Broj 92

Život u današnjem vremenu ispunjen je mnogim obavezama, izazovima, snovima i nastojanjima da se poboljša njegov kvalitet. Biti uspješan u životu, želja je svakog čovjeka, bez razlike bio on vjernik ili nevjernik, muškarac ili žena, dijete ili odrasla osoba, siromah ili bogataš, a od svih kategorija, vjernik je neko ko se najviše trudi da uspije u životu. Kako i neće kad vjernik živi dunjaluk svjestan da mu je on uvertira za ahiret i svjestan da, ako ispravno poreda prioritete na ovom svijetu, zasigurno će biti uspješan i u prolaznoj kući, i još preče, uspješan i sretan tamo gdje njegov život neće dočekati završetak – u vječnosti.

“Čitaj u ime Gospodara tvoga, koji stvara, stvara čovjeka od ugruška! Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj, koji poučava peru, koji čovjeka poučava onome što ne zna.” (El-Alek, 1–5)

Jedan od primarnih ciljeva dini-islama jeste izgradnja čvrste veze među muslimanima. Ta veza se postiže, učvršćuje i održava nastojanjem svakog muslimana da bude od koristi svome bratu, drugom muslimanu: da mu pomogne ostvariti svaku moguću korist i odagnati od njega svaku moguću štetu.

El-Kajjum je jedno od Allahovih lijepih imena i zajedno sa lijepim imenom El-Hajj spominje se na tri mjesta u Kur’ani-kerimu.

Uzvišeni Allah u 255. ajetu sure El-Bekara poznatijem kao Ajetul-Kursijja, kaže: “Allah je, nema istinskog boga osim Njega. On je El-Hajj, El-Kajjum/Vječno Živi, Onaj o kojem sve opstoji.” (El-Bekara, 255)

Na početku sure Alu Imran, Uzvišeni Allah kaže: “Elif-lam-mim. Allah je, nema istinskog boga dostojnog obožavanja osim Njega. On je Vječno Živi, Onaj o kojem sve opstoji.” (Alu Imran, 1–2)

U suri Ta-ha Svevišnji kaže: “I pokorit će se sva stvorenja, te ponizno izgledati pred Vječno Živim, Onim o kojem sve opstoji, a onaj koji je činio nasilje, propast će.” (Ta-ha, 111)

Fetva o dozvoljenosti posjete okupiranom Jerusalemu

Šejh dr. Ahmed er-Rejsuni, predsjednik Svjetske unije islamskih učenjaka sa sjedištem u Dohi, 20. augusta izdao je fetvu u kojoj potvrđuje da je muslimanima dozvoljeno da posjećuju Jerusalem iako se on nalazi pod okupacijom izraelskih vlasti. Ovu fetvu odmah je potvrdio i Mahmud el-Hebaš, vrhovni kadija Palestine u Gazi.

U izjavi za medije Hebaš je kritizirao fetvu koju je ranije izdao dr. Jusuf Kardavi, kojom zabranjuje posjećivanje Jerusalema izrazivši mišljenje da je ta fetva negativno doprinijela interakciji muslimana sa palestinskim pitanjem i izazvala smanjenje intenziteta podrške stanovnicima Jerusalema koji pate pod izraelskom okupacijom.

“Iznenađena sam koliko si loše uradio test. Ti možeš puno više i ja od tebe očekujem bolje rezultate”, Abdullahu su u glavi odzvanjale riječi učiteljice dok se vraćao iz škole. Danas su u školi imali pripremu za kontrolni rad iz engleskog jezika. Abdullah ne voli strane jezike i zato se i ne priprema za kontrolni rad. Njemu bolje ide matematika. U matematici je najbolji u cijelom razredu. Ali, ipak su ga pogodile riječi učiteljice i zato još uvijek čuje njen glas u glavi kako govori da je razočarana i da on to može mnogo bolje.

Sve u ovom gradu obavlja tavaf: ljudi, golubovi, kuće, brda... U njemu nema nijednog pravog puta, sve je lučno i vodi te da kružiš oko njegovog kvadratnog srca. Čak i ljudske naravi.

U Kuvajtu svi putevi vode ka moru, u New Yorku svi putevi vode kroz Manhattan, u Parizu svi putevi vode ka Trijumfalnoj kapiji, u Kairu se svi putevi završavaju na obali rijeke Nil... Svaki grad ima svoje srce – centar.

