Broj 108

Faraon je ličnost kroz koju Kur'an opisuje čitavu jednu kategoriju ljudi, njihov pristup životu, filozofiju življenja utemeljenu na oholosti i, mogli bismo kazati, megalomaniji, direktno suprotstavljenoj svemu što su Božiji poslanici naučavali i čemu vjera poziva. O svemu tome Allah kazuje u Kur'anu pozivajući nas da uzmemo pouke: "Zato uzmite iz toga pouku, o vi koji ste razumom obdareni!" (El-Hašr, 2). Brojna su obilježja faraonske filozofije života, a neke ćemo navesti kako bismo mogli uzeti pouke i udaljiti se od svega što nas vodi ka tom načinu života.

Naša vrijedna dijaspora širom dunjaluka pokreće sve više inicijativa za kupovinu prostorija i objekata u kojima će biti smješteni islamski centri i u kojima će se učiti vjera, ali i čuvati islamski identitet. Neki džemati uspjeli su ostvariti taj cilj, neki su djelimično uspjeli i još se trude da vrate dugove za kupovinu prostorija, a neki još teže ka tome i uporno rade na skupljanju sredstava za ostvarenje tog cilja. Vjerujem da smo svi sretni i da su naša srca ispunjena radošću kada slušamo ovakve vijesti. Također, širom Balkana niču sve ljepša od ljepše džamije i islamski centri koji se grade po savremenim standardima koji ispunjavaju zahtjeve i potrebe vjerničke populacije. I to nije ni čudno, jer vjernička srca vezana su za džamije i svjesna su veličine ovih objekata i njihove važnosti i vrijednosti za muslimansku zajednicu.

Selam je pozdrav muslimana koji je utemeljen na Kur'anu i sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Jedno od Allahovih lijepih imena jeste Es-Selam, a znači izvor mira i sigurnosti. Uzvišeni Allah je izvor mira i izvor sigurnosti. Jedno od imena Dženneta je Darus-selam -- Kuća mira. Nazivanje selama je praksa bogobojaznih i čestitih Allahovih robova. Zbog toga muslimani nazivaju selam jedni drugima i na taj način žele jedni drugima svako dobro, mir i spas. Analizirajući hadise Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, možemo vidjeti da je prvi pozdrav na ovom svijetu bio upravo islamski pozdrav, poznat kao selam, na što se ukazuje u hadisu koji prenosi Ebu Hurejra, radijallahu anhu, od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: "Kada je Uzvišeni Allah stvorio Adema, alejhis-selam, naredio mu je: 'Idi i onoj grupi nazovi selam!', a to je bila grupa meleka koja je sjedila, 'pa slušaj šta će ti odgovoriti, jer će to biti tvoj pozdrav i pozdrav tvoga potomstva!' Adem, alejhis-selam, otišao je i rekao im: 'Es-selamu alejkum!', a oni su mu odgovorili: 'Es-selamu alejke ve rahmetullah!'" (Muslim, 2841)

Blagodat rađanja

Svaka žena koja planira trudnoću ili se nalazi pred porodom treba da bude svjesna da je njezino tijelo dizajnirano za porod. Kada će beba doći na ovaj svijet, ne može predvidjeti nijedan uređaj, liječnik, niti izračunati termin porođaja. Beba dolazi kada Uzvišeni Allah odredi, a nauka jednostavno kaže -- onda kada je ona spremna. Istraživanja su pokazala da nema većeg stresa za organizam čovjeka nego kada se rađa. Količina faktora stresa tako je velika za to nemoćno biće, da se beba zadnjih sedmica u utrobi primiri i samo spava kako bi prikupila snagu za izlazak kroz porođajni kanal i prolazak kroz sve faze poroda. Ma koliko majci bilo teško na porodu, neka ima na umu da beba osjeća veliki dio bolova i prolazi veliku traumu. Beba se te traume ne sjeća, ali i svaka rodilja zaboravi bol rađanja u trenutku kada rodi, i nema riječi kako bi verbalizirala tu jačinu boli rađanja.

Njemačka 93-godišnja poricateljica holokausta osuđena na 1,5 godinu zatvora

Ursula Haverbeck, 93-godišnja Njemica, osuđena je u aprilu 2022. na godinu dana zatvora zbog negiranja holokausta. Ona je u dva navrata negirala nacistički genocid iz Drugog svjetskog rata, prvi put na jednom skupu 2017. i ponovila je to u intervjuu 2020. godine.

