post

Sve oko nas mijenja se preko noći, obično bez upozorenja. Danas sam ja osoba koja najčvršće vjeruje da svijet nije savršen ni za koga. Najveći gubitnik je onaj koji vjeruje da je cijeli svijet dat isključivo njemu. Međutim, svijet nije njegov, a najvjerovatnije, ni vlasništvo nekog drugog.

Stojim na ruševinama svoje srušene kuće. Teška suza navire mi na oči, pecka mi obraz dok hodam preko ruševina. Sjećam se trenutaka koje sam u toj kući proveo sa svojom majkom, ocem, braćom i sestrama. Sjećam se svoga djetinjstva, mladosti i adolescencije, svoga plača i radosti, majčinog zagrljaja i očevog osmijeha, i svoje braće i sestara okupljenih oko trpezarijskog stola. Sjećam se svakog trenutka kada me je ova kuća udomila i srce me boli za svime što je nestalo preko noći.

Sve što je Uzvišeni Allah propisao, svaki ibadet, utemeljeno je na mudrosti i svaki čovjek dužan je da prije praktikovanja bilo kojeg ibadeta razmisli o mudrostima njegovog propisivanja, odnosno plodovima koje mu taj ibadet može donijeti. Uzvišeni Allah kaže: "Tako je to! Pa ko poštiva Allahove propise -- znak je bogobojaznosti srca." (El-Hadždž, 32) Stoga ćemo navesti dvadeset mudrosti i koristi posta, kako bi nam pomogli da što ljepše ispostimo ovaj mjesec, približimo se Allahu kao što Mu se nikada nismo približili i tako nastavimo živjeti dok Ga ne sretnemo.

Ramazan je poseban mjesec u islamu, ispunjen brojnim ibadetima, duhovnim nagradama i prilikama za čišćenje duše i tijela. To je mjesec u kojem vjernici jačaju svoju vezu s Allahom kroz post, namaz, učenje Kur'ana, sadaku i druge vidove pokornosti. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ostavio nam je mnoštvo smjernica i uputa o tome kako provesti ovaj mjesec na najbolji način, kako bi naša djela bila primljena kod Uzvišenog Gospodara.

Još jedan mjesec ramazana nam dolazi, mjesec radosti i strpljivosti za svakog muslimana i muslimanku. O koristima posta za vjernika ne treba ni kazivati, vjernik zna ljepotu ramazana i svakog dana koji isposti i tugu kad nas ramazan napusti. Ali, s obzirom na to da novi trendovi svakodnevno koriste termin posta, posebno isprekidanog i njegove koristi, i na to možemo naići na gotovo svakom mjestu na internetu, onda zaista vrijedi napisati koji red o postu mjeseca ramazana, jer ne postoji bolji i kvalitetniji niti sigurniji post po zdravlje i čovjeka od posta mjeseca ramazana, odnosno posta po islamskim postulatima. Svake godine možemo vidjeti da mnogi nemuslimani diljem svijeta daju sebi izazov da isposte mjesec ramazan zajedno sa muslimanima, po principima i pravilima islamskog posta, jer su to ljudi visokoobrazovani iz područja medicine i sporta, žive zdravim životom i imaju naučne dokaze o postu kakav je islamski post. Mjesec mart u kojem nam ove godine dolazi mjesec ramazan također u svom kalendarskom ispisu ima jedan značajan datum, 4. mart, Svjetski dan pretilosti (World Obesity Day).

"I kaži im vijest o onome kome smo dokaze Naše dali, ali koji se od njih udaljio pa ga je šejtan dostigao, i on je zalutao. A da smo htjeli, mogli smo ga s njima uzvisiti, ali se on ovom svijetu priklonio i za svojom strašću krenuo. Njegov slučaj je kao slučaj psa: ako ga potjeraš, on isplažena jezika dahće, a ako ga se okaniš, on opet dahće. Takvi su ljudi koji Naše dokaze smatraju lažnim; zato kazuj događaje da bi oni razmislili. Loš su primjer ljudi koji ne priznaju Naše dokaze, oni zlo čine sami sebi. Kome Allah ukaže na Pravi put -- bit će na Pravome putu, a koga ostavi u zabludi -- taj će izgubljen biti." (El-A'raf, 175--178)

Afrička država Niger trenutno je u centru svjetske pažnje zbog puča koji se desio i prijetećeg oružanog sukoba velikih razmjera i velikog geopolitičkog utjecaja.

U nekoliko vjerodostojnih hadisa Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podstiče muslimane da konstantno i neprekidno čine dobra djela, makar ta djela osjećali neznatnim. Tako se u hadisu koji prenosi Adi b. Hatim, radijallahu anhu, navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Zaštite se od Vatre udjeljujući makar pola datule" (muttefekun alejhi). U drugoj predaji vjernik se podstiče da se pripremi za Sudnji dan udjeljujući makar pola datule ili kazujući lijepu riječ. U nekoliko hadisa, također, nalazimo da se muslimanu savjetuje da čini dobro, da udjeljuje određenu vrstu "sadake", radeći ono što je u njegovoj moći, tako što će pomoći onome ko je u nevolji, pozivati dobru ili, čak, ne učiniti grijeh.