U Meki svi putevi kruže i ukrug putuju oko Kabe, kao da je grad sagrađen nevidljivom silom i dizajniran da te svaki put iznenada odvede do Kabe. Nevidljiva sila i čar ovog grada privukla je mnogobrojne rase i nacionalnosti ka srcu Meke. Ova sila nije prestala od kada je Zemzem protekao kroz prste Ismailove, alejhis-selam, majke. Privukla je ptice i pleme Džurhum.

Pred nama je drugi dio od osamdeset vjerodostojnih hadisa koji počinju riječima “najbolje” ili “vaši najbolji” (خير و خياركم), a koji su preuzeti iz djela Sahihul-Džamius-sagir ve zijadetuhu, šejha Nasiruddina Albanija, rahimehullah, koje je, zapravo, obrada djela El-Džamius-sagir imama Dželaluddina es-Sujutija, rahimehullah, i u kojem je šejh Albani razdvojio vjerodostojne od nevjerodostojnih hadisa. Tako su, na temelju toga, nastala dva njegova djela: Sahihul-Džamius-sagir ve zijadetuhu i Daiful-Džamius-sagir ve zijadetuhu. Dakle, ocjena ovih hadisa je šejha Albanija. Kako u prvom dijelu tako i u ovom, nekoliko hadisa se ponavlja više puta i, zbog raznovrsnosti verzija, nisam ih izostavio, već sam ih, kako se i navode u djelu, sve uvrstio.

Hormuški moreuz, koji se nalazi između Omana i Irana i povezuje Arapski zaljev s Omanskim zaljevom i Arapskim morem, zauzima važnu stratešku poziciju za energetsku industriju u svijetu.

U regiji je 19. jula porasla tenzija nakon što je Iran objavio da je zaplijenio britanski tanker u moreuzu zbog “prekršaja pravila vezanih za prijelaz kroz moreuz” nekoliko sati nakon što je sud u Gibraltaru donio odluku o produženju zadržavanja iranskog tankera na trideset dana.

Dnevni prosjek transporta nafte kroz moreuz dosegao je dvadeset jedan milion barela u 2018. godini, što iznosi 21% svjetske potrošnje naftnih derivata, shodno navodima američke Administracije za energetske informacije (EIA). Ovo čini ovaj moreuz najvećim naftnim plovnim prolazom u svijetu.

Mudrost kur’anskih kazivanja ogleda se u uzimanju pouke: “U kazivanju o njima je pouka za one koji su razumom obdareni.” (Jusuf, 111)

Jedno od kur’anskih kazivanja jeste kazivanje o Karunu: “Karun je iz Musaova naroda bio, pa ih je tlačio, a bili smo mu dali toliko blaga da mu je ključeve od njega teško mogla nositi gomila snažnih ljudi. ‘Ne budi obijestan, jer Allah ne voli one koji su obijesni!’, govorili su mu ljudi iz naroda njegova – i nastoj da time što ti je Allah dao stekneš onaj svijet, a ne zaboravi ni svoj udio na ovome svijetu i čini drugima dobro, kao što je Allah tebi dobro učinio, i ne čini nered po Zemlji, jer Allah ne voli one koji nered čine. ‘Ovo što imam stekao sam znanjem svojim, tako ja mislim’, govorio je on. A zar nije znao da je Allah prije njega uništio neke narode koji su bili od njega jači i koji su bili više nakupili – a zločinci neće o grijesima svojim ni ispitivani biti. I izađe on pred narod svoj u svom sjaju. ‘Ah, da je i nama ono što je dato Karunu!’, govorili su oni koji su čeznuli za životom na ovom svijetu, ‘on je, uistinu, presretan.’ ‘Teško vama!’, govorili su učeni, ‘onome koji vjeruje i čini dobra djela bolja je Allahova nagrada, a bit će samo strpljivima pružena.’ I Mi smo i njega i dvorac njegov u zemlju utjerali, i niko ga od Allahove kazne nije mogao odbraniti, a ni sam sebi nije mogao pomoći. A oni koji su ranije priželjkivali da su na njegovom mjestu, stadoše govoriti: ‘Zar ne vidite da Allah daje obilje onome od robova Svojih kome On hoće, a i da uskraćuje! Da nam Allah nije milost Svoju ukazao, i nas bi u zemlju utjerao. Zar ne vidite da nezahvalnici nikad neće uspjeti?’ Taj drugi svijet dat ćemo onima koji ne žele da se na Zemlji ohole i da nered čine, a oni koji se Allaha boje čeka sretan kraj. Onaj ko učini dobro djelo dobit će deseterostruku nagradu za njega, a onaj ko uradi zlo – pa, oni koji budu zlo radili bit će tačno prema zasluzi kažnjeni.” (El-Kasas, 74–84)

