Broj 121

Mesdžid kao višenamjenska institucija u islamu zauzima posebno mjesto. Pouzdano se zna da je za života Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, mesdžid bio višefunkcionalna institucija u kojoj su se, pored redovnih ibadetskih aktivnosti, poput namaza, zikra i učenja Kur'ana, obavljale i sve ostale društveno korisne aktivnosti, poput učenja, strateškog planiranja vojnih pohoda te općenito razmatranja tekućih problema muslimanske zajednice. Šta je to mesdžid i koju ulogu ima u islamu? Koja je razlika između mesdžida, džamije i musalle? Kakav položaj i značaj ima mesdžid u islamu?, samo su neka od pitanja na koja ćemo dati odgovor.

Ljeto je uveliko nastupilo, vrućine dolaze i mnogi razmišljaju kako i gdje provesti godišnji odmor.

Naša polazna tačka je vječnost. Uzvišeni nas je stvorio za vječnost, dao našem ocu Ademu, alejhis-salatu ves-selam, da prije zemaljskog života osjeti život u Džennetu. Dolaskom na ovaj svijet opterećeni smo njegovim nametima, uživanjima, izazovima, pa tako zapostavimo svoj početak, svoju vječnost.

U kojem će se pravcu kretati iranska politika s novim predsjednikom

Prema iranskoj novinskoj agenciji Mehr, novi iranski predsjednik Masoud Pazeshkian vjeruje da se unutrašnji problemi Irana ne mogu riješiti bez rješavanja problema s vanjskim svijetom i poziva na poboljšanje odnosa između Irana i zapadnih zemalja, predvođenih Sjedinjenim Državama, na temelju tri principa: ponos, mudrost i interes. Najavio je da će na vrh prioriteta svoje vlade staviti oživljavanje nuklearnog sporazuma, što je u interesu Irana, te je istakao da se bivši američki predsjednik Donald Trump ne bi povukao iz sporazuma da on nije bio koristan za Iran. Vjeruje da je u interesu Irana pridružiti se FATF-u (International Financial Action Task Force) kako bi Iran razvio i olakšao trgovinu s drugim zemljama.

Želi stati na kraj razmimoilaženjima među političkim snagama za koje kaže da su "glavni uzrok problema u zemlji". Obećao je da će pratiti probleme radnika i penzionera i raditi na način da se u zemlji eliminiraju siromaštvo, diskriminacija i korupcija.

U svojoj predsjedničkoj kampanji isticao je potrebu poštenog odnosa prema javnosti, umjesto davanja praznih obećanja, istaknuvši da će u vođenje države uključiti sve ljude, a ne određenu skupinu. Obećao je da će se pozitivno baviti ženskim pitanjima, slobodom pristupa internetu, ustavnim pravima nacionalnih manjina te političkim i društvenim slobodama.

(Izvor: arabic.rt.com)

Ebu Malik Haris el-Eš'ari, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Čistoća (tjelesna i moralna) polovica je imana, zahvala Allahu (elhamdulillahi) puni vjerniku vagu njegovih dobrih djela, veličanje Allaha (subhanallahi) puni sve između nebesa i Zemlje, namaz je nur (svjetlost), sadaka je dokaz (vjere), sabur je sjaj, a Kur′an je dokaz za tebe ili protiv tebe. Svaki čovjek, kada osvane, svoju dušu prodaje, pa je otkupi od (kazne) ili je upropasti." (Muslim)

El-Aksa je izgrađena četrdeset godina nakon Kabe

Ebu Zerr, radijallahu anhu, upitao je Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Koji je prvi mesdžid sagrađen na Zemlji?", a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je: "Mesdžidul-haram u Meki." Ebu Zerr, radijallahu anhu, ponovo je upitao: "A koji je mesdžid sagrađen nakon Mesdžidul-harama?" Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je: "Mesdžidul-Aksa." "Koliko je vremena proteklo između njihove gradnje", upitao je Ebu Zerr, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je: "Četrdeset godina." (Buhari, br. 3366; Muslim, br. 520)

