Broj 94

Uzvišeni Allah kaže: “...i strpljivo podnosi ono što te zadesi...” (Lukman, 17), to jest budi strpljiv na iskušenjima koja ti Allah dâ i prihvati ih. Nemoj da budeš od onih koji će pogrešno reagovati, nego znaj da je to od Allaha i da u tome ima neka mudrost i neko dobro za tebe. Ima nešto što mi obični smrtnici ne znamo, šta je Allah time htio.

U trenutku na površinu izbije sve ono što već dugo skrivamo u sebi. Strah, tuga, nezadovoljstvo, sve potrebe koje gušimo, sve neisplakane suze, neiskazane riječi, ono što često ni sebi ne priznajemo, a od drugih, čak i najbližih i voljenih, čuvamo, kao duboko zakopanu tajnu.

Postoji dilema i rasprava u pogledu toga koji stepen važnosti pripada izučavanju historije, te da li se ubraja u temeljne ili pomoćne nauke. Istina je da poznavanje historije ima ogroman značaj za svaki narod i društvo, njome se prenose saznanja i iskustva i preko nje nam se obraćaju naši preci. Dovoljan pokazatelj važnosti historije jeste to što je Uzvišeni Allah u Svojoj Knjizi, koja je “...zaista, knjiga zaštićena, laž joj je strana, bilo s koje strane” (El-Fussilet, 41–42), dosta ajeta posvetio događajima iz ranijih naroda. “O tim gradovima mi ti neke događaje njihove kazujemo!” (El-A’raf, 101); “I sve ove vijesti koje ti o pojedinim događajima o poslanicima kazujemo zato su da njima srce tvoje učvrstimo!” (Hud, 120); “U kazivanju o njima je pouka za one koji su razumom obdareni” (Jusuf, 111), što ukazuje na to da je historija podsjetnik ummeta i sehara kulturne ostavštine.

Najveća “zelena” džamija u Evropi

Engleski grad Kembridž (Cambridge) od prošlog je mjeseca bogatiji za jednu džamiju. U ovom gradu je 5. decembra 2019. otvorena najveća “zelena” džamija u Evropi. Džamiju je lično otvorio turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan.

Pored tradicionalne islamske estetike, najvažnija inspiracija za ovaj prestižni ECO-projekat bio je život posljednjeg Allahovog poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, i njegov odnos i praktična primjena u zaštiti prirode i okoliša.

Ideja o ovom prestižnom projektu, koji se oficijelno naziva “Centralna džamija Kembridž” (Cambridge Central Mosque), nastala je još 2008. godine. Kapacitet džamija grada Kambridža u tom periodu bio je toliko mali da bi u većini džamija džuma-namaz veliki dio klanjača bio primoran da klanja napolju. Jedna grupa studenata obratila se uglednom britancu Timotiju Vinteru (Timothy Winter) poznatijem kao šejh Abdal Hakim Murat, koji je ujedno i dekan na Cambridge Muslim Collegeu, sa idejom da pokrenu projekat za izgradnju nove džamije. On je uspio da od gradskih vlasti dobije dozvolu i mjesto za ovaj prestižni projekat. Abdal Hakim Murad zajedno sa Jusufom Islamom (bivši pjevač, poznat kao Cat Stevens) tražio je podršku u projektu kod predsjednika Erdoana, koji je tada bio premijer Turske.

Institucija naređivanja dobra i odvraćanja od zla jedna je od osobenosti ovog ummeta i, istovremeno, garancija da će Allah čuvati Svoje robove i da ih neće kažnjavati sve dok tako budu postupali. Ova institucija čuva zajednicu od propasti i razlog je spuštanja berićeta i dobrote među ljude.