Vjernik na ovom svijetu trudi se da učini što više dobrih djela, bila ona strogo naređena ili dobrovoljna, poput namaza, zekata, posta, hadža, sadake, dobrovoljnog namaza, poslušnosti roditeljima itd. Svaki vjernik, koji izvršava sve ove ibadete, treba da povede računa o čuvanju tih ibadeta kao što vodi računa o njihovom obavljanju. Jedan od načina čuvanja ibadeta jeste čuvanje od zuluma, tj. nepravde, jer ona može biti uzrok čovjekove propasti na dunjaluku i na ahiretu, pa i pored mnogobrojnih dobrih djela u koja čovjek uloži veliki trud.

Moj štedni fond za hadž

Navika štednje pohvalna je osobina u svim društvenim zajednicama. Kada se spomene da neko ima naviku štednje, da dobro koristi svoj novac, to se spominje u kontekstu pohvale i lijepe osobine. Učiti se lijepim osobinama još od dana djetinjstva velika je prednost i zato i želimo da podstaknemo našu omladinu da se navikava da štedi. A najbolja štednja jeste za ono što nam donosi ahiretsku korist. Mnogi od nas, kada dođu u godine kada se osjećaju sposobnim da obave petu islamsku dužnost – hadž, nailaze na problem nedostatka sredstava, a to se dešava obično onda kada mlada osoba završi školovanje, nađe posao, oformi porodicu i počinje da odgaja svoju djecu. Potrebe porodice iz dana u dan postaju sve veće, pa i mogućnost da se nešto uštedi za hadž biva sve manja. Zato i želimo da našim mlađim čitateljima predložimo da već od danas oforme svoj štedni fond za hadž. Svakako, mi se nadamo da će u tome imati veliku podršku svojih roditelja. Pa, tako da od svakog džeparca, bajramluka, poklona od tetke iz Amerike, oni jedan dio stave u taj fond za hadž. Samo da zamislimo kakav je to osjećaj da neko od svoje trinaeste ili petnaeste godine počne da štedi za hadž. Počinje jedan ibadet koji traje deset ili više godina. Koliko samo sevapa možemo da zaradimo! I ne samo to, ubijeđeni smo da će svako onaj ko čuje za jedan takav potez našeg mladog čitatelja odlučiti da dā svoj skromni doprinos. Možda uspijemo da i one starije podstaknemo da oni počnu štedjeti za tu namjenu pa i nama od toga bude sevap. A za sve što se odreknemo u ime Allaha imamo nagradu, pa i nekog slatkiša ili izlaska.

Pakistan je druga država u svijetu po broju muslimana, u kojoj živi preko 204 miliona muslimana, nakon Indonezije u kojoj živi preko 227 miliona muslimana. U ovom tekstu govorit ćemo o ovoj zemlji, njenoj demografskoj slici, povijesti i izazovima s kojim se muslimani suočavaju u njoj.

Zvanični naziv je Islamska Republika Pakistan. Ova zemlja nalazi se na Indijskom potkontinentu i graniči sa Indijom, Afganistanom, Iranom i Kinom. Glavni grad je Islamabad. Pakistan ima 1.046 kilometara obale na Arapskom moru.

Pakistan je šesta zemlja na svijetu po ukupnom broju stanovnika. Kad pogledamo u procentima, onda možemo reći da je otprilike svaki deseti musliman na svijetu Pakistanac. Na urdu jeziku Pakistan znači zemlja čistih. Najvažnija rijeka je Indus. Pakistan je 1960. sa Indijom sklopio sporazum kojim se regulira korištenje ove rijeke. Neke od najvećih planina na svijetu nalaze se u Pakistanu.