Ovaj autentični hadis kazuje da je Ibrahim, alejhis-selam, bio graditelj Kabe i El-Akse, i da je između gradnje ove dvije svete bogomolje proteklo četrdeset godina. (Halidi, El-Kasasul-kur'ani, 1/414)

Uzvišeni Allah kaže: "... Onaj Koji je stvorio smrt i život da bi iskušao koji od vas će bolje postupati." (El-Mulk, 2)

Veliki islamski učenjak Fudajl b. Ijad rekao je da ovaj ajet znači: "Koji od vas će biti iskreniji i ispravniji", pa su ga upitali: "Kako to iskreniji i ispravniji?" Na to je on odgovorio: "Ako djelo bude iskreno, a ne bude ispravno, neće biti primljeno, niti će biti primljeno ako bude ispravno, a ne bude iskreno, sve dok ne bude i iskreno i ispravno. Iskreno učinjeno djelo znači učinjeno u ime Allaha, a ispravno znači urađeno u skladu sa praksom Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem."

Apsolutna, potpuna i bespogovorna predanost objavi i pokornost Uzvišenom Allahu i Njegovom Poslaniku najočitija je osobina iskrenih mu'mina, vjernika. Uzvišeni Allah je naš Gospodar i On naređuje ili zabranjuje, a mi smo Njegovi robovi i izvršavamo Njegove naredbe i klonimo se Njegovih zabrana. Vjerniku i vjernici ne pripada pravo izbora u pogledu objave, u kontekstu da li da se pokore ili ne pokore. Naprotiv, njihov jedini izbor je bespogovorna predanost i pokornost objavi. Uzvišeni Allah kaže: "Kada Allah i Poslanik Njegov nešto odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo po svom nahođenju postupiti..." (El-Ahzab, 36) U suprotnom, onaj koji postupi shodno svome izboru, suprotno odabiru objave, on je zalutao na put zablude: "A ko Allaha i Njegova Poslanika ne posluša, taj je sigurno skrenuo s Pravoga puta." (El-Ahzab, 36)

Svakome ko radi s ljudima potrebno je da se podsjeća na poslanički princip da se sve stvari, ako se mogu pojednostaviti, maksimalno pojednostave i da se u krajnjoj tački svakom ljudskom biću maksimalno olakša, kako se u hadisu i kaže:

"Olakšavajte, a ne otežavajte, razveseljujte, a ne rastužujte." (Buhari i Muslim)

Svevišnji Allah objavio je Svoju Knjigu kao uputu, lijek, milost, blagoslov i primjer cjelokupnog načina života, i to je neosporna činjenica, a isto tako pojasnio je sve što je neophodno kako bi ljudi bili sretni na ovom i budućem svijetu. Analizirajući kur'anske ajete doći ćemo do zaključka da se kur'anski tekst generalno može podijeliti na tri dijela.

Prvi dio predstavljaju ajeti koji govore o Allahu Uzvišenom i u kojima je Allah Sebe opisao. Ajeti u kojima Allah izravno govori o Sebi jesu ajeti u kojima je Svevišnji spomenuo Svoja lijepa imena i savršena svojstva, kao kada kaže da je Mudri, Milostivi, Sveznajući, Svečujući itd. Indirektno se Allah opisuje ljudima kroz ajete koji govore o stvaranju ljudi, nebesa i Zemlje, meleka i džina, Dženneta i Džehennema, i kako je On sve uredio i kako se o svemu brine.

Radosti i žalosti. Sreće i nesreće. Usponi i padovi. Suze radosnice i suze žalosnice... Blagodati i iskušenja. Život i smrt... Životni dualizam -- vaga koja život drži u ravnoteži: jedan tas drži nas da ne padnemo u očaj zbog žalosti, a drugi tas čuva nas od pogubne oholosti i osionosti koju izaziva prekomjerno uživanje blagodati. Život je omeđen oštrim ivicama koje nas sprečavaju od strovaljivanja u ambis krajnosti: radost nas podsjeća na žalost, teškoća na olakšanje... Kroz patnju spoznajemo blagodat radosti, a radost nas podsjeća na neminovnost tuge. Cijeli životni program odvija se u okviru Allahove odredbe: "I zaista poslije teškoće dolazi olakšanje..." (El-Inširah, 5), ali i obrnuto, ovim nam se indirektno kazuje da će poslije blagodati i sreće neminovno doći iskušenja.

