored komšije koji će svaku noć puštati glasnu muziku ili živjeti u ratnom okruženju, gladan, izmoren, bez perspektive.

Žena muslimanka u savremenom dobu susreće se sa različitim izazovima. Njena čvrsta ubjeđenja izložena su savremenim promjenama u načinu života. Stoga, nameće se logično pitanje kako živjeti savremeni način života, a u isto vrijeme sačuvati vjerske konstante? Islam je vjera koja je odgovarajuća za svako vrijeme i mjesto i nudi odgovore za svaki vid izazova. U narednim redovima navest ću određene promjene u savremenom načinu života i njihov utjecaj na vjerske konstante žene muslimanke.

Opće je poznata činjenica da je Uzvišeni Allah, pored poslanika koje je odabrao da dostave poslanicu, odabrao određene Svoje robove kojima je ukazao Svoju ljubav i bereket, i učinio ih predvodnicima dobra, onima koji, nakon poslanika, upućuju ljude ka Pravom putu, podstičući ih da čine dobra djela i da izbjegavaju činjenje loših djela. Allahu su, nakon poslanika, najdraži, i najviše voli, učenjake, koje je učinio nasljednicima poslanika. Uzvišeni kaže: "A samo se Allaha, među robovima Njegovim, boje učeni." (Fatir, 28)

Na posebnost i odlikovanost učenjaka ukazuju mnogi kur'ansko-hadiski tekstovi koji govore o vrijednosti znanja općenito. Tako svaki kur'anski ajet koji govori o vrijednosti znanja indirektno govori o vrijednosti učenjaka, a i svaki hadis koji govori o vrijednosti znanja indirektno govori i ukazuje na vrijednost islamskih učenjaka.

Pitanje koje sebi često postavljamo u kontekstu odgoja, ali i u svim drugim životnim kontekstima u kojima prevladava međuljudska komunikacija, naročito kada smo u dominantnoj poziciji, jeste: Kada postupiti strogo, a kada nježno? Ovo pitanje još više dobiva na značaju kada je riječ o odgoju djece, jer će u zavisnosti od te "mjere" ili "ne-mjere" dijete stasati u određenu ličnost i to će direktno utjecati na njegov odnos prema sebi i drugima kada postane dijelom svijeta odraslih.

Na početku, kao što Jasir el-Huzejmi pojašnjava, osobe koje su odrasle u "strogom odgojnom režimu", kakav je bio ranije dominantan, sklone su tome da svojoj djeci pružaju "nježni ružičasti ambijent" pod određenim parolama, poput: "Ne moraju se oni napatiti kao što smo se mi napatili." Ovakvo razmišljanje potaknuto je emocijama, no ono ne proizlazi iz ispravnog načina razmišljanja kakav bi trebao imati jedan odgajatelj.

Odgoj markantnih i uspješnih generacija može doći samo od ljudi koji dopuštaju tim generacijama da iskorače i rizikuju na putu uspjeha, kako onom dunjalučkom tako i onom ahiretskom.

Imam Buhari bilježi u svome Sahihu od Džabira, radijallahu anhu, da je rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao je u Danu saveznika (Jevmul-ahzab): 'Ko će nam doći s vijestima iz naroda?' Zubejr je rekao: 'Ja.' Zatim je ponovo upitao: 'Ko će nam doći s vijestima iz naroda?', a Zubejr je odgovorio: 'Ja.' Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ponovio je pitanje: 'Ko će nam doći s vijestima iz naroda?', a Zubejr je isto tako ponovio: 'Ja.' Zatim je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Uistinu, svaki je vjerovjesnik imao havarijja, pomoćnika, a doista je moj pomoćnik Zubejr.'"

Savremeno okruženje obilježeno je trendom turbulencija. Poređenje sa morem koje stalno talasa bilo bi neadekvatno, jer morski talasi su očekivani, a i svojstva su im poznata. Međutim, događaji koji izazivaju turbulencije u savremenom okruženju raznoliki su i neočekivani. Sve ovo govori nam da je savremeno okruženje suočeno sa činjenicom koja se zove: promjena. Promjena je suštinska karakteristika savremenosti. Kako se u jednom takvom okruženju snalazi vjernik? Kako se u takvom okruženju snalazi osoba koja robuje samo Gospodaru svjetova? Da li je moguće živjeti onako kako vjera traži od čovjeka? Ova pitanja ključna su odrednica promjena kroz historiju.