Jedno od najljepših obilježja islama i odlika ove veličanstvene vjere jeste namaz u džematu, koji je obavezan muškarcima, i kod kuće i na putovanju, u stanju sigurnosti i u stanju straha. Dokaz o tome da je namaz u džematu obavezan nalazi se u Kur’anu i sunnetu, i to potvrđuje praksa muslimana u svim generacijama, zbog toga su podignute džamije, postavljeni imami i mujezini, naređen ezan u kojem se uči: “Hajje ales-salah! – Dođite na namaz! Hajje alel-felah! – Dođite na spas!”

Uzvišeni Allah, naređujući Svom Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem, da uspostavi namaz u džematu u stanju straha, kaže: “Kada ti budeš među njima i kad odlučiš da zajedno sa njima obaviš molitvu, neka jedni s tobom molitvu obavljaju i neka svoje oružje uzmu; i dok budete obavljali molitvu, neka drugi budu iza vas, a onda neka dođu oni koji još nisu obavili molitvu pa neka i oni obave molitvu s tobom, ali neka drže oružje svoje i neka budu oprezni. Nevjernici bi jedva dočekali da oslabi pažnja vaša prema oružju i oruđu vašem, pa da svi odjednom na vas navale. A ako vam bude smetala kiša ili ako bolesni budete, nije vam grijeh da oružje svoje odložite, samo oprezni budite. Allah je nevjernicima pripremio sramnu patnju.” (En-Nisa, 102)

Ljudi se razlikuju po mnogo čemu i te razlike nekada su korisne, a nekada i štetne za pojedinca i zajednicu. Kada je u pitanju društveni angažman i hizmet vjeri islamu, te raznolikosti mogu se manifestirati u vidu demotivacije, opstrukcije i neiskorištavanja dostupnih kapaciteta i mogućnosti. U mnogim segmentima društvenog aktivizma primjetno je da nailazimo na pojedince koji većinu tereta nose na svojim plećima i zbog toga ponekad osjećaju zasićenost ili razočarenje, kao i bol što su prepušteni sebi i što ne dobijaju potporu od onih koji su dovoljno educirani o vrijednosti rada za islam i koji imaju više mogućnosti za djelovanje.

Ti pojedinci koji nose teret aktivnosti su zlatni rudnici, neprocjenjivo blago i nešto što bi trebalo dodatno gajiti i čuvati, jer broj takvih prilično je mali i uz njih se otvaraju mnoge prilike da čovjek uradi dobro ili bude dio takvog dobra. S njima vrijeme ne prolazi u besmislicama, uvijek se nađe nešto korisno za razgovor ili za praktično djelovanje. Možda je to i ponekad razlog što neki izbjegavaju takve ljude, jer duše vole rahatluk i lagan tempo bez napora i žrtvovanja.

Uzvišeni Allah stvorio je ljude kako bi Ga obožavali: “Džine i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju”, a da bi čovjek ispravno obožavao Uzvišenog Allaha, potrebno je da nauči kako da Ga obožava, kada je i pod kojim uvjetima ispravna njegova molitva, a kada nije, na kojim mjestima da to čini i dr. Zbog toga je poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, prvo naređeno: “Čitaj, u ime Gospodara tvoga, koji stvara!” Kada Uzvišeni Allah želi Svome robu dobro, podari mu da razumije svoju vjeru: “Kome Allah želi dobro, poduči ga propisima vjere.” (Buhari i Muslim)

Propisi koje je obavezna znati svaka žena jesu propisi o krvarenju, koji se odnose na hajz – menstruaciju, nifas – poslijeporođajno krvarenje i istihazu –krvarenje izvan perioda menstruacije i nifasa. Nažalost, zbog nedostatka literature na bosanskom jeziku i zbog nejasnoće samog problema, mnoge muslimanke dolaze u dilemu i ne znaju koja je krv u pitanju, pa samim tim ne znaju kako da postupe: da li da se okupaju i da klanjaju ili ne, da li se krv koja se pojavila poslije mjesečnog pranja smatra hajzom ili ne, da li se kap ili dvije krvi smatra početkom hajza, i ostali problemi sa kojima se susreću. U nastavku teksta u sažetoj formi pojasnit ćemo propise u vezi sa ovim pitanjima, moleći Uzvišenog Allaha da nam podari uspjeha!