Nakon što smo u prethodnom broju pisali o uvodu u djelo Umdetul-ahkam, koje je autor počeo riječima slave, hvale i veličanja Uzvišenog Allaha, i donošenjem selama i salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te komentara uvaženog učenjaka Muhammeda eš-Šenkitija na uvod autora, u ovom broju navest ćemo razlog zbog kojeg se autor odlučio za pisanje ovog hadiskog djela, i počet ćemo sa osnovnim smjernicama koja obuhvataju poglavlje o čistoći.

Sunnet poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, podstiče muslimana da ima samopouzdanje i da ne zavisi od drugih, i da ne pristaje na poniženje i siromaštvo. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Bolje je da neko od vas uzme svoje uže, ode u planinu, donese naramak drva na svojim leđima, proda ih i time sačuva svoje dostojanstvo, nego da prosi od ljudi, koji će mu dati ili uskratiti." (Buhari)

Hakim b. Hizam, radijallahu anhu, kazuje: "Molio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa mi je dao. Zatim sam ga opet molio, pa mi je opet dao. Treći put sam ga molio, pa mi je ponovo dao. Tada mi je rekao: 'O Hakime, ovaj imetak je sladak i privlačan. Ko ga uzme velikodušno, bit će mu blagoslovljen, a ko ga uzme sa pohlepom, neće mu biti blagoslovljen i bit će poput onoga koji jede, a nikad se ne zasiti. Gornja ruka (ona koja daje) bolja je od donje ruke (one koja prima)." (Buhari)

Zadnjih dana svjedočimo tropskim vrućinama i noćima, praćenim previsokom vlažnosti zraka, što ima jako velik utjecaj na cjelokupno zdravlje i kvalitetu života, posebno hroničnih bolesnika. Stoga ćemo se u ovom broju malo pozabaviti ovom tematikom uz nekoliko korisnih savjeta.

Kao i svake godine u ovo vrijeme, dugi ljetni dani najaviše školski raspust. Djeca ga s nestrpljenjem čekaju. Danas je bio posljednji školski dan i Abdullah je već s babom dogovorio da će odmah poslije nastave ići kod djeda i nene na selo. Kad se oglasi zvono za kraj zadnjeg časa, izgledalo je kao da djeca čekaju da sudija odsvira kraj utakmice: vrata se otvoriše i djeca svih uzrasta nestrpljivo jurnuše vani. Konačno je počeo ljetni raspust.

Upućivanje dove Uzvišenom Allahu je ibadet. Mnogobrojni kur'anski ajeti i vjerodostojni hadisi podstiču na upućivanje dove, obećavaju veliku nagradu za taj plemeniti ibadet i zastrašuju svakog ko ostavlja ili izbjegava upućivanje dove. Uzvišeni Allah kaže: "Gospodar vaš je rekao: 'Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati! Oni koji iz oholosti neće da Mi se klanjaju -- ući će, sigurno, u Džehennem poniženi.'" (El-Mu'min, 60) U ovom ajetu upotrijebljen je izraz "klanjaju", koji označava robovanje, ali može označavati i dovu. Tako bi značenje ajeta moglo biti: Oni koji iz oholosti neće da Mi upućuju dovu -- ući će, sigurno, u Džehennem poniženi.