Sudije su na prvostepenom ročištu odredile šest mjeseci zatvora za negiranje na skupu 2017. i godinu dana za negiranje u intervjuu 2020. godine. U žalbenom postupku u aprilu ove godine sud je istu presudu potvrdio. Haverbeck se i dalje može žaliti u kasaciji. Za isto krivično djelo u prošlosti je već odslužila kaznu od dvije godine zatvora.

Dnevne borbe unutar kompleksa Mesdžidul-aksa, kojima smo svjedočili prošlog ramazana, kao i skoro svakog prethodnog, koje su izazvale snage izraelskog okupatora, koje se koriste suzavcima i gumenim mecima kako bi udaljile vjernike iz same džamije -- nikako ne uspijevaju slomiti otpor hrabrih palestinskih boraca. Otpor umnogome ovisi o ljudstvu, čija se brojnost povećava pridruživanjem omladine iz Zapadne obale svojim sunarodnjacima u Kudsu, prilikom čega moraju proći dug put okružen bodljikavim žicama i vojnim patrolama.

Imam Ahmed b. Šuajb b. Ali b. Sinan b. Bahr b. Dinar en-Nesai el-Horasani poznati je učenjak, hadiski ekspert, imam i šejhul-islam. Nadimak mu je bio Ebu Abdurrahman. (Tehzibul-kemal, 1/328; Tarihul-islam, 7/59; Es-Sijer, 14/125; Tezkiretul-huffaz, 2/194; El-Bidaja ven-nihaja, 14/792)

Ibn Halikan naveo je drugačiji rodoslov imama Nesaija, rekavši da mu je ime Ahmed b. Ali umjesto Ahmed b. Šuajb (Vefejatul-ajan, 1/77). Međutim, ono što je ispravnije, a Allah najbolje zna, jeste da mu je ime Ahmed b. Šuajb b. Ali, kao što je navela većina učenjaka. Isto to je i preneseno od većine njegovih učenika i to na više mjesta. Ovako ga je nazvao Dulabi u svojoj knjizi El-Kuna, imam Tahavi u Šerhu muškilil-asaru, imam Taberani u El-Mu'džemul-evsatu i drugi.

Sva hvala pripada samo Allahu, Jednom i Jedinom, salavat i selam upućujem Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, njegovoj porodici i njegovim ashabima.

Poštovana braćo! Uistinu su muslimani nekada nosili svjetlost upute i znanja dok je na Zemlji vladao mrak neznanja. Muslimani su postavili temelje pravde dok su ostali narodi dizali bič tiranije na svoj narod i sijali nepravdu. Muslimani su proglasili ravnopravnost u vremenu kada su ljudi obožavali svoje kraljeve i prvake, pa čak su otišli toliko daleko da su obožavali nebeska tijela. Muslimani su oživili srca vjerovanjem u Allaha, razum traženjem znanja i sve ljude učinili slobodnim i civiliziranim! Muslimani su izgradili najsavremenije gradove i civilizacije. Muslimani su bili učitelji svih stanovnika Zemlje.

Uzvišeni Allah u Svojoj časnoj Knjizi veliku pažnju poklanja porodici. Mnogi ajeti, ali i drugi vjerski tekstovi, govore o važnosti porodice, podstiču na sklapanje braka i na izgradnju zdravog društva čija je osnovna ćelija zdrava i bogobojazna porodica. Kur'an o porodici govori sa više aspekata, a na neke ćemo se posebno osvrnuti.

Savremeni način života neizostavno dovodi do viška kilograma i zdravstvenih komplikacija koje idu uz to. Stoga nam je ova tema posebno od koristi nakon ramazana, obilnih iftara kod mnogih, kao i poslije bajramskih trpeza.

Sloboda je u okviru čovjekovog pera, razuma i djelovanja kategorija vrijednosti o kojoj se neprestano piše, razmišlja i na čijem uspostavljanju, bar verbalno, rade mnogi globalni i lokalni faktori.

Čitajući raznu literaturu na temu slobode iz različitih naučnih disciplina, počevši od onih osnova slobode u filozofiji do onih dijelova koji se tiču prava kao nauke -- ljudskih prava i sloboda, nemoguće je ne primijetiti, a na prvi pogled i nevjerovatno, da među Bošnjacima postoji neko ko tako teorijski dobro razumije, a u praksi tako dobro provodi principe slobode kao tada fizički živ, a duhovno i tada i sada -- muftija akademik Muamer Zukorlić.