U prepunom Mekanskom haremu, tavafeći oko časne Kabe, pritom vodeći grupu bosanskih hadžija, poguran velikom masom ljudi iza sebe, bio sam primoran gurnuti ljude ispred. Hadžija kojeg sam direktno svojim tijelom gurnuo, misleći da sam to namjerno uradio, uputio mi je riječi koje su ostale odzvanjati u mojoj glavi do danas. "Poštuj sebe, brate moj!", bile su riječi hadžije iz Egipta. Naš kratki dijalog nakon ovih riječi potpuno je nebitan. Poštuj sebe, ostala je lekcija za čitav moj život. Ovo su riječi koje odgajaju čovjeka ukoliko o njima razmišlja. Poštovanje samog sebe u duhu islamskih vrijednosti, institucija je koja će postaviti na tron svakog onog ko je zdravorazumski percipira i realizuje u svom životu. Dubina ovih riječi seže do kur'anskih ajeta i hadisa Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Pandemija izazvana korona virusom ne samo da nam je iz temelja promijenila živote, donoseći teške oblike bolesti i odnoseći živote, nego i nakon preležane bolesti postoji bojazan od stanja koje je posljedica infekcije virusom, čime se otvara put prema ozbiljnim komplikacijama koje zahtijevaju daljnje praćenje i liječenje.

O muslimanskom utjecaju na Evropu i nedaćama evropskih muslimana

Kako biti uspješan? Veliko je pitanje koje traži i veliki odgovor, poseban odgovor, naročito danas u ovim vremenima iskušenja, mnogobrojnih govora i govornika, danas kada se ne prima savjet osim od onoga koji nosi diplome završenih fakulteta, seminara, kurseva.

Pitanje je veliko i s njim ne treba žuriti kako se ne bi pogriješilo i nepravedno postupilo.

Hvala Allahu, Uzvišenom Gospodaru, koji daje mir i obilno nagrađuje, Posjedniku ponosa i plemenitosti, koji nas je uputio u islam, i kroz namaz i post, ukazao nam veliku počast.

Kada bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio mlađak, govorio bi: “Allahu moj, učini ga mjesecom blagoslova i imana, sigurnosti i islama. Moj i tvoj Gospodar je Allah.” (Tirmizi, a hadis je hasen)

Allahova jednoća, monoteizam, najvažniji je propis u vjeri islamu. Od svakog muslimana i muslimanke traži se da jedino obožavaju Allaha, da spoznaju Njegova lijepa imena i plemenita svojstva i Njegove radnje svojstvene samo Njemu, kao što je davanje života i smrti, opskrbe, upravljanje svijetom.

Mubarek mjesec ramazan, pored fikhskih propisa vezanih za njega, odlikuje se i obiluje obilježjima monoteizma, Allahove jednoće, i on je velika prilika da postač izađe iz mubarek mjeseca ramazana a da još više voli svoga Gospodara, veliča Ga, zahvaljuje Mu, pokorava Mu se i bolje Ga poznaje.

Na zapadu Afrike postoji jedna zemlja koja se zove Burkina Faso. U ovom tekstu cijenjeni čitatelji mogu da pročitaju zanimljivosti o ovoj zemlji, njenoj povijesti i životu muslimana u njoj.

Zemljopis i demografija

Burkina Faso je zemlja na zapadu Afrike. Ova zemlja nema izlaz na mora, graniči sa Nigerom na sjeveru i na zapadu sa Malijem, sa Togom na istoku, i Beninom, Ganom i Obalom Slonovače na jugu. Burkina Faso se do 1984. godine zvala Gornja Volta, po rijekama Crna, Bijela i Crvena Volta koje teku kroz ovu zemlju. Burkina Faso na najrasprostanjenijim domaćim jezicima znači “zemlja poštenih ljudi”.

Burkina Faso, nažalost, spada u najsiromašnije države svijeta. Ranije su mnogi radili kod južnih susjeda, pogotovo u Obali Slonovače. Ekonomija se temelji na izvozu pamuka i doznakama iz inostranstva.

Iza nas je mjesec ramazan, mjesec kojim se pročišćavao kako naš duhovni tako i tjelesni aspekt. Malo-pomalo izlazimo iz discipline koju smo usvojili tokom odabranog mjeseca i vraćamo se našoj ustaljenoj rutini, kulturi življenja koju imamo kao vlastiti izbor. No, nisu nam sve navike proizašle iz naših izbora zdrave i najbolje za nas. Cijeli svijet bruji o trendu zdravog življenja, o toliko popularnoj detoksikaciji i nekim novim i zdravijim počecima. Stoga, jednom praktičnom, gotovo matematičkom formulom, egzaktnom i lako dokazivom, za one koji imaju sumnje, osvrnimo se još jednom na ramazanske dane i nama obavezni post, kao i preporučeni post tokom mjeseca ševvala:

Dolazak proljeća i približavanje ljetnjem periodu neminovno nameće sve aktuelniju temu čišćenja, odnosno detoksikacije organizma, koja i jeste neophodna nakon duge zime i kaloričnije ishrane. Tema detoksikacija nalazi se doslovce na svakom portalu i reklami koju smo u prilici vidjeti. I iako nas pretrpavaju tim informacijama, uistinu nije sve ni puki marketinški trik.