U medicinskom kalendaru 29. dan mjeseca septembra označen je kao Dan srca. Tokom cijelog mjeseca provode se aktivnosti koje za cilj imaju podizanje svijesti o kardiovaskularnim bolestima (KVB), educiranje o načinima prevencije istih, kao i upućivanje pacijenata i građanstva na praktične načine primjene datih savjeta tokom kampanje. Svake godine kampanja je tematski vođena, i ima za cilj ukazati na značaj prevencije i kontrole zdravlja kao odgovora na sve rastući trend KVB-a, sa posebnim akcentom na hipertenzije (povišen krvni pritisak), pravilnu prehranu te redovnu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i konzumaciju alkohola, kao ključnih i temeljnih faktora rizika.

Sura El-Mulk je 67. sura po redoslijedu kur’anskih sura. Nalazi se u Mushafu od 562. do 564. stranice. Prije nje nalazi se sura Et-Tahrim, a poslije nje sura El-Kalem.

Po redoslijedu objave, sura El-Mulk je 76. sura. Objavljena je nakon sure El-Mu’minun, a prije sure El-Hakkah. (Vidjeti: Ibn Ašur Muhammed Tahir b. Muhammed et-Tunisi, Tahrirul-Ma’nes-sedid ve tenvirul-aklil-džedid min Tefsiril-Kitabil-medžid)

Sastoji se iz 30 ajeta, 330 riječi i 1.313 harfova. (Vidjeti: Hazin, Alauddin Alija b. Muhammed b. Ibrahim, Lubabut-tev’il fi meanit-tenzil)

Prema mišljenju učača Hidžaza, sura El-Mulk ima 31 ajet, dok prema ostalim učačima ima 30 ajeta. Razilaze se oko 9. ajeta, pa ga učenjaci Hidžaza dijele na dva ajeta, dok ga ostali smatraju jednim ajetom. (Vidjeti: Ebu Amr ed-Dani el-Endelusi, El-Bejan fi addi ajil-Kur’an)

Sa surom El-Mulk počinje 29. džuz Kur’ana poznat kao džuz Tebareke, koji je tako nazvan po početku sure El-Mulk.

Svaka zahvala pripada Allahu, Gospodaru svjetova. Neka su salavat i selam na Allahovog najodabranijeg roba Muhammeda, njegovu časnu porodicu i sve njegove ashabe.

Allahov mjesec muharrem prvi je mjesec u hidžretskoj godini, i zadnji od tri sveta mjeseca koja dolaze zaredom: zul-ka’de, zul-hidže i muharrem, a redžeb dolazi poslije, zasebno. “Broj mjeseci u Allaha zaista je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta...” (Et-Tevba, 36)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Vrijeme se vratilo kao što je izgledalo na dan kada je Allah stvorio nebesa i Zemlju. Godina ima dvanaest mjeseci, a od njih su četiri sveta; tri dolaze jedan iza drugoga: zul-ka’de, zul-hidže i muharrem, te redžeb plemena Mudar, koji se nalazi između mjeseca džumadel-uhra i mjeseca ša’bana.” (Buhari i Muslim)

Posljednje obraćanje Osmana, radijallahu anhu, muslimanskom narodu

Osman, radijallahu anhu, posljednji se put obratio muslimanskom narodu nekoliko sedmica nakon početka opsade njegove kuće u kojoj će biti ubijen.

Tom prilikom pozvao je ljude da se okupe, pa su došle i prema njemu neprijateljski nastrojene sebeije i mirni građani Medine. Alija, Talha i Zubejr, radijallahu anhum, došli su prvi i kad su sjeli pred njega, rekao im je: “Allah vam je dao ovaj svijet da biste posredstvom njega stekli budući svijet, a nije vam dao ovaj svijet da biste se njemu prepustili. Znajte da je dunjaluk prolazan, a ahiret je trajan, pa nemojte sebi dopustiti da vas ono što je prolazno obmane i da vas zaokupi od brige za onim trajnim. Trajnome dajte prednost nad prolaznim, jer, zaista je dunjaluk prolazan i Allahu ćemo se vratiti. I bojte se Allaha, jer je takvaluk zaštita od Njegove kazne. Čvrsto se držite svoje zajednice i nemojte se u skupine podijeliti.