Dr. Abdullah Nasih Ulvan

Odgoj djece u Islamu

Ilum doo, Sarajevo, 2017. godine

Broj strana: 779

U kazivanju o Ademu, alejhis-selam, govori se o prvom i vječnom neprijateljstvu između čovjeka i prokletog šejtana. Uzvišeni Allah ukazuje nam na to kakva je priroda čovjeka i šejtana, i na načine šejtanskog uljepšavanja ružnoga djela: "Ali šejtan mu poče bajati i govoriti: 'O Ademe, hoćeš li da ti pokažem drvo besmrtnosti i carstvo koje neće nestati?'" (Taha, 120). Naš Gospodar podučava nas da svako nije iskren savjetnik, čak i da se zakune Uzvišenim Allahom: "...zaklinjaše im se: 'Ja sam vam, zaista, savjetnik iskreni!'" (El-A'raf, 21). Jedna od najvećih koristi spomenutog kazivanja jeste način zaštite od prokletoga šejtana: "On doista nema nikakve vlasti nad onima koji vjeruju i koji se u Gospodara svoga pouzdaju." (En-Nahl, 99)

Septembar se primakao i neprimjetno je došao kraj ljetnom raspustu. Septembar, zlatni, kišoviti mjesec, ispunjen raznovrsnim mirisima, bojama i zvucima u kojem se mijenjaju pejzaži i naziru se novi putevi. U životu svakog učenika ovaj mjesec predstavlja novi početak. Iako se svako raduje raspustu i željno iščekuje posljednje školske dane, novi početak je svakom važan. U septembru se sva djeca osjećaju malo veća, zrelija i pametnija. Svakome se čini da će baš početkom nove školske i mektepske godine, kada je stariji za jedan razred, promijeniti sve što nije valjalo prije. I Abdullah sa velikom odgovornošću dočekuje septembar jer on donosi nove ideje, nade i uspjehe.

Roditeljstvo je Allahova blagodat, ali istovremeno i kušnja. Djeca su ukras u životu na ovome svijetu, oaza smiraja, ali pod uvjetom da su čestito odgojena. Da bi se postigao uspjeh u odgoju djece, neophodno je posegnuti za brojnim metodama, a za podizanje i odgoj djece potrebno je imati znanje, iskustvo i praksu, ali i osobine kao što su širokogrudnost, strpljenje, samilost...

Prve godine djetetovog života najbitnije su za odgoj, jer tada se formira njegova ličnost, otkrivaju sposobnosti, talenti i sl. Bez sumnje, to je jedna od najzahtjevnijih skupina kada je riječ o odgoju, ali s druge strane, to je skupina koja najbolje prihvata, upija ono što im se nudi, najbolje i najviše se mijenja, kao što se kaže: "Djeca su poput tijesta u vašim rukama, oblikujete ih kako hoćete."