Ramazanski post iziskuje velike tjelesne napore da bismo uspješno prošli kroz sve dnevne izazove i obaveze, stoga je planiranje pravilne ishrane od iznimne važnosti za vrijeme sehura i iftara. S druge strane, nadolazeći post je idealno vrijeme da prekinete s lošim prehrambenim navikama, te da svakodnevno osigurate pravilan unos, omjer i kombinaciju nutrijenata iz hrane. Nažalost, svjedočimo manje-više prevelikim nakuhavanjima hrane svake godine za vrijeme iftara (pogotovo grupnih ili džematskih), gdje se najčešće jedu prevelike količine mesa, transmasnih kiselina i šećera.

Post kroz historiju čovječanstva

Kada govorimo o historiji posta od nastanka čovječanstva, naivno je razmišljati ili vjerovati da je to nešto što je došlo s pojavom modernih životnih vrijednosti. Zapravo, gledajući izopačenost današnjeg življenja, možemo zaključiti da nam valja učiti živjeti od naših predaka ili će se naš životni vijek skratiti kao u doba srednjeg vijeka, kada je harala pošast zaraznih bolesti. Modernog čovjeka mogla bi ubiti pošast neosviještenosti, prežderavanja, neumjerenog načina života po mnogim osnovama, odsustva bilo kakvog oblika tjelesne aktivnosti… No, nećemo se na idućim stranicama time baviti, ali kao uvod u temu, barem razmislite o svom životu trenutno, a glede gore navedenih segmenata.

Imran b. Husajn, radijallahu anhu, kazuje: “Doista sam bio kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kada su mu došli neki ljudi iz plemena Temim, pa im on reče: ‘Primite radosnu vijest, o pleme Temim!’ ‘Već si nam donio radosnu vijest, daj nam nešto drugo’, odgovoriše oni. Zatim su mu došli neki ljudi iz Jemena, pa on i njima reče: ‘Primite radosnu vijest, o stanovnici Jemena, kada je nisu htjeli primiti pripadnici plemena Temim.’ Oni mu odgovoriše: ‘Primamo je. Došli smo ti da se podučimo vjeri i da te upitamo o početku svijeta, šta je tada bilo.’ Odgovorio je: ‘Allah je bio oduvijek i prije Njega ništa nije bilo! Njegov je Arš bio na vodi. Zatim je On stvorio nebesa i Zemlju, i sve je zapisao u Zikru – Knjigu.’” (Hadis bilježe: Buhari, Tirmizi, Nesai, Sunenul-kubra, Ahmed, Ibn Hibban, Bejheki, Sunenul-kubra, Taberani, Mu’džemul-kebir, Tahavi, Šerhu Muškilil-asar, Rujjani, Musned)

Hadis Imrana b. Husajna, radijallahu anhu, govori o postanku ovoga svijeta, stvaranju nebesa i Zemlje i pojašnjava ko je njihov Stvoritelj.

Bliži nam se najodabraniji mjesec od svih mjeseci – mjesec ramazan, stoga smo odlučili u ovom broju reći nešto o medicinskom aspektu posta. Iako mi kao muslimani bez ikakve sumnje znamo da ono što nam je naš Gospodar, dželle šanuhu, propisao i naredio da radimo nije ništa drugo nego samo korist i blagodat za nas i naš život kako na ovom svijetu, tako i na budućem, lijepo je imati i argumente nauke i medicine na svojoj strani, koji potvrđuju kako islam nije ništa drugo nego istina, i s tim argumentima pristupiti ljudima koji su skeptici ili im pokušati približiti našu vjeru.

Osobe koje ne poste u mjesecu ramazanu dijele se na tri grupe:

● oni kojima je dozvoljeno i da jedu i da poste,

● oni kojima je obaveza da ne poste,

● oni kojima nije dozvoljeno da ne poste.

O Allahovi robovi, bojte se Allaha, dželle šanuhu, iskrenom bogobojaznošću, jer je to vasijjet i oporuka od Allaha, džellešanuhu, koja je upućena direktno nama, kao i generacijama prije nas, riječima: “Stavili smo u oporuku onima kojima je od prije data Knjiga, a i vama samima – bojte se Allaha!” (En-Nisa, 131)

Allah, dželle šanuhu, na preko sedamdeset mjesta u Kur’ani-kerimu naređuje nam takvaluk i bogobojaznost, a u brojnim kur’anskim ajetima opisuju se bogobojazni ljudi, i nagrade koje ih čekaju, i u svemu tome nema ničeg čudnog! Bogobojaznost je Allahova, dželle šanuhu, oporuka svim stvorenjima, i to je najbolja opskrba koju čovjek može pripremiti sebi za hladne, sušne i tamne noći koje ga čekaju, i koje će u kaburu provoditi sam. Bogobojaznost je ono što nekoga čini čovjekom od riječi, to je neprestano svođenje računa sa sobom i svojim nefsom.