Zbog te vrline Allah je i pohvalio ovaj ummet: “Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio: tražite da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćate, i u Allaha vjerujete. A kad bi sljedbenici Knjige ispravno vjerovali, bilo bi bolje za njih; ima ih i pravih vjernika, ali, većinom su nevjernici.” (Alu Imran, 110)

I naredio nam je da budemo od onih koji pozivaju na dobro i odvraćaju od zla: “I neka među vama bude onih koji će na dobro pozivati i tražiti da se čini dobro, a od zla odvraćati – oni će šta žele postići. I ne budite kao oni koji su se razjedinili i u mišljenju podvojili kada su im već jasni dokazi došli – njih čeka patnja velika.” (Alu Imran, 104–105)

Huzejfa, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Tako mi Onoga u čijoj je ruci moja duša, ili ćete naređivati dobro i odvraćati od zla ili će vam Allah poslati kaznu od Sebe, a potom ćete Ga moliti, ali vam se On neće odazvati.” (Ahmed i Tirmizi)

Većina ljudi voli čovjeka kao dobrog i čestitog, a preziru ga kao reformatora. Tako ćete ih naći da vole čestite, a neprijatelji su reformatorima. Prijašnji narodi nisu proganjali svoje vjerovjesnike osim nakon što su krenuli sa promjenom u društvu, pozivajući Allahovom putu i tražeći da se njihovi narodi prođu obožavanja nečega za što Allah nije objavio dokaz.

Opservatorij za islamofobiju, koji je početkom 2018. godine osnovan u Luksemburgu, upravo je objavio svoj prvi Izvještaj o zastupljenosti islamofobije u Velikom Vojvodstvu, što je povod da u ovom broju časopisa El-Asr našim čitateljima ukratko predstavimo muslimansku zajednicu u Luksemburgu, s posebnim osvrtom na glavne zaključke objavljenog Izvještaja o zastupljenosti islamofobije u ovoj zemlji.

Uvod

Iako do sada ne postoje zvanični podaci o broju muslimana u Luksemburgu, njihov broj procjenjuje se na oko 30.000, što predstavlja 5% od ukupnog broja građana ove, s površinom od 2.586 km2, druge najmanje zemlje Evropske unije. Organiziranost muslimana Luksemburga na zavidnom je nivou. U zemlji je aktivno ukupno dvanaest džemata. Vrhovno starješinstvo muslimana Luksemburga, takozvana Šura (Shoura), predstavlja svojevrsnu federaciju od devet džemata. Preostala tri džemata nedavno su predala zvaničnu molbu za prijem u Šuru, tako da se može očekivati da će u narednom periodu doći do njihove integracije u okrilje ove za muslimane Luksemburga krovne institucije.

Mnogi su čuli za Kambodžu, državu u Aziji, poznatu po sukobima koji su trajali decenijama. Manje je poznato da u ovoj zemlji živi i muslimanska manjina.

Kraljevina Kambodža nalazi se u jugoistočnoj Aziji. Graniči sa Tajlandom, Laosom i sa Vijetnamom. Na zastavi ove zemlje nalazi se građevina Angkor Vat, veliki budistički hram.

Kambodža je ustavna monarhija. Stanovništvo u Kambodži je homogeno što se tiče etniciteta i jezika. Većina stanovnika su Kmeri i govore kmerskim jezikom. Struktura stanovništa je sljedeća: 97,9% slijedi budizam, muslimana je 1,1%, kršćana 0,5%, i 0,6% ostalih. Ako uzmemo u obzir da je Kambodža u julu 2018. imala 16.449.519 stanovnika, vidimo da muslimana po ovim procjenama ima nešto više od 180.000 (CIA Factbook). Prema drugim procjenama, ima ih oko 236.000 (Pew Research Centre).

Trenutak kad se pojavio internet i digitalni svijet i postao dostupan svakom čovjeku, značio je prekretnicu društvenih tokova na dotad neviđen način, slobodniji i pristupačniji način dolaska do podataka, olakšanu komunikaciju s drugim ljudima istih ili različitih pogleda i interesovanja, ali i slobodniji i pristupačniji način pomjeranja granica etike, ali još opasnije, mijenjanje ili pomjeranje islamskih principa. Čak i onda kad se to ne desi, internet je postao kradljivac dragocjenog vremena koji je doveo do toga da članovi porodice radije biraju provoditi vrijeme sa nepoznatim i manje bitnim ljudima na društvenim mrežama nego poklanjati pažnju svojoj porodici i potomcima.