Uzvišeni Allah kaže: "A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na Pravome putu." (El-Bekara, 186)

U ovom tekstu donosimo vam sastav jednog školarca, osnovca, odlikaša Amine Kujraković koja je imala zadatak da odgovori na pismo svom prijatelju iz dijaspore. Naime, riječ je o projektu koji provodi udruženje "Mali kreativci" a podržava ga Federalno ministarstvo za raseljene osobe i izbjeglice. Jedna od aktivnosti bila je i ta da djeca, čija je matična država Bosna i Hercegovina, a žive u Hrvatskoj, napišu pismo šta bi to voljela posjetiti u Bosni i Hercegovini. Nakon toga djeca iz Bosne i Hercegovine odgovorila bi na to pismo. Ovaj uvod veoma je značajan za sadržaj sljedećeg pisma jer je to izraz jedne mlade osobe i njenog načina prezentiranja Srebrenice. Riječ je o dvije važne stvari: da je predstavljen najznačajniji historijski momenat po kojem je Srebrenica i poznata u svijetu, a tome je i dokaz nedavno glasanje o rezoluciji, i o historijskim i prirodnim bogatstvima koji se mogu iskoristiti kako bi ovaj grad krenuo naprijed. Mi ćemo predstavljati sadržaj pisma kroz naslove kako bismo dočarali ovo što naslovom želimo reći. I ovdje treba napomenuti da je riječ o tome zašto bi neka osoba posjetila Srebrenicu, tako da, pored svih tužnih priča i prošlosti, treba ipak imati pozitivne misli i gledati pozitivno.

Adeti mogu da postanu ibadeti ukoliko se nanijete radi pokornosti Allahu. Tako odmor, spavanje i slično tome, mogu da budu ibadeti ukoliko time čovjek cilja odmor da bi mogao nastaviti svoju pokornost Uzvišenom Allahu. Time kažemo da bi politika života vjernika trebala da bude da maksimalno iskoristi sve ono što radi i pretvori u ibadet, pa tako da objedini dunjalučku i ahiretsku korist. U tom smislu želimo da i u ovom tekstu prezentujemo ideju koja bi mogla da postane adet našoj dijaspori, kao i onima koji žive u domovini da iskoriste potencijale koji su dostupni i time još više, zajedničkim trudom, unaprijede rad za islam i zajednicu muslimana.

Kada islamski učenjaci govore o određenim mudrostima propisivanja naredbi ili zabrana, o koristima koje nose neki ibadeti, možemo da, između toga, vidimo da se kao jedna od mudrosti hadža i namaza u džematu spominje zbližavanje muslimana. Time se govori kako se kroz te ibadete zbližava, jača i bolje upoznaje zajednica, odnosno njeni pojedinci. Neki čak za hadž koriste termin "godišnje konferencije muslimana", u čemu vide veliki potencijal u međusobnom zbližavanju i upoznavanju muslimana.

Mudrost vjernika ogleda se u tome da uz istinu nauči i zabludu kako bi se sačuvao tog puta. Istina, iako je sama po sebi uzvišena, nije dovoljna vjerniku da se sačuva stranputice. Ovo ponajviše vidimo kod mladića koji su svu svoju snagu usmjerili izučavanju tekfira, zaokupili se govorom islamskih učenjaka kada su u pitanju stvari koje izvode iz vjere, dok su zaboravili, ili su zavedeni od šejtana u džinskom ili ljudskom obliku, da izučavaju zabludu u koju mogu upasti ako u tome pretjeraju. Rijetki to shvate, mnogi se utope. A, jedini je razlog to što nisu učili zabludu uporedo sa istinom. Stoga je obaveza vjernika da nauči i zabludu i šta tome vodi, odmah nakon što nauči istinu, i to samo iz straha da u nju ne upadne.

"I Bog je od nas digao ruke!"

Ovaj izraz ili uzrečica veoma je rasprostranjen među muslimanima Bosne, a ujedno je i izraz koji ukazuje na veoma ružno mišljenje o Allahu.