Četiri su strasti koje su veoma izražene u čovjeku: strast stomaka (jela i pića), spolna strast, strast srdžbe i strast jezika. A post je jedna veoma uspješna terapija koja liječi poremećaje koji nastaju onda kada ove četiri strasti izmaknu kontroli razuma i izgube balans. Post je uistinu lijek za ove strasti koje nanose ogromnu štetu, kako jedinki i porodici tako i društvu i ummetu, općenito, jer, istovremeno, liječi ove četiri i druge strasti koje su veoma razarajuće, ubitačne i opake onda kada izmaknu kontroli razuma. Hasan el-Basri govorio je: “Ne postoji nijedna neobuzdana životinja kojoj je potrebnija uzda nego što je to tvoj nefs, između tvojih bokova.” Te strasti mogu se veoma uspješno obuzdati samo uz bogobojaznost koja je, između ostalog, jedan od plodova posta. Uzvišeni Allah kaže: “O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili.” (El-Bekara, 183)

Kao da je jučer bilo kada je prošlogodišnji ramazan zakucao na vrata. Post, teravije, noćni namazi, učenje Kur’ana, džamije prepune klanjača, zekat, milostinja, zajednički iftari, vazovi i druga Allahu draga djela napuniše “baterije” imana u našim srcima. Potom dođe Bajram, ramazanski ambijent zamijeni onaj uobičajeni. Bujica dobrih djela, koja je snažno pokretala generator imana, odjednom se povukla. Ona dobra djela, koja smo i nakon ramazana uspjeli sačuvati u našoj stalnoj praksi, ne dozvoliše svjetiljci imana da se ugasi, ali ta svjetlost blijedi i slabi. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je: “Doista se iman u njedrima nekog od vas troši kao što se troši nošena odjeća, zato molite Allaha da vam obnovi iman u vašim srcima.” (Bilježi Hakim, br. 5. Prenosioci hadisa su pouzdani po ocjeni Hakima i Zehebija.) Hvala Allahu, ramazan ponovo dođe, a s njim i prilika da ponovo obnovimo svoj iman. 

Post je uzda bogobojaznih, štit onih koji se bore, vrt dobrostivih i Allahu bliskih. Između svih ostalih dobrih djela, Allah je za post rekao da pripada Njemu. Postač ne čini ništa osim što kontrolira svoje strasti, te ostavlja prohtjeve, hranu i piće samo radi Onoga koga obožava. Dakle, post predstavlja napuštanje onoga što je duši milo i čime se ona naslađuje. Na taj se način preferira ljubav prema Uzvišenom Allahu i daje se prednost Njegovom zadovoljstvu nad porivima duše. Post je tajna između čovjeka i njegovog Gospodara čije pojedinosti i detalji nisu poznati nikome osim Uzvišenom Allahu, jer ljudi su u stanju da vide i primijete da se čovjek odrekao nekih vidljivih stvari koje kvare post, ali nisu u stanju da spoznaju i shvate da li se on svega toga odrekao isključivo radi Onoga koji se obožava. To niko od ljudi nije u stanju znati, već je s time upoznat samo Uzvišeni Allah. To i jeste suština i bit posta.

● Zejd b. Eslema prenosi od svoga oca da je Omer b. Hattab, radijallahu anhu, rekao za Crni kamen: “Tako mi Allaha, ja znam da si ti kamen, ne donosiš korist niti otklanjaš štetu, i da nisam vidio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da te je poljubio, ni ja te ne bih poljubio”, a zatim je rekao: “Ono što smo vidjeli da radi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, to ne volimo da ostavimo.” (Buhari)

