Broj 107

Promišljajući o porijeklu Kur'ana, moguća su tri odgovora:

Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, odabrani je Allahov poslanik, naš miljenik, kojeg pravi vjernik voli više od svega na dunjaluku, pa i od samoga sebe. On je onaj kojeg vjernik slijedi i uzima ga za uzora, jer nam tako naređuje Gospodar, Koji u plemenitoj Knjizi kaže: "Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onome svijetu, i koji često Allaha spominje" (El-Ahzab, 21).

Dragi čitaoče, ovo je najbolji momenat za čitanje teksta koji je pred tobom.

Nevjerovatni su i fascinantni naučni dokazi Allahovog stvaranja, koji se, kroz sve spomenute faze, navode u petom ajetu sure El-Hadždž u kojem Uzvišeni Allah detaljno opisuje stvaranje čovjeka: "O ljudi, kako možete sumnjati u oživljenje -- pa, Mi vas stvaramo od zemlje, zatim od kapi sjemena, potom od ugruška, zatim od grude mesa vidljivih i nevidljivih udova, pa vam pokažemo moć Našu! A u maternice smještamo što hoćemo, do roka određenog, zatim činimo da se kao dojenčad rađate i da poslije do muževnog doba uzrastate; jedni od vas umiru, a drugi duboku starost doživljavaju, pa začas zaboravljaju ono što saznaju. I ti vidiš zemlju kako je zamrla, ali kad na nju kišu spustimo, ona ustrepće i uzbuja, i iz nje iznikne svakovrsno bilje prekrasno." (El-Hadždž, 5)

Visceralna mast je ona koja je zalijepljena na samom organu, to nije potkožna mast. Potkožna mast je ispod kože, dok visceralnu vidimo na samim unutrašnjim organima. Danas se često susrećemo sa različitim uređajima koji mjere količinu visceralne masti. Imaju skalu od 1 do 14. U slučaju da mjerite količinu visceralne masti i ako vam kažu da iznosi 13, odmah ćete pomisliti da je to visoka vrijednost. Ali, to je zapravo indeks. Jedino pravo mjerenje jeste ono koje se vrši na pravim vagama kojim možemo ustanoviti koliko centimetara masti ima na organima, odnosno koliko je površine organa oblijepljeno tom masnoćom.

Poznavanje derogirajućih i derogiranih hadisa jedan je od važnih instrumenata razumijevanja sunneta. Praktično je nezamislivo da učenjak, alim ili muftija ne poznaju ovu veoma važnu naučnu disciplinu, koja je posebno važna za učenjake usula -- metodologije šerijatskog prava, hadiske učenjake, kao i učenjake fikha.

Derogiranje predstavlja dokidanje propisa, koji je prethodno ustanovljen Objavom, naknadnim propisom Zakonodavca. Upravo kroz ovu definiciju vidimo zašto je poznavanje ovog instrumenta važno učenjacima različitih islamskih disciplina. Bilježi se da je Alija, radijallahu anhu, prošao pored čovjeka koji je podsticao ljude na dobro kazivanjem različitih priča, pa ga je upitao: "Poznaješ li ti derogirajuće i derogirane tekstove?" Čovjek odgovori: "Ne", na što Alija reče: "Propao si i propali su one koje savjetuješ."

FIFA vrši pritisak na Katar da dopusti prodaju alkohola na stadionima tokom Svjetskog prvenstva

Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022. bit će 22. po redu svjetsko prvenstvo u nogometu, a održat će se u Kataru od 21. novembra do 18. decembra. Ovo će biti prvo svjetsko prvenstvo koje će se održati u arapskom svijetu i u jednoj muslimanskoj zemlji. A, čini se da je upravo to gorući problem FIFA-e kada je u pitanju ovo prvenstvo. Naime, svjetska nogometna asocijacija FIFA vrši pritisak na Katar da dopusti prodaju alkohola na stadionima tokom Svjetskog prvenstva 2022., koje će se održati u ovoj zemlji.

Iako je vjera u postojanje Stvoritelja prirodno i normalno stanje čovjeka, mnogo ljudi je negira jer im to omogućava svaki vid nemorala bez griže savjesti. Dovoljno je da ljudi vjeruju da Bog ne postoji, i onda mogu isključiti savjest, udovoljavati svojoj pohlepi i strastima, i raditi šta požele.

Radi se, dakle, o čisto moralnom problemu i negiranju da će jednog dana osoba morati da polaže račun za svoj život pred Bogom, i da će joj biti suđeno.

Zaslužiti ljubav i zadovoljstvo Milostivog Allaha i spasiti se Njegove kazne i srdžbe želja je svakog iskrenog vjernika. Svemilosni Allah u plemenitom Kur'anu podrobno kazuje o djelima kojima se postiže Njegovo zadovoljstvo i o ljudima koje On voli. Ali, isto tako, brojni su ajeti u kojima se govori o ljudima koje Allah ne voli i koji zbog djela koja čine zaslužuju Njegovu kaznu. Naš Gospodar ne voli ohole, one koji prelaze granice dozvoljenog, smutljivce, nevjernike, vjerolomnike, izdajice, nepravednike, hvalisavce, one koji mnogo griješe, rasipnike, one koji o nepravdi glasno govore i obijesne.