Ljudi internet i društvene mreže koriste na različite načine. Jedni su u društvenim mrežama prepoznali priliku kako zaraditi i prehraniti svoju porodicu. Drugi su ih iskoristili da omladini pruže alternativu kroz stranice i profile na kojima se šire pozitivne vrijednosti, kad već živimo u vremenu koje podrazumijeva bivstvovanje svakog čovjeka na nekoj od društvenih mreža, nerijetko svakoj. Ono što zabrinjava jeste da postoji treća, ali najbrojnija kategorija ljudi koji nemaju jasno definiran motiv, cilj niti naročitu potrebu i povod za korištenje društvenih mreža, no svakodnevno na njima ostave većinu svog dana, zapostavljajući sve elementarne obaveze.

“Onaj ko bude uradio koliko trun dobra, vidjet će ga, a onaj ko bude uradio koliko trun zla, vidjet će ga.” (Ez-Zilzal, 6–8)

Od samog rođenja dijete se prilagođava pravilima života, bilo da se radi o hranjenju kada je dijete malo, ili da li je nešto dobro uradilo ili ne u kasnijem periodu njegovog uzrasta. Pedagog Feddema u svojoj knjizi “Ja=Ja & Nee=Nee” ističe da roditelji primjenjuju drugačiji način odgoja u početku života djeteta nego u kasnijem periodu kad dijete ima pet ili šest godina, a zasigurno koriste druge metode odgoja za djecu koja idu u školu. Također odgoj djevojčice i dječaka nije isti. Pored toga, jedno je dijete lakše odgojiti nego drugo.

“O vjernici, bojte se Allaha i neka svaka duša pogleda šta je za sutra pripremila.” (El-Hašr, 18)

Pojedinci ili zajednica u svakodnevnom životu doživljavaju različite kušnje ili kazne i često se pod pritiskom kušnji zapitaju: Šta je povod iskušenja? Na koji ih način poimati? Kako se postaviti naspram njih? I kako se zaštititi?

Naša iskušenja – naši grijesi

Uzvišeni Allah pojasnio je da su naši grijesi direktni povod naših iskušenja i nedaća, odnosno, ono što mi zaradimo. Uzvišeni Allah rekao je: “Kakva god vas nedaća zadesi, to je zbog grijeha koje su zaradile vaše ruke… ” (Eš-Šura, 30)

U ajetu je izraz “nedaća” naveden u neodređenom obliku, što znači da obuhvata svaki vid nedaće i iskušenja. Islamski su učenjaci rekli da nedaća može biti lične ili opće prirode, kao i da može biti vezana za pitanja dunjaluka ili vjere i ahireta. Pojedinac može biti iskušan u svom životu, imetku, porodici, tijelu... ili pak u svojoj vjeri i ahiretu. A cijela zajednica može biti iskušana općim dunjalučkim iskušenjima: poplave, zemljotresi, vulkanske erupcije, cunami ili pak, iskušenjima u vjeri kao što su javni grijesi; razvrat, blud, kocka, droga, ostavljanje namaza, vrijeđanje Uzvišenog Allaha.

Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Musliman je brat muslimanu, ne nanosi mu nepravdu niti ga predaje neprijatelju; ko pomogne bratu u nevolji, Allah će mu pomoći u nevolji, ko otkloni nedaću muslimana, Uzvišeni Allah otklonit će mu nedaću na Sudnjem danu, a ko sakrije sramotu muslimana, Uzvišeni Allah sakrit će njegovu sramotu na Sudnjem danu.” (Muttefekun alejhi)

Hasan el-Basri, Allah mu se smilovao, kaže: “Da ispunim potrebu svoga brata muslimana draže mi je nego da klanjam hiljadu rekata, i da ispunim potrebu brata muslimana draže mi je nego da budem u itikafu dva mjeseca.”

Ibn Abbas, radijallahu anhuma, imao je običaj reći: “Da izdržavam jednu muslimansku porodicu mjesec dana, ili sedmicu, ili onoliko koliko Uzvišeni Allah hoće, draže mi je nego da obavim hadž. A da svome bratu muslimanu poklonim tanjir hrane u vrijednosti jednog dirhema draže mi je nego da udijelim jedan dinar na Allahovom putu (u džihadu).”