Nema sumnje da je Allah onaj koji je sa nama ma gdje mi bili, nadzire nas, pazi i čuva. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u oporuci Abdullahu b. Abbasu, radijallahu anhu, rekao je: "Dječače, čuvaj Allaha, Allah će tebe čuvati! Čuvaj Allaha, imat ćeš Ga stalno ispred sebe. Kada moliš, moli samo Allaha, a ako tražiš pomoć, traži je samo od Allaha. Znaj, kada bi se cijeli ummet sakupio da ti pomogne u nečemu, ne bi ti mogli pomoći osim onoliko koliko ti je to već Allah propisao. A i kada bi se sakupili da ti nanesu neku štetu, ne bi ti mogli nauditi više osim onoliko koliko ti je to Allah već odredio. Pera su podignuta, a listovi su se osušili!" (Tirmizi, br. 2516, sa ispravnim lancem prenosilaca.)

Kada pomislimo da je vjera teška za prakticirati u svakodnevnom životu, kako je teorija jedno, a praksa nešto sasvim drugo, imajmo na umu da nas ta vjera nikada ne dovodi u situaciju da moramo učiniti nešto nemoguće, nešto što bi nam moglo naštetiti ili dovesti u pitanje našu egzistenciju na dunjaluku.

Islam kao vjera koja se u potpunosti slaže i podudara sa ljudskom prirodom i potrebama, vjera koju Allah jedino traži i kojom je jedino zadovoljan za Svoje robove, itekako je primjenjiva u svim mjestima, vremenima, stanjima i kontekstima.

Srce ima važnu, centralnu ulogu u pogledu čovjekovog duševnog života. U tekstu u prethodnom broju ukazali smo na veliku važnost srca i koliku pažnju islam, Kur'an i sunnet Allahovog Poslanika, pridaju srcu, kao i na njegovu ulogu u životu vjernika i vjernice. A da bi srce bilo čisto i ispravno, treba voditi brigu o njemu, a posebno da se sačuva od onog što ga kvari i čini neispravnim. Srce ima veliki utjecaj na sreću i na ovom i onom svijetu. To će se posebno vidjeti na Sudnjem danu, danu kada će se otkriti tajne. Uzvišeni kaže: "A zar on ne zna da će, kada kaburovi budu prevrnuti s onim što je u njima, i kada izađe na vidjelo ono što je u srcima, Gospodar njihov Dan taj, sigurno, sve o njima znati?!" (El-Adijat, 9--11)

Zar sve ovo ne ukazuje na važnost brige o srcu, preispitivanje njegovog stanja i čišćenje od svih negativnosti i liječenje od bolesti u duhovnom značenju?!

Čišćenju duše i odgajanju u okrilju plemenitih osobina pripada veliki položaj u islamu. To se najbolje može vidjeti iz činjenice da je Svevišnji Allah poslao Svoga Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, sa zadaćom da ljude poduči i da ih odgoji.

Vjerovanje u Allaha temelj je duhovnog odgoja i čistoće ljudske duše. Očistiti dušu znači uljepšati je i odgojiti tako da njen Gospodar bude njome zadovoljan, a to je ključ uspjeha na ovom i budućem svijetu, kao što je Svevišnji kazao: "Uspjet će samo onaj ko je (dušu) očisti, a bit će izgubljen onaj ko je na stranputicu odvodi!" (Eš-Šems, 9--10) Mnogo toga prlja ljudsku dušu. Uprljat će je nevjerstvo, širk, licemjerstvo, oholost, škrtost, kukavičluk, zavist, umišljenost, egoizam i sl. Najveća nečist koja dušu može zadesiti jeste nevjerstvo i širk, Allahu nekog ravnim smatrati i druge mimo Njega obožavati, jer to je najveći grijeh, a svaki grijeh prlja dušu i na njoj ostavlja trag. Čistoću je postigla ona duša koja se očisti od nevjerstva i širka i svih njegovih ogranaka, a potom se ukrasi tevhidom -- čistim monoteizmom i njegovim ograncima, Allahu je predana i obožava Ga prema Njegovim lijepim imenima i savršenim svojstvima, povodeći se, u svemu tome, za Allahovim poslanikom Muhammedom, sallallahu alejhi ve sellem.

U narednim redovima slijedi govor o suštini imana, značenju vjerovanja u Uzvišenog Allaha, njegovim temeljnim komponentama i principima, s osvrtom na sumnje koje se za to vezuju u našem savremenom dobu.