Senegal je veoma zanimljiva afrička država u kojoj živi veliki broj muslimana, a ovih je dana bila u centru pažnje nakon što je osvojila prvenstvo Afrike u nogometu.

Ako islam gledamo kao predanost Allahu i robovanje samo Njemu od stvaranja prvog čovjeka, onda možemo konstatirati da su uspostavljena ljudska prava stvaranjem prvog čovjeka. Ako islam gledamo kao zadnju pojavnu i prihvatljivu verziju obožavanja Allaha, tj. šerijata s kojim je došao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, onda možemo doći do istog zaključka. Predmet našeg izlaganja jeste prikaz onoga što je vezano za islam. Od samog početka ljudska prava su integralni dio poslanice i poslanstva Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Međutim, izučavanje ljudskih prava kao zasebne naučne discipline relativno je novijeg datuma. Propisi o ljudskim pravima stari su koliko i čovječanstvo, odnosno propisi s kojima je došao poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem. Fikhska djela detaljno razrađuju propise o ljudskim pravima. Savremena nauka o ljudskim pravima to sakuplja, objedinjava i formira u jednu zasebnu cjelinu. Zato kažemo da je zasebna nauka o ljudskim pravima mlada, a da su propisi već postojali, ali zabilježeni u različitim oblastima specifičnim za klasični period islama.

Novotarija označava svaku novu stvar kojoj ne postoji prethodno slična. Uvođenje novih stvari u vjeru smatra se novotarijom, a vjerom se smatra sve ono sa čime je došao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Uzvišeni Allah upotpunio je ovu vjeru prije smrti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Uzvišeni Allah kaže: "Danas sam vam vašu vjeru usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera." (El-Maida, 3)

Na zabranu novotarija ukazuju mnogi kur'ansko-hadiski tekstovi.

Osvanuo je najbolji dan u sedmici -- petak. Allah Uzvišeni odlikovao je petak nad ostalim danima, a petak u mjesecu ramazanu još je posebniji. U Abdullahovom i Amininom domu svaki je petak proticao u znaku ibadeta. Nakon sabah-namaza djeca zajedno s roditeljima čitaju suru El-Kehf, za koju je Poslanik, alejhis-selam, rekao da je svjetlo svom učaču između dva petka, a nakon doručka Abdullah se priprema za džuma-namaz baš onako kako je to Poslanik, alejhis-selam, preporučio: okupa se, namiriše, obuče čistu odjeću. Ovog prvog petka u mjesecu ramazanu Abdullah je bio još ushićeniji i pažljivo je odabrao najljepše odijelo koje je imao da obuče za džumu.

Islam ukazuje veliku počast gostoprimstvu i podstiče nas na nesebično ulaganje truda i pružanje pažnje gostu. Dobre duše žele drugima ono što žele i samima sebi, a gostoprimstvom dopiremo do ljudskih srca i budimo dobrotu koja je utkana u svakom biću.

U susret nam dolazi poseban, uvijek rado iščekivan i dobrodošao gost, koji naše kuće ispuni ozračjem bereketa i zadovoljstva, snagom za ibadet i željom za boljitkom. Inače, u našem narodu o gostu postoji poznata izreka: Svakog gosta tri dana dosta! No, ovog gosta mu'minskom srcu uistinu nikad dosta. O kome je riječ? U goste nam dolazi mjesec ramazan: mjesec posta, bereketa, smirenosti, oprosta i pomirenja, zajedničkog ibadeta, mjesec spajanja rodbinskih, komšijskih i prijateljskih veza -- mjesec čišćenja od grijeha i duhovnog uzdizanja.

Sada već davne 2002. godine učestvovao sam u organiziranju javne tribine u Istiklal džamiji na kojoj je izlagač dr. Šaćir Filandra govorio na temu Bošnjačka politika u XX stoljeću. Tada sam čuo tezu koja me je začudila i koju nisam odmah mogao prihvatiti. Teza je glasila da Bošnjaci, u zadnjih nekoliko stotina godina, nisu bili u boljoj političkoj situaciji. Ako se podsjetimo da je to vrijeme u kojem je vlast držala Demokratska alijansa za promjene, koja se i nije baš proslavila po poštovanju prava na islamski identitet -- čak suprotno tome, djelimično objašnjava moju zbunjenost. Upravo su januara 2002. bh. vlasti deportovale šest muslimana, bi gajri hakk, na Guantanamo, a ja u oktobru iste godine čujem da nismo bili u boljoj političkoj situaciji u nekoliko stotina godina!? Shvatite me.