U svakom čovjeku postoje vjerski porivi, porivi dobra, i porivi, prohtjevi duše, porivi strasti, između kojih se vodi neprestana borba. Zato je nužno tražiti uzroke, podsticaje na jačanje poriva dobra, a slabljenje poriva duše i strasti i izučavati ih. Imam Ibn Kajjim el-Dževzi, rahimehullah, u svome djelu Udetus-sabirin ve zehiretuš-šakirin, govoreći o tome kako postići sabur (strpljivost), koji je, kako je imam definirao, postojanost razumskih i vjerskih poriva naspram poriva duše i strasti, naveo podsticaje koji su povod buđenja i jačanja vjerskih poriva i razlog ostavljanja griješenja. Uz Allahovu pomoć, u narednim tekstovima upoznat ćemo ih i približiti ih kroz kratke bilješke i pojašnjenja uvaženog šejha Abdurrezzaka el-Bedra, koje je naveo komentirajući ovo Ibn Kajjimovo djelo.

Kada započnete istraživati alternativne terapije i holističke metode liječenja, onda najčešće dolazite do podataka o stoljećima starim indijskim, kineskim, japanskim metodama liječenja putem biljnih terapija. Rijetko ćete naći islamska alternativna liječenja ponuđena kao prve opcije u traženju. Iako nam je naš poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ostavljam vam dvije stvari, ako ih se budete držali, nećete zalutati, a to su: Allahova Knjiga (Kur’an) i moj sunnet” (Muslim), najčešće i sami upadamo u određene zamke sopstvenog (ne)znanja.

Islamsko medicinsko znanje počinje sa saznanjima koja su prikupili muslimani u ranoj fazi islamske historije, uglavnom iz grčkih izvora, te onih iz Perzije, Sirije, Indije i Bizantije (Abdul Latif, Development of Pharmagology during Abbasid Period and its Relevance to Modern age). Prema islamskoj medicini, smatralo se da fizičko obolijevanje uglavnom nastaje usljed akumulacije štetnih tvari u tijelu. Tako su prejedanje, nepravilan i neredovit izbor hrane i nezdrav stil života općenito smatrani glavnim uzročnicima pojave bolesti, a što je znanost, zapravo, i dokazala. S druge strane, u islamskoj medicini velika pažnja i značaj daje se liječenju bolesti duše, te bolesti srca koje, prema učenjima treba liječiti prije liječenja bolesti tijela. Kur’an i sunnet daju nam cijeli niz lijekova za liječenje bolesne duše i srca, a i tijela. Kur’an spominje koristi upotrebe nekih vrsta hrane, kao što su datule i med, te naređuje da se klonimo nekih drugih vrsta, kao što su svinjsko meso, alkohol i druga opojna sredstva. Drugi izvor islamskih nauka – sunnet sadrži brojne smjernice u pogledu konzumiranja hrane i stila života općenito. (Amira Ayad, Zdravlje tijela i duše)

Ljuto ili volite ili ne, ali nakon saznanja koje su sve koristi konzumacije ljutog, možda ipak malo stisnete zube i pređete na stranu ljutoljubaca. Zasigurno znate da ljuti začini ubrzavaju metabolizam, povoljno djelujući na probavu, što ih čini odličnim saveznikom u borbi protiv viška kilograma. Znate i da su odličan saveznik u borbi protiv infekcija. Za ove i mnoge druge dobrobiti zaslužan je kapsaicin, prirodni alkaloid koji i daje karakterističan ljuti okus. Različite vrste ljutih paprika sadrže i različite vrste kapsaicina, a najviše ga sadrži malena paprika Habanero, koja ima nekoliko stotina jedinica više kapsaicina nego, recimo, kod nas vrlo dobro poznata ljuta mađarska paprika.

Abdullah b. Mesud, radijallahu anhu, rekao je: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao nam je: ‘O skupino mladića, ko je od vas u mogućnosti da se oženi, neka se ženi, to će mu pomoći u obaranju pogleda i čuvanju stidnog mjesta. A ko nije u mogućnosti, neka posti, jer će mu to umanjiti strasti.’”