Kada je riječ o načinima i metodama stjecanja znanja, islam nije postavio ograničenja u tom pogledu i nije propisao striktno određenu metodu. Međutim, historija svjedoči da je najbolji i najefikasniji način za stjecanje šerijatskog znanja prisustvovanje učenika naučnim kružocima na kojima učitelj podučava prisutne nekoj islamskoj disciplini. U tom slučaju učenik ima dodatnu mogućnost da traži pojašnjenje za eventualne nedoumice i nejasnoće koje se mogu efikasno otkloniti kroz pitanja i odgovore. Imam Ibn Sirin rekao je: “Nauka ima svoje katance, a njihovi su ključevi postavljanje pitanja.” (El-Muhaddisul-fasil) Ibn Šihab ez-Zuhri kaže: “Znanje je velika riznica, a ključ te riznice jest pitanje.” (Darimi, Bejheki i drugi, sa ispravnim lancem prenosilaca) Ibn Abbas, radijallahu anhu, kazuje da je neki ashab teško ranjen u bitki i da je te iste večeri polucirao u snu. Upitao je svoje saborce šta će učiniti, a oni su mu rekli da se treba okupati, što je on i učinio, pa je umro od posljedica kupanja. Kada je za to čuo Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ubiše ga, Allah ih ubio! Zašto nisu pitali ako nisu znali, lijek za neznanje nalazi se u pitanju.” (Ebu Davud, Hakim i drugi. Hadiski eksperti razilaze se u pogledu autentičnosti ovog predanja. Vidjeti: El-Evsat) U komentaru ovog hadisa imam Ebu Sulejman el-Hattabi kaže: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, žestoko je ukorio ljude koji su dali fetvu bez znanja, molio protiv njih i na njih prebacio odgovornost za smrt ovoga čovjeka.” (Mealimus-sunen)

U nastavku ćemo spomenuti najvažnije o čemu treba voditi računa prilikom postavljanja pitanja.

Kada pogledamo u Allahova stvorenja, vidjet ćemo kako je Allah svakom stvorenju dao lik i oblikovao ga onako kako to njemu odgovara. Ribi je dao tijelo koje odgovara životu u vodi, ptici ono što odgovara životu u zraku, čovjeku oblik koji odgovara životu na zemlji… Nekim stvorenjima dao je brzinu, drugim snagu, trećima oštar vid i tako dalje, kako bi svako stvorenje ispunjavalo zadaću zbog koje je stvoreno. Isto tako, trebamo znati da je jedino džinima i ljudima Allah dao svojstvo razuma, što ih obavezuje na obožavanje Allaha, na temeljima Kur’ana i sunneta. Druga bića nisu dužna obožavati Allaha jer nemaju samo jedno svojstvo, a to je svojstvo razumijevanja i spoznaje.

Ebu Muhammed Hasan b. Alija b. Ebu Talib, unuk Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kazuje: “Zapamtio sam od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: ‘Ostavi ono što ti je sumnjivo, a prihvati se onoga što ti nije sumnjivo.’”

Izvod hadisa

Hadis su zabilježili Tirmizi, Nesai, Ahmed, Darimi, Ibn Huzejma, Ibn Hibban, Hakim, Bejheki, Šuabul-iman, Sunen Kubra, Taberani, Mu‘džemul-kebir, Abdurrezzak, Tajalisi i drugi.

Hadis su vjerodostojnim ocijenili Tirmizi, Ibn Huzejma, Hakim, Ibn Džarud, Ibn Hibban i Zehebi, dok ga je Ibn Hazm ocijenio slabim. (Muhalla)

Hadis sličnog značenja prenose i Abdullah b. Omer, Enes b. Malik, Vasila b. Eskaa i Vabisa b. Ma‘bed. 

Došao nam je plemeniti mjesec u kojem Uzvišeni Allah uvećava nagradu i obilno daruje. Vrata dobra, svakom onome ko želi dobro, otvaraju se u ovom mjesecu. Ramazan je mjesec dobrih i berićetnih djela, mjesec pomaganja i darivanja. “Ramazan je mjesec u kojem je objavljen Kur’an koji je uputstvo – putokaz ljudima i jasan dokaz Pravog puta i razlikovanja dobra od zla.” (El-Bekara, 185) Ramazan je mjesec ispunjen milošću, oprostom i oslobađanjem od Vatre. Njegova prva trećina je milost, druga trećina je oprost, dok je treća, zadnja trećina oslobađanje od Vatre. Predanja koja govore o vrijednosti mjeseca ramazana brojna su i poznata, a jedno od njih jeste i predanje u kojem Ebu Hurejra, radijallahu anhu, navodi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada dođe mjesec ramazan, otvore se džennetska vrata, a zatvore se džehennemska i šejtani se vezuju u lance” (Buhari i Muslim). Džennetska se vrata otvaraju u ovom mjesecu zbog mnoštva dobrih djela koja se u njemu čine, podstičući i na taj način vjernike da još više čine dobra djela. Džehennemska se vrata zatvaraju zbog malog broja grijeha: vjernici se u mjesecu ramazanu mnogo više bore sa svojom dušom i svojim strastima, pa manje i čine grijehe. Šejtani se vezuju u lance, pa se ne puštaju ka onima prema kojima se inače puštaju i koje napadaju izvan mjeseca ramazana. Imam Ahmed, rahmetullahi alejhi, bilježi od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Mome narodu u mjesecu ramazanu dato je pet stvari koje nisu date nijednom drugom narodu prije njih:

Dužina posta u svijetu tokom ramazana 2015.