Maroko je veoma zanimljiva muslimanska zemlja na samom zapadu afričkog kontinenta, čiji je arapski naziv Magrib, što znači mjesto gdje zalazi sunce. Ova zemlja imala je veoma bitnu ulogu u povijesti islamskog ummeta.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ko krene putem znanja Allah mu olakša put do Dženneta" (Muslim, 2699). Krenuti putem znanja nikada nije kasno. Čovjek ne mora težiti tome da bude toliko učen da bi držao predavanja i pisao tekstove/knjige. Prvi cilj stjecanja znanja, kojem treba da stremi svaki čovjek, treba da bude otklanjanje vlastitog neznanja i usvajanje znanja koje će ga usmjeriti kako da živi u skladu sa islamskim principima. Podučiti sebe i svoju porodicu, to je najmanje što se može uraditi, zatim to proširiti na osobe koje poznaje i s kojima svakodnevno komunicira. Ponekad su osobe koje zvanično (na fakultetima ili halkama) nisu stjecale islamsko znanje vrsne daije za prenošenje znanja. Međutim, potrebno je poznavati načine stjecanja znanja kako bi se održao kontinuitet i kako se ne bi dogodilo da početnički entuzijazam ubrzo splasne. Na putu stjecanja znanja često se zna dogoditi da se početnik preoptereti materijom koju izučava tako da dođe do zasićenja i odustane, a ambicioznost koja je mogla biti iskorištena, ugasi se.

Allah je iz Svoje neizmjerne mudrosti odredio da se uputa jasno razlikuje od zablude, tako da ljudi bez poteškoće mogu prepoznati pravi put i stranputicu. Otuda je Allah Svojim poslanicima davao razne dokaze i mudžize kako bi to bio nepobitan argument istinitosti njihovog poslanstva, koji će ljudima ukazati na to da se radi o istini, jer, u suprotnom, bilo ko od ljudi mogao bi tvrditi da je Božiji poslanik i da ga je Allah poslao.

Kada govorimo o razumijevanju sunneta, te propisa sadržanih u hadisima, neminovno je posjedovanje znanja o tome da znamo da li je određeni tekst hadisa općenit (ām) ili poseban (hās). Općenitost podrazumijeva da određeni izraz obuhvata veći broj značenja, kao naprimjer izraz "ljudi", dok posebnost podrazumijeva da određeni izraz ima samo jedno značenje, kao naprimjer izraz "Muhammed".

Pored poznavanja propisa sadržanih u hadisima, poznavanjem općenitih i posebnih hadisa dolazimo do saznanja šta je to Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, namjeravao i koji je razlog izrečenog teksta. Govoreći o općim i posebnim tekstovima imam Ahmed rekao je sljedeće: "Nismo poznavali opće i posebne tekstove sve dok nam imam Šafija to nije pojasnio." (El-Bahrul-muhit, 3/5)

U prepunom Mekanskom haremu, tavafeći oko časne Kabe, pritom vodeći grupu bosanskih hadžija, poguran velikom masom ljudi iza sebe, bio sam primoran gurnuti ljude ispred. Hadžija kojeg sam direktno svojim tijelom gurnuo, misleći da sam to namjerno uradio, uputio mi je riječi koje su ostale odzvanjati u mojoj glavi do danas. "Poštuj sebe, brate moj!", bile su riječi hadžije iz Egipta. Naš kratki dijalog nakon ovih riječi potpuno je nebitan. Poštuj sebe, ostala je lekcija za čitav moj život. Ovo su riječi koje odgajaju čovjeka ukoliko o njima razmišlja. Poštovanje samog sebe u duhu islamskih vrijednosti, institucija je koja će postaviti na tron svakog onog ko je zdravorazumski percipira i realizuje u svom životu. Dubina ovih riječi seže do kur'anskih ajeta i hadisa Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Period adolescencije je vrijeme između djetinjstva i punoljetstva. Ovo je period kada se dešavaju velike promjene u životu jedne mlade osobe. Mladi su u ovom periodu veoma osjetljivi i ranjivi. Dvije najvažnije promjene kod adolescenata su: promjene u samoj toj osobi i promjena u relaciji između njega i njegove okoline. Dok jedni ovaj period doživljavaju kao jedan od najljepših perioda u životu, drugi ga smatraju veoma teškim, a samim tim teško ga prevazilaze. U adolescenciji mladi često sebi postavljaju pitanja kao što su: Ko sam ja? Šta drugi misle o meni? Šta želim da budem?