Izvod hadisa

Hadis je zabilježio imam Buhari u svom Sahihu, u Poglavlju o postu pod naslovom “Post onoga ko se, zbog toga što je neoženjen, boji da će upasti u grijeh”, br. 1905; kao i u Poglavlju o braku, pod naslovom “O Vjerovjesnikovim, sallallahu alejhi ve sellem, riječima: ‘Ko je od vas u mogućnosti da se oženi, neka se ženi, to će mu pomoći u obaranju pogleda i čuvanju stidnog mjesta’” i treba li se ženiti onaj ko ne osjeća potrebu za brakom, br. 5065; i pod naslovom “Ko nije u mogućnosti da se oženi, neka posti”, br. 5066.

Imam Muslim ovaj hadis zabilježio je u svom Sahihu, u Poglavlju o braku, pod naslovom “O preporučenosti braka onome ko ima potrebu za brakom i ima mogućnosti, a onaj koji nije u mogućnosti, neka se posveti postu”, br. 1400.

Hadis su zabilježili i Ebu Davud, br. 2046, Nesai, br. 2239, Tirmizi, br. 1081, i Ibn Madža, br. 1845. Dakle hadis je zabilježen u šest hadiskih zbirki.

U broju 92 počeli smo sa komentarom sure El-Mulk, od prvog do petog ajeta, a u ovom broju donosimo nastavak komentara, od šestog do dvanaestog ajeta.

Komentar šestog ajeta

(6) A za one koji ne vjeruju u Gospodara svoga je patnja džehennemska, užasno li je on boravište!

Nakon što je Uzvišeni Allah naveo kakvu je kaznu pripremio za šejtane na drugom svijetu, dalje kazuje kakvu je kaznu pripremio za njihove sljedbenike nevjernike – one ljude i džine koji su slijedili šejtane na dunjaluku. Dakle, Džehennem nije kazna samo za šejtane u džinskom liku, već i za šejtane u ljudskom liku, tj. ljude nevjernike.

“koji ne vjeruju u Gospodara svoga” – tj. one koji nisu vjerovali u Allaha – Njegovo postojanje, ili nisu vjerovali da je On jedini istinski Gospodar, ili nisu vjerovali da je On jedini dostojan da se obožava, ili nisu vjerovali u Njegova lijepa imena i uzvišena svojstva, ili nisu vjerovali u Njegov šerijat, ili nisu vjerovali u Njegove poslanike, u sve ili u nešto od navedenog.

Cijele noći padao je snijeg, tako da su ujutro brda i doline osvanuli prekriveni bijelim prekrivačem. Na suhim grančicama drhtali su promrzli vrapci, a pod strehom gugutali golubovi, kao da pozivaju u pomoć. Abdullah je već namrvio punu tepsiju starog kruha, te se s nenom uputio vani, da obraduje ptice. Zatim je s prozora posmatrao ptice kako se okupljaju i bojažljivo kupe mrvu po mrvu kruha.

Cjelokupno učenje islama koje je zasnovano na Objavi i prožima sve sfere čovjekovog života, stojeći pred savremenim izazovima, treba da ponudi intelektualnu paradigmu i osvijesti praktičnu svijest muslimana. Jedan od izazova s kojima se susreće savremeni svijet, a koji svoje uzroke i korijene ima daleko dublje jeste pitanje ekološke krize. Onog trenutka kada su vodeće sile prešle na antropomorfističko gledište svijeta, odnosno da je čovjek u središtu svega, tada se na prirodu počelo gledati kao na izrabljivačku robu, koja služi jedino i eksplicite da zadovolji sve čovjekove pohote.

Pitanje ekologije od krucijalne je važnosti i ima sponu sa znanošću, religijom, moralom, filozofijom i drugim znanostima, i ovo je jedno od pitanja čija razrada od strane islamskih pravnika i mislilaca može ponuditi kvalitetan odgovor, pridonijeti cjelokupnom razvoju civilizacijskog toka i zauzeti lidersku poziciju u svijetu. To sve treba biti prožeto visokim stepenom pobožnosti i na takav način treba pristupiti rješavanju ekoloških problema.

Nastanak i razvoj prvih zdravstvenih ustanova

Od prvih dana islama muslimani posvećuju veliku pažnju medicini i liječenju. Mnogo je hadisa i situacija u kojima je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podstakao na liječenje, i mnogo je šerijatskih propisa koji postavljaju precizne norme kako bi se medicina učinila korisnom, etičkom i humanom.