Mjesec ramazan u srcima vjernika ima veliko mjesto. To je mjesec u kojem je započelo objavljivanje Kur’ana, mjesec u kojem se uvećavaju nagrade za izvršene ibadete.
Tokom 29 ili 30 dana, shodno viđenju mlađaka, što se razlikuje od jedne do druge zemlje, muslimani poste od zore do zalaska sunca.
Dužina posta se, također, razlikuje od zemlje do zemlje. U zemljama sjeverne hemisfere post će trajati duže nego u zemljama južne hemisfere. 
Ove godine najduže će trajati post muslimana u Danskoj, a najkraće u Argentini.
U zemljama koje se prostiru na velikoj površini, poput Rusije i SAD-a, razlika u trajanju posta u različitim dijelovima zemlje izrazito je velika.
Zemlje s najdužim trajanjem posta su:
● Danska, u kojoj post traje dvadeset jedan sat,
● Švedska, Norveška i Island, u kojima post traje dvadeset sati, 
● Rusija, u kojoj traje devetnaest sati,
● Belgija i Holandija, u kojima post traje osamnaest i po sati. 
Zemljame u kojima post traje najkraće su:
● Argentina, u kojoj vjernici poste devet i po sati,
● Australija, u kojoj post traje deset sati, 
● Južnoafrička Republika, u kojoj traje deset i po sati,
● Brazil, u kojem vjernici poste jedanaest sati.

(Izvor: arabic.rt.com)

Ibn Kudama el-Makdisi kaže: “Prenosi se od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: ‘Najviše se za svoj ummet bojim rijaluka – pokazivanja i skrivene strasti.’” (Bilježi ga Ebu Nuajm u Hil’jetul-evlija, 1/268, sa vjerodostojnim lancem prenosilaca) Katastrofe ove skrivene strasti ne mogu spoznati ni mnogi veliki učenjaci, a kamoli obični pobožnjaci. Njome su iskušani učenjaci i pobožnjaci, koji se trude na putu ahireta. Nakon što su pobijedili svoje duše, zauzdali ih od strasti, i nagnali ih na ibadete, nisu više bili skloni vanjskim grijesima koje čine udovi. Duše im se zadovoljiše ispoljavanjem ibadeta, a utjehu za umor borbe protiv prohtjeva nađoše u slasti prihvaćenosti kod stvorenja, i njihovom poštovanju i uvažavanju. Duša je u tome našla veliki užitak koji joj je ostavljanje grijeha učinio lahkim. Neki od njih misle da su iskreni u ime Allaha, a ustvari su upisani kod Njega u spisak munafika. Ovo je velika spletka koje su se spasili samo Allahu bliski robovi. Zbog ovoga se kaže da je posljednje što izlazi iz glava istinoljubivih – ljubav prema vlasti. Pošto je ovo skrivena bolest i najveća šejtanova mreža, obaveza nam je pojasniti njene uzroke, njenu suštinu i vrste.

Post – prirodni lijek protiv prehlade i gripe

“Kad osjetite simptome prehlade, to je pokazatelj da je organizmu potrebno obezbijediti odmor i omogućiti mu da se efikasnije i brže očisti. Tu je uloga posta i gladovanja nezamjenjiva. Iznenadit ćete se koliko će brže proći prehlada nakon sprovedenog posta i nekoliko dana ishrane samo na voću, suhom voću i napicima. Veoma često su samo jedan ili dva dana posta sasvim dovoljna da se riješite prehlade na zdrav i prirodan način, bez dodatnog trovanja organizma.” (Izvor: Georgije Nazarov, Tajne pravilne ishrane, I tom, str. 146.)

Ovaj praktični i korisni savjet čuvenog i priznatog nutricioniste Georgija Nazarova ukazuje na samo jednu u nizu zdravstvenih koristi koje čovjek, Allahov rob, ima od pridržavanja islamskih propisa, u ovom slučaju posta. Gladovanje opisano u njegovoj izvanrednoj knjizi Tajne pravilne ishrane odgovara u potpunosti opisu islamskog posta, čak u mjeri da Nazarov savjetuje da se prekid posta vrši voćem i vodom, kao što je to činio naš Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Naravno, cilj posta mora prije svega biti Allahovo zadovoljstvo i približavanje Njemu, odgoj duše i liječenje od nepokornosti, dok su popratne zdravstvene koristi samo dodatni plus i nagrada vjerniku. Stoga i cilj ovog teksta jeste da se ukaže na to da se korist od pridržavanja islama vraća samom čovjeku i da on, pored ahiretskih, ima i brojne dunjalučke, duševne i fizičke koristi.