Ebu Derda, radijallahu anhu, kazao je: "Sjedio sam kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kad je došao Ebu Bekr držeći u rukama krajeve svoje odjeće, koju je toliko podigao da su mu se ukazala i koljena. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: 'Vaš prijatelj se s nekim sporječkao.' Ebu Bekr je nazvao selam i rekao: 'Između Ibn Hattaba i mene došlo je do nekih razmirica. Pokajao sam se zbog toga i žurno sam otišao do njega da zatražim da mi oprosti, ali on odbi da mi oprosti, i zato sam došao tebi.' Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: 'Allah ti oprostio, Ebu Bekre!' i to je ponovio tri puta. Nakon toga Omer se pokajao, otišao Ebu Bekrovoj kući i upitao: 'Je li Ebu Bekr u kući?' 'Nije', odgovorili su mu, i Omer se uputi Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i nazva mu selam. Vjerovjesnikovo lice poče se, od srdžbe, mijenjati, pa se Ebu Bekr pobojao za Omera. Ebu Bekr, radijallahu anhu, sjeo je na koljena i dva puta rekao: 'Tako mi Allaha, Allahov Poslaniče, ja sam kriv!' Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na to kaza: 'Doista me je Allah poslao vama, pa ste me vi u laž utjerivali, a Ebu Bekr je rekao: 'On istinu govori.' Pružio mi je potporu i lično i imetkom, pa hoćete li ostaviti moga druga na miru?!', i to je ponovio dva puta. Nakon toga Ebu Bekra više niko nije uznemiravao."

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je primjer ličnosti kod koje su se zajedno našle sve ljudske moralne vrline i odlike. On se potpuno razlikovao od ljudi među kojima je rođen i sa kojima je proveo svoju mladost i rano muževno doba. Zapravo, on je bio produkt jednog božanskoga odgoja i nadzora, od rođenja pripreman za uzvišenu misiju poslanstva. Uzvišeni Allah podario mu je najuzvišeniji i najplemenitiji karakter, što se i potvrđuje u kur'anskom ajetu: "A ti si, zaista, veličanstvenog morala" (El-Kalem, 4). Njegov Gospodar na najljepši način ga je odgojio i okitio ahlakom Kur'ana, odnosno, kur'anskim moralnim načelima. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dostigao je vrhunac ljudskog moralnog savršenstva.

Islam je vjera, ali i sistem života. Privredni sistem u islamu sastavni je dio sveobuhvatnog sistema života, utječe i potpada pod utjecaj drugih sastavnih jedinica sistema, koji je uređen preciziranim fikhskim propisima. U takvom sistemu moralna načela su temelj i glavni pokretač.

Unutar privrednog sistema, preciznije za dobivanje kvalitetne proizvodnje u njemu, rad je neizostavni element. Stoga, islamski pristup tržištu rada, tačnije cjelokupni islamski sistem, pridavao je poseban značaj zaštiti prava radnika, naglašavao neophodnost usavršavanja i upotpunjavanja vlastitog posla, te stavljanja radnika u poziciju odlučivanja.

"...pitajte učenjake ako to vi ne znate." (En-Nahl, 43)

Ovaj kur'anski ajet dao je jasnu smjernicu kada je u pitanju rješavanje određenih dilema i nejasnoća onima koji dovoljno ne poznaju tematiku kojom se bave ili imaju potrebu da saznaju kako da pravilno postupe. Prije svega, ovo je pravilo u vjeri, a potom važna smjernica u životu za sve one koji žele da što više postupaju ispravno i da što manje griješe. Važno nam je i osvrnuti se na ovo pravilo kada je u pitanju naš društveni aktivizam. S obzirom na to da sve svoje pokrete želimo uskladiti sa islamskim načelima, i naš aktivizam treba da bude utemeljen na istim načelima i vrijednostima.

Islamofobija je preteča rasizma

Iako je danas općeprihvaćena teza da je islamofobija vrsta rasizma, postoje historijski razlozi koji nam daju za pravo ustvrditi kako je proces nastajanja jednog koncepta iz drugog išao u suprotnom smjeru, te da je ustvari moderni rasizam derivat islamofobije. Iz redova koji slijede saznajmo nešto o uzročno-posljedičnoj vezi pojave i širenja ove dvije društvene pošasti.

U prošlosti su koncept "rase" prvenstveno koristili Arapi u kontekstu praćenja porijekla i kategorizacije konja, po kojima su bili nadaleko poznati. U botanici se za podjelu biljaka koristi termin "sorta". Životinje su dakle dijeljene po rasama, biljke po sortama, a ljudi po narodnosti. Međutim, u određenom historijskom kontekstu, u periodu prisustva crnoputih Arapa i Berbera -- takozvanih Maura, na teritoriji Iberijskog poluostrva, španski kršćani, koncept rase sa životinja počinju prenositi na ljude, i to na one koje nisu voljeli -- Maure i Jevreje. Njihovom podjelom na rase, pripisujući pritom prvima pripadnost "maurskoj", a drugima "jevrejskoj" rasi, posijano je sjeme modernog rasizma.