Pred nama je još jedan septembar. Početak nove školske godine, izazovi kako za roditelje tako i za našu djecu. Posebno za mališane, koji prvi put sjedaju u školske klupe i kreću sitnim koracima u trku života. Učenje traje cijelog života. Koliko smo mi naučili u životu dosad, koliko smo svoju djecu spremili i pripremili za jedan novi početak, novi ali kontinuirani, koji traje i stalno se nadograđuje? Svakodnevno se oko nas događaju nemili događaji, sve češće slušamo o ubistvima i samoubistvima u svojoj okolini, a korijen svega toga krije se u odgoju i konstantnoj izloženosti mladih neprimjerenim sadržajima u medijima i na društvenim mrežama. Koliko se dosad puta spomenuo internet i koliko se samo ukazuje na njegovo bespuće? Nije samo šteta koju ostavlja na intelekt i pažnju djece tema koja vas treba zabrinuti. A treba i to, jer djeca su samo mali ljudi, i ono što pojedinima od nas može izgledati čak i simpatično (neke izjave, izljevi ljubomore ili bijesa), to u perspektivi može donijeti velike probleme. Naša djeca su poput vode, zauzimaju oblik posude u koju ih uspete, a ta posuda, taj kalup smo mi. Mala su i poput neispisanih stranica, a te stranice ispisuje iskustvo koje svaki dan stječu. Ono čemu su djeca izložena njihova je realnost i normalnost. Ako djecu prepustimo internetu, onda ne možemo očekivati da budu kakva su djeca kojoj se posveti dvadeset četiri sada u sedmici. Tik-Tok izazovi, stranice neprimjerenog sadržaja, sve to ostavlja trag na dušama i umovima naše djece. Ali to nije sve, u tom bespuću vreba toliko opasnih ljudi, cvjetaju pedofilija i dječija pornografija. Nemojte biti zavarani da to ne postoji u nas, da smo daleko od toga. Nemojte ne biti upoznati i s tim, da sa djecom ne pričate o tim opasnostima. To su strašne stvari za pomisliti, da, teško je naći riječi primjerene za razgovor o tome sa svojom malom dječicom, ali još je strašnije biti žrtva! Predatori vrebaju, umotani iza lažnih profila i u igricama koje vam djeca igraju online. Edukujmo jedni druge! Svojoj djeci pojasnite opasnosti razgovora sa strancima, da ne smiju davati svoje podatke nikome, da nikog kući ne dovode bez vašeg znanja, da se nikad ni s kim kući ne vraćaju ukoliko im vi baš niste rekli da će ta i ta osoba doći po njih i da je nastavnik obaviješten, da ne vjeruju ako im neko kaže da je mamin ili babin prijatelj, da taj i taj ne može doći pa će on ili ona da ih povezu... Predatori prate svoju žrtvu i čekaju trenutak, a nekad i djeluju impulsivno. Kući se ne ide mračnim ulicama niti prečicama taman da su deset puta bliže. Broj policije i svojih roditelja moraju znati napamet. Tražite od razrednih starješina da se o tome priča i ponavlja kao što se ponavlja o mitozi i mejozi ili Pitagorinoj teoremi. Roditelj mora zaslužiti povjerenje svoga djeteta. Djeca nas se nikad ne smiju plašiti, jer djeca imaju evolucijski instinkt da traže utjehu od roditelja onda kad su uplašena. Ako se plaše roditelja ako pogriješe, to je za njih jako zbunjujuće i nanosi im štetu i stres u doživljavanju sebe samih i traženja pomoći ako je trebaju. Nemojte da vaša djeca traže pomoć na drugom mjestu ili od stranaca, ta pomoć nikad nije besplatna. Naučite ih tome! Vaša djeca će doći i u osjetljivi period predpuberteta, puberteta i postpuberteta. Pripremajte se za razgovore s njima. Ne imajte tabu teme, jer ako im vi ne kažete ono kroz što prolaze, saznavat će na druge načine. Spriječite konzumaciju energetskih pića. Štetna su za njihov organizam, uništavaju im jetru, ali i nervni sistem koji je ionako doslovno okupan u hormonima u tom periodu. To doprinosi bijesu, frustraciji i žestokoj agresivnosti. Učite svoju djecu da čitaju, vodite ih u biblioteke i na mjesta gdje se uči. Čitajte, imajte uvijek makar dvije knjige na čitanju. Budite primjer svojoj djeci, primjer onog što želite da budu i postanu. Djeca su poput materijala koji treba iskrojiti u savršeno odijelo, pa dobro razmislimo o svakom svom potezu prije nego što napravimo rez. Čuvajmo svoju djecu i jedni druge, jer samo zajedno smo jači i ne možemo biti nadjačani.

Cijenjena sestro, sretna sam što ti na ovaj način mogu uputiti nekoliko riječi. Tebi, dunjalučkom ukrasu i svjetlu kuće. Pokoravajući se Allahu Uzvišenom upućujem ti nekoliko islamskih savjeta o čestitosti, iskrenosti, tvom lijepom hidžabu i drugim plemenitim moralnim vrijednostima, kojima ćeš, ako Bog da, uljepšati svoje ponašanje i postići bogatstvo svoje duše.

Cijenjena sestro, cvijetu islama... Hidžab je čednost... Hidžab je štit... Hidžab je čistoća... Hidžab je propis i obaveza, kao što su i namaz i post obaveze... Znaš li to?! Ne čudi se! Hidžab je propis i obaveza koju je Uzvišeni Allah propisao u Svojoj veličanstvenoj Knjizi. Zbog toga sam i htjela da ti prvo ponudim nekoliko riječi o ovom veličanstvenom propisu.