Abdullah b. Amr b. As, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Post i Kur’an zauzimat će se za vjernika na Sudnjem danu. Post će reći: ‘Gospodaru moj, ja sam mu uskratio jelo i odnos sa suprugom u toku dana, pa prihvati moje zauzimanje za njega!’, a Kur’an će reći: ‘Gospodaru moj, ja sam mu uskratio spavanje noću, pa primi moje zauzimanje za njega!’ I Allah će prihvatiti njihovo zauzimanje.” (Hadis bilježi imam Ahmed, a šejh Albani ocijenio ga je vjerodostojnim u djelu Sahihut-tergib, I/411)

Abdullah b. Omer, radijallahu anhum, kaže: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: ‘Kada vidite mlađak, zapostite, a kada ga ponovo vidite, prekinite s postom.’” (Muttefekun alejhi) Islamski učenjaci razišli su se o pitanju koliko je osoba dovoljno da posvjedoče viđenje mlađaka, kako bi se utvrdilo njegovo viđenje i kako bi se otpočelo s postom. Većina islamskih učenjaka smatra da ukoliko jedna pouzdana osoba posvjedoči da je vidjela mlađak, da se njeno svjedočenje prihvata i otpočinje se s postom. Takvog mišljenja su: Ebu Hanife, Šafija, Ahmed, učenjaci zahirijskog mezheba, Ibnul-Munzir i drugi, Allah im se svima smilovao. Dok, imam Malik, El-Lejs, El-Evzai, Es-Sevri i drugi smatraju da je za utvrđivanje mlađaka potrebno viđenje najmanje dvije osobe, analogno svjedočenju. Inšallahu te‘ala, prioritetnije je mišljenje da je dovoljno svjedočenje jedne pouzdane osobe, svejedno da li bila muškarac ili žena, kako spominje Ibn Hazm u svome djelu El-Muhalla, jer je i sam Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postupio po tome, kako se spominje u hadisu Ibn Omera, radijallahu anhuma, gdje kaže: “Ljudi su pratili mlađak, pa sam ga ja vidio i obavijestio o tome Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a on je onda zapostio i naredio ljudima da poste.” (Hadis bilježe imam Ebu Davud, Ed-Darimi, Ibn Hibban, Ed-Darekutni i El-Bejheki. Imam El-Hakim kaže da je hadis vjerodostojan po uvjetima imama Muslima, s čime se slaže i imam Ez-Zehebi. Veliki islamski učenjak Muhammed Nasiruddin Albani, rahmetullahi te‘ala alejhi, ocijenio je hadis vjerodostojnim u svom vrijednom djelu Irvaul-galil fi tahridži ehadisi menari es-sebil, 4/16.)

Jedna od mudrosti propisavanja ramazanskog posta ogleda se u čovjekovoj spoznaji blagodati kojima ga je obasuo Uzvišeni Allah. Malo je onih koji su svjesni Allahovih blagodati. Mnogi spoznaju blagodati tek onda kad ih izgube. Vrijednost slatkog najbolje se spoznaje kada se okusi nešto gorko, blagodat dana spozna se tek kada se spusti noć... Tako je i sa svim ostalim blagodatima koje se u večini slučajeva spoznaju svojim suprotnostima. Postom se spoznaje vrijednost i blagodat hrane i pića, koje se ne mogu spoznati sve dok tijelo ne okusi gorčinu žeđi i gladi. U vezi s tim od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi se da je rekao: "Moj Gospodar mi je predložio da mi dolinu Mekke ispuni zlatom, pa sam rekao: ‘Ne, Gospodaru! Draže mi je da jedan dan budem gladan, a drugi sit, jer ću, kada ogladnim, Tebe skrušeno moliti i sjećati Te se, a kada budem sit, zahvaljivat ću Ti se i pohvaljivati Te.’”

El-hamdu lillahi Rabbil-alemin, ves-salatu ves-selamu ala ešrefi el-enbija vel-murselin, nebijjina Muhammed, ve ala alihi ve sahbihi edžmein. Ovih nekoliko riječi, skupocjenih savjeta, upućujemo ženi muslimanki, djevojci mu'minki, povodom nastupajućeg mubarek mjeseca ramazana. Allaha, subhanehu ve te‘ala, molimo da okoristi sve naše sestre mu’minke koje budu čitale ove riječi i da im ovi savjeti budu od pomoći u pokornosti Svevišnjem Allahu, postizanju Njegovog zadovoljstva i oprosta u ovom mubarek mjesecu.

Dijaliza je proces koji se koristi da se zamijeni funkcija bubrega kod njihovog zatajenja. Najčešća u primjeni je tzv. hemodijaliza kojom se vrši filtriranje krvi bolesnika sa zakazanim bubrezima tako da se krv pumpa i provodi kroz poseban uređaj u kojem se odstranjuju otpadni produkti, kao što su kalijum i urea, a odstranjuje se i voda iz krvi. Pri tome se u krv dodaju određene tvari s ciljem jačanja krvi i organizma. Zbog dodatka tih tvari skupina modernih učenjaka mišljenja je da dijaliza kvari post, jer se putem dijalize, pored čišćenja, u krv unose hranjive tvari. S druge strane dijaliza se može usporediti s vađenjem krvi putem hidžame koja kvari post ako slabi postača. Enes ibn Malik, radijallahu anhu, upitan je da li su ashabi prezirali hidžamu prilikom posta, pa je odgovorio: "Ne, osim zbog slabosti!" (Buharija, br. 1940) Zbog toga mnogi učenjaci smatraju da izlazak krvi hidžamom kvari post jer slabi postača, a dijaliza je isto tako naporna i iscrpljiva za organizam. Prema tome, ako postač dijalizira krv, prekinut će post, a propuštene dane će kasnije napostiti. Ako nije u mogućnosti i nema izgleda da će kasnije moći napostiti propušteni post, za svaki dan propuštenog posta nahranit će po jednog siromaha.