Osvanulo je još jedno mirno, proljetno jutro u Amininoj mahali. Poslije sabahskog ezana, veselo cvrkutanje ptica uljepšavalo je početak novog dana. Jedino se u Amininom domu nije mogla čuti ta milozvučna melodija ptica. Umjesto nje, od ranog sabaha čuo se veseli Aminin glas. Za danas je u mektebu planirano takmičenje u učenju Kur'ana za koje se Amina pripremala već cijeli mjesec ramazan. Naučila je napamet devedeset osmu suru Kur'ana, suru El- Bejjina, i trudila se da pravilno izgovori svaki harf i da prilikom učenja primijeni svako tedžvidsko pravilo. Za nju je ovo jedan važan događaj jer se i sve njene drugarice iz mekteba pripremaju za takmičenje, a doći će i njena porodica da je podrži i, naravno, njeni djed i nena. Zato Amina želi da se što ljepše predstavi na takmičenju jer zna koliko njen djed voli da je sluša dok uči Kur'an.

Jedan od bitnih elemenata i segmenata vjere islama jeste saznati i spoznati suštinu i smisao dunjalučkog života koji čovjek živi. Ta spoznaja i saznanje elementarni je dio islamskog vjerovanja -- akide, iz razloga što naš odnos prema životu općenito i naš stil i program života uveliko zavise od toga da li smo spoznali suštinu i smisao života koji živimo na ovome svijetu.

Spoznaja i obožavanje Allaha svrha je stvaranja ovog svijeta i svih stvorenja. Uzvišeni Allaha jedini je Gospodar i jedini Kome se upućuju svi vidovi ibadeta. Njegovo plemenito biće savršeno je i potpuno i nema nikakvih manjkavosti.

Jedna od primarnih zadaća svih poslanika i vjerovjesnika jeste pozivanje ljudi da vjeruju u jednoga Boga, Allaha, i da samo Njega obožavaju. Uzvišeni Allah, govoreći o Svojoj veličini i gospodarenju, kaže: "On je Gospodar nebesa i Zemlje i onoga što je između njih. Obožavaj Ga i u tome budi ustrajan! Da li znaš nekoga poput Njega?" (Merjem, 65)

Hadž je jedan od pet stubova islama, pored svjedočanstva da nema istinskog boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov poslanik, obavljanja namaza, davanja zekata i posta ramazana. Dok su namaz i post tjelesni ibadeti, a zekat finansijski, hadž je važan ibadet koji je obuhvatio tjelesno i materijalno. Valja, pak, imati na umu, da islam postavlja neke uslove za one koji žele obaviti obavezni hadž, kao da je onaj koji ide na hadž dobrog zdravlja, da svojoj porodici osigura troškove života za vrijeme svoje odsutnosti, sigurnost na putovanju.

Zahvala pripada Allahu, Gospodaru svjetova, i neka su salavat i selam na Allahovog najodabranijeg roba, Muhammeda, na njegovu časnu porodicu i sve njegove ashabe.

U islamu su četiri sveta mjeseca: muharrem, redžeb, zul-ka'de i zul-hidže, u kojima je, zbog njihove svetosti i vrijednosti, Allah zabranio činjenje zuluma, nasilja, nepravde. Ali, isto tako dobra djela koja se čine u ovim mjesecima mnogo su vrednija nego u drugim mjesecima. U ovom tekstu navest ćemo neke od odlika, blagodati, propisa i zanimljivosti o mjesecu zul-ka'de.

Gusari s Kariba i arapski srebrenjaci

Možemo samo zamisliti kakva je bila ushićenost lokalnog zaljubljenika u historiju i lovca na blago kada je 2014. godine na jednoj farmi u gradiću Middletownu u američkoj saveznoj državi Connecticut, uz pomoć detektora za metal iz zemlje izrovio novčić išaran arapskim pismom. Ubrzo nakon toga, i u drugim gradovima istočne američke obale, u Rhode Islandu, Massachussettsu... pojavit će se kovanice sličnoga izgleda. Ispostavit će se da su egzotični srebrenjaci iskovani davne 1693. (1104. h. g.) godine u Jemenu. Tako se rodila i enigma: Kako se to na tlu Sjeverne Amerike nađoše jemenski novčići s kraja XVII stoljeća?