U ovome mubarek mjesecu podijeli svoju hranu sa drugima, porodicom, prijateljima i komšijama postačima, pravi im iftare kako bi dobio i nagradu njihova posta. Dobro vodi računa o obaveznim namazima. Obavljaj ih redovno u džematu u džamiji, kako bi postigao obećanu nagradu i kako bi te Uzvišeni Allah čuvao na Sudnjem danu sa svojim namazima. Što više možeš, udjeljuj sadaku jer je sadaka u ramazanu najbolja sadaka. Dobro se čuvaj besposlice u ramazanu. Znaj da se tvoja stopala neće pomjeriti na Sudnjem danu sve dok ne odgovoriš na određena pitanja između kojih je i kako si iskorištavao svoje vrijeme na dunjaluku. Za sve ćeš biti obračunavan i pitan na Sudnjem danu. Ne gubi to iz vida!

U do sada iznesenim dokumentima i informacijama čini se, a Allah najbolje zna, da će muslimani izvući deblji kraj. Informacije koje su vezane za muslimansku populaciju dosta su opasnije od informacija koje se odnose na njihove protivnike, jer ih dovode u neugodne položaje i narušavaju odnose sa njihovim komšijama i narodima. Objavljeno je da pojedine arapske države imaju tajne odnose sa židovima i na taj im način daju legitimitet u Palestini, zatim da Turska napreduje u svojoj politici i u svom regionu i da njen premijer mrzi židovsku tvorevinu iz vjersko-islamskih pobuda, te da taj isti premijer posjeduje račune u švicarskim bankama. 

Svaki dio ove Knjige objavljen je sukladno novonastalim događajima i situacijama. Uz to, objavljivanje (Knjige) odvijalo se u dugom vremenskom periodu, u intervalu dužem od dvadeset godina. Nema sumnje da ova vremenska secesija i primjetna razlika između određenih uzroka objave neminovno iziskuju, po zakonu običaja, neusklađenost i disocijaciju te ne ostavljaju prostora nikakvoj povezanosti i koheziji između etapa ovog govora. Međutim, i u ovoj oblasti Kur’an časni je izvanredan. Iako je spuštan periodično i postepeno, on je savršeno skladan i precizan. Iako je objavljivanje Kur'ana upotpunjeno tek nakon dvadeset godina, savršena je njegova harmoničnost i to od samog početka pa sve do kraja. 

Prenosi se da su nevjernici iz reda židova i mušrika prigovarali Resulullahu, sallallahu alejhi ve sellem, zbog toga što mu se Kur’an objavljuje postepeno te mu sugerirali objavljivanje odjedanput. Kao odgovor na njihove prigovore, Uzvišeni Allah objavio je ajete: "Oni koji ne vjeruju govore: 'Trebalo je da mu Kur’an bude objavljen čitav, i to odjednom!' A tako se objavljuje da bismo njime srce tvoje učvrstili, i Mi ga sve ajet po ajet objavljujemo. Oni ti neće nijedan prigovor postaviti a da ti Mi nećemo odgovor i najljepše objašnjenje navesti" (prijevod značenja El-Furkan, 32 i 33).

Prenosi se da su nevjernici iz reda židova i mušrika prigovarali Resulullahu, sallallahu alejhi ve sellem, zbog toga što mu se Kur’an objavljuje postepeno te mu sugerirali objavljivanje odjedanput. Kao odgovor na njihove prigovore, Uzvišeni Allah objavio je ajete: "Oni koji ne vjeruju govore: 'Trebalo je da mu Kur’an bude objavljen čitav, i to odjednom!' A tako se objavljuje da bismo njime srce tvoje učvrstili, i Mi ga sve ajet po ajet objavljujemo. Oni ti neće nijedan prigovor postaviti a da ti Mi nećemo odgovor i najljepše objašnjenje navesti" (prijevod značenja El-Furkan, 32 i 33).

Islamski učenjaci se razilaze da li će osoba koja treba napostiti propuštene dane ramazana, prvo ispostiti te dane pa onda postiti šest dana ševvala ili može postiti prvo šest dana ševvala. Poznato nam je da je napaštanje propuštenih dana u ramazanu obaveza, dok je post šest dana ševvala dobrovoljni. Stoga pojedini učenjaci, među kojima je i imam Ahmed, smatraju da nije dozvoljeno postiti bilo kakav dobrovoljni post (osim ako se zavjetuje da će ga postiti) sve dok se ne naposti obavezni post. Međutim, trojica imama: Ebu Hanife, Malik i Šafija stava su da se može postiti dobrovoljni post iako se nije napostio